David I od Škotske

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
David I
"kralj Škota"
Vladavina april ili maj 1124 – 24. maj 1153
Krunidba Scone, april ili maj 1124
Puno ime Dabíd mac Maíl Choluim
Titule princ Kambrijaca
earl [u Huntingdonu i Northamptonu]
Rođen/a 1084
Umro/la 24. april 1153. (dob: 68–69)
Carlisle
Sahranjen/a Dunfermline Abbey
Prethodnik Alexander I
Nasljednik Malcolm IV
Suprug/a Matilda, grofica Huntingdona
Otac Malcolm III
Majka Margaret od Wessexa
Lingvistička podjela Škotske u ranom 11. vijeku.
  gelski govor
  nordijsko-gelska zona, gdje su se govorila oba jezika
  engleski govor
  kumbrijski je možda preživio u ovoj zoni; iako najvjerojatnije kao mješavina kumbrijskog, gelskog (zapad) i engleskog (istok)


David I (srednjovjekovni gelski: Dabíd mac Maíl Choluim; moderni gelski: Daibhidh I mac [Mhaoil] Chaluim;[1] 1084 – 24. maj 1153) bio je princ Kambrijaca od 1113. do 1124. godine, earl Northamptona i Huntingtona u Engleskoj, te, konačno kralj Škota koji je vladao od 1124. do smrti.

Rodio se kao najmlađe dijete kralja Malcolma III (srednjovjekovni gelski:Máel Coluim III) i Margaret os Wessexa. Rane godine je proveo u Škotskoj, ali je nakon smrti roditelja 1093. godine protjeran od strane strica, novog kralja Donalda III.[2] Iza 1100. je postao jedan od dvorjana engleskog kralja Henryja I, gdje je pao pod snažan uticaj normanske i anglo-francuske kulture.

Nakon smrti svog brata, kralja Alexandera I 1124. godine, David je, uz podršku Henryja I, krenuo u pohod s ciljem da osvoji Kraljevinu Škotsku (Alba). U tome je uspio tek nakon desetogodišnje borbe sa svojim nećakom Malcolmom, sinom Alexandera I. Ta borba, u kojoj je uništen Óengus, mormaer Moraya, je na duži rok omogućila škotskim kraljevima da uspostave svoju vlast nad udaljenim područjima koja su dotle tek nominalno pripadala Škotskoj. Nakon što je umro njegov pokrovitelj Henry I, David je podržao Henryjevu kćer (i vlastitu nećaku) Matildu u borbi za englesko prijestolje. Zbog toga je došao u sukob sa njenim rođakom kraljem Stephenom. Iako je tada izgubio Bitku zastavu 1138. godine, uspio je proširiti svoju vlast na sjever Engleske.

Kasniji učenjaci su za njegovu vladavinu počeli koristiti izraz "Davidijanska revolucija", nastojeći sažeti dalekosežne promjene u historiji Škotske. To se prije svega odnosi na osnivanje burghova (prvih gradskih naselja) i samostana, primjenu gregorijanske reforme, normanizaciju škotske uprave, te uvođenje feudalnog sistema kroz intenzivni angžaman i doseljavanje francuskih i anglo-normanskih vitezova.

Preci[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Suvremeni škotski gelski je izbacio Máel iz Máel Coluim (što znači "tonzurirani sljedbenik Columbe"), što znači da se danas koristi tek Colum ili Calum ("Columba"); ime je posuđeno iz ne-gelskih jezika prije promjene.
  2. Scottish Annals, pp.117–118; Oram, David I, pp. 40–41.
Kraljevske titule
Prethodi:
novi položaj
Zemlje uzete od Alexandera
Princ Kambrijaca
x 1113–1124
Slijedi:
spojeni s krunom
Prethodi:
Alexander
kralj Škota
1124–1153
Slijedi:
Máel Coluim IV