Drenthe

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Provincija Drenthe
Provincie Drenthe
Tipični pejzaž provincije
Tipični pejzaž provincije
Zastava Provincije Drenthe
Zastava
Grb Provincije Drenthe
Grb
Koordinate: 52°55′N 6°35′E / 52.917°N 6.583°E / 52.917; 6.583
Država  Holandija
Vlast
 - Kraljevski komesar Jacques Tichelaar
Površina
 - Kopno 2 680 km² [1]
Stanovništvo (2009.)
 - Područje utjecaja 489 918[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Službena stranica www.drenthe.nl/
Karta
Pozicija provincije na karti Nizozemske

Pozicija provincije na karti Nizozemske

Provincija Drenthe (holandski: Provincie Drenthe) ili Drente, je jedna od 12 nizozemskih provincija na sjeveroistoku zemlje. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Provincija Drenthe ima površinu od 2 680 km² i 489 918 stanovnika (popis 2009.), a glavni grad je Assen [1] Ona je po površini deseta provincija u zemlji, koja se prostire od Njemačke na istoku, sa sjevera graniči sa Provincijom Groningen, a sa zapada sa Provincijom Friesland i sa jugoistoka sa Provincijom Overijssel. [1]

Provinciju oplakuju brojne kratke riječice i kanali, a njeno tlo je uglavnom pjeskovito s velikim aluvijalnim blatištima. [1]Na to uglavnom posno tlo, tokom 19. vijeka, naseljavani su prosjaci i kriminalci, koji su trebali neplodna vrijestišta iskrčiti i pretvoriti u zemljište pogodno za poljoprivredu. Na taj način je dobar dio vrijesišta, pretvoren u travnjake, a taj proces se nastavlja i dan danas. [1]Pokušaji da se teren provincije pošumi, počeli su i prije 1800. spontanim privatnim inicijativama, ali od kad je to 1905. postala ingerencija provincijske vlade, napravljeni su značajni pomaci. Velik dio nekadašnjih tresetišta nestao je, jer su ih lokalni stanovnici još od srednjeg vijeka koristili kao izvore za gorivo. Čak je bilo i ideja početkom 17. vijeka, da se sva tresetišta iskrče i pretvore u oranice[1], ali se to nije ostvarilo.

Po nekim nizinskim područjima uzgaja se povrće i voće. Ali su i danas raž i krumpir najzastupljenije kulture, posljednjih dekada se sve više širi govedarstvo (proizvodnja mlijeka) koje uz svinjogojstvo postaju sve važnije. [1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Po provinciji se nalazi više od 50 megalitskih kamenih nadgrobnih spomenika - hunebedden (Hunskih grobova) oni svjedoče da je taj kraj bio naseljen još za prahistorije. Od 1046. do 1522. taj kraj bio je feud biskupa iz Utrechta, tad je postao posjed cara Svetog Rimskog Carstva - Karla V.. Nakon tog je od 1536. postao dio habsburških nasljednih zemalja. [1] I Drenthe je sudjelovao u nizozemskoj pobuni protiv Španjolske, ali nije dobio status provincije sve do 1796. [1]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Drenthe ima dugu tradiciju pamučne industrije, još iz doba manufaktura za predenje, tkanje i izradu konopa. Ipak je poljoprivreda i danas glavna privredna djelatnost, uz to je provincija poznata po proizvodnji krumpirovog brašna i panela od slame. Ali provincija ima i raznoliku industriju u centrima Meppel (najveća luka u provinciji), Hoogeveen, Assen, i Emmen.

Nakon Drugog svjetskog rata u okolici sela Schoonebeek pronađene su velike rezerve nafte, koje se eksploatiraju. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 "Drenthe" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/171340/Drenthe. pristupljeno 19. 01. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]