Sveta Margaret od Škotske

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sveta Margareta Škotska (o. 1045.Edinburgh, 16. studenoga 1093.) bila je škotska kraljica.

Bila je kći engleskoga kraljevića Edvarda Izbjegloga. Njezina majka Agata bila je podrijetlom iz Ugarske. Margareta je i rođena u Ugarskoj, gdje je odgojena na dvoru, kamo se je u izbjeglištvu bio sklonio njezin otac. Mađarski je kralj Andrija I. bio izrazito naklonjen Katoličkoj crkvi i to je utjecalo na Margaretu. Dolazi u Englesku 1057., kada je njezin otac Edvard bio pozvan vratiti se u domovinu. Margareta je zajedno s obitelji morala opet bježati nakon normanske provale 1066. Sklonila se je u Škotsku, gdje je kralj Malcolm III. Škotski zaprosio Margaretinu ruku, koja je tada imala 24 godine. Tako je postala škotska kraljica.

Prema navodima kroničara je živjela je u sretnom braku i Malcolmu rodila šest sinova i dvije kćeri. Svu je djecu odgojila u kršćanskoj vjeri. Njezina kći je sveta Matilda Škotska. Margareta je bila dobra i samilosna žena, jednostavna i čedna. Zdušno je pomagala siromahe. Navodi se da su je podanici, kao i njenog muža voljeli. Kad je već bila na samrtnoj postelji, dobila je vijest da su joj muž i sin poginuli u vojnom pohodu protiv Normana (bitka kod Alnwicka). Margareta je umrla 16. studenoga 1093. godine u Edinburghu, a pokopana je u Dunferlinu. Svetom je proglašena 1249. godine.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]