Prijeđi na sadržaj

Šardža (emirat)

Izvor: Wikipedija
Emirat Šardža
(ar) إمارة الشارقة
Historijski centar grada Šardže s ustavnim sudom
Historijski centar grada Šardže s ustavnim sudom
Historijski centar grada Šardže s ustavnim sudom
Zastava Emirata Šardže
Zastava
Grb Emirata Šardže
Grb
Koordinate: 25°21′N 55°23′E / 25.350°N 55.383°E / 25.350; 55.383
Država  Ujedinjeni Arapski Emirati
Glavni grad Šardža
Vlast
 - Vrsta monarhija
 - emir Sultan ibn Muhamed al-Kasimi
Površina
 - Ukupna 2590 km²
Stanovništvo (2005.)
 - Područje utjecaja 829.730[1]
Vremenska zona UTC+4 (UTC)
Službene stranice
www.shjmun.gov.ae
Karta
Emirat Šardža na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata
Emirat Šardža na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata

Emirat Šardža na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata

Emirat Šardža (arapski: إمارة الشارقة‎), je jedan od sedam emirata u federaciji Ujedinjeni Arapski Emirati na jugoistoku Perzijskog zaljeva, imenovan po njegovoj prijestolnici Šardži.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Šardža je svojom površinom od 2600 km²[2] treća po veličini u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Pojedini dijelovi granice, osobito oni u pustinjskoj unutrašnjosti, crtani su potpuno apstraktno na papiru tako da u praksi i ne postoje. Najveći i glavni dio teritorija Emirata Šardže ima nepravilni oblik i proteže se nekih 100 km od Perzijskog zaljeva na sjeverozapadu sve do centralnog dijela poluotoka Musandam na jugoistoku.

Karta Emirata Šardže

Emirat Šardža također ima i tri obalne enklave na istočnoj obali poluotoka Musandam u Omanskom zaljevu. To su gledano od sjevera prema jugu Diba al-Hisn, Hor Fakan i Kalba. Zbog ekstremne političke rasjepkanosti Ujedinjenih Arapskih Emirata, Emirat Šardža zajedno sa svojim enklavama graniči sa svakim od šest ostalih emirata federacije i Sultanatom Oman. Glavni grad i najveće urbano naselje je grad Šardža, smješten duž obala Perzijskog zaljeva.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Emirat Šardža ima 829.730 stanovnika (popis iz 2008.) od kojih njih 660.000 živi u glavnom gradu.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Preci današnje vladajuće dinastije al-Kasimi početkom 18. vijeka bili su glavni vođe pirata Perzijskog zaljeva.[2] Oni su u svoje pohode išli iz svojih prijestolnica Šardže i još češće Ras al-Kajme.[2] Napadali su drsko na brodove svih zastava ne bojivši se nikakvih sankcija, pa su čak prijetili i Bušeheru na iranskoj obali Perzijskog zaljeva, koji je u to vrijeme bio glavna britanska baza na tom području. Tada je lider pirata bio šardžanski šeik Sultan ibn Sakr al-Kasimi (vl. 1803. – 1866.). Britanska flota uspjela je 1820. poraziti zaljevske pirate, i razorila im uporište Ras al-Kajmu. Nakon tog poraza Britanci su uspjeli natjerati zaljevske šeike da potpišu Ugovor o miru i suradnji 1820., zatim Pomorsko primirje 1835., te Ugovor o slobodnoj plovidbi 1853. godine. Vrhunac tog procesa došao je 1892. kad su svi zaljevski šeici uključujući i šardžanskog potpisali ekskluzivni ugovor kojim su vanjsku politiku i obranu prepustli britanskoj vladi[2], i time postali britanski protektorati.

Ugovori koje je u 19. vijeku inicirala Britanija u pravilu su bili okrenuti pitanjima sigurnosti pomorske plovidbe, gotovo ništa drugo nije ih interesiralo, pa se nisu miješali u unutrašnje arapske prilike, čak ni onda kad su ratoborni Kasimiji pokušali zauzeti Abu Dabi u dva rata vođena od 1825. do 1831. i od 1833. do 1834. godine.[2]

U to vrijeme Šardžanska luka bila je važan strateški i trgovački centar Perzijskog zaljeva. Britanija je prepoznala njen ​​politički značaj i postavila u njoj svog agenta još od 1823. godine. Isprva je to bio lokalni građanin, a kasnije ga je naslijedio Britanac. Ipak, kako je luka u Šardži u to vrijeme bila plitka i muljevita, Dubai je postao glavna luka tog dijela zaljeva, pa se britanski agent za politička pitanja 1954. preselio u Dubai, a u Abu Dabiju je 1961. osnovana posebna agencija isključivo za poslove vezane uz taj emirat. Čitav taj složeni sistem britanskih zaljevskih protektorata završio u decembru 1971. kad je Britanija napustila Perzijski zaljev i rodili se novonastali Ujedinjeni Arapski Emirati.[2]

Još prije stjecanja nezavisnosti, izbili su teritorijalni sporovi sa Iranom, koji je polagao pravo na otok Abu Musa u zaljevu sjeverozapadno od Šardže, pa je poslao i trupe koje su zauzele otok. Naknadnim sporazumom između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (koji su imali otvorenu podršku Britanije) dogovorena je podjela suvereniteta, pa su se obje zastave vijale nad otokom, a dogovoreno je i to da ukoliko se pronađe nafta pravo na eksploataciju ide Emiratu Šardži. Ni takvo kompromisno rješenje nije zadovoljilo neke radikalne arapske zemlje, jer su oni ionako bili ljuti zbog povlađivanja Iranu u slučaju otoka Veliki i Mali Tunb u sporu sa susjednim Emiratom Ras al-Kajmom, pa su čak i prekinuli diplomatske odnose sa Iranom i Britanijom.[2]

Lista vladara Šardže

[uredi | uredi kod]

Emiratom od 18. vijeka vladaju šeici iz dinastije al-Kasimi.[3]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Modernizacija emirata ograničena je uglavnom na glavni grad Šardžu u kojoj je izgrađeno puno visokih novogradnji, produbljena i modernizirana luka, te kontejnerskih terminala i hladnjača. Podignuto je i dosta pogona lake industrije i izgrađen je međunarodni aerodrom. Pored toga 2008. izgrađen je velebni Muzej islamske civilizacije.

Transport

[uredi | uredi kod]

Šardža je povezan asfaltnom cestom sa susjednim emiratima i gradovima Ras al-Kajmom i Abu Dabijem.[2] Enklava Hor Fakan u Omanskom zaljevu poznata je po svojim zlatarima koji krijumčare dobar dio svoje robe u Indiju, a u novije vrijeme i po istraživačkoj stanici za ribarstvo. Između 1964. i 1972. velik dio prihoda emirata dolazio je od izdavanja prigodnih poštanskih maraka, štampanih gotovo isključivo u filatelističke svrhe. Šardža ima skromne rezerve nafte i prirodnog plina, ali se trudi i uspjeva zauzeti što važniju ulogu u industriji i transportu, koji su motor njenog razvoja.[2]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 UNITED ARAB EMIRATES (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 30. 09. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 Al-Shariqah (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 08. 2014. 
  3. 3,0 3,1 Sharjah (engleski). Regnal chronology. Arhivirano iz originala na datum 2009-07-13. Pristupljeno 30. 09. 2014. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]