Starokatolička crkva

Izvor: Wikipedia
Starokatolička parohijska crkva u Jablonec nad Nisou, nekada Austro-Ugarska, danas Češka.
Dio serije članaka na temu

Hrišćanstvo

Christian cross
Kršćanstvo

Isus Krist
Rođenje · Krštenje · Učenje
Smrt · Uskrsnuće

Osnove
Apostoli · Evanđelje · Crkva

Historija
Rano kršćanstvo · Oci · Sabori
Ikonoklazam · Šizma · Križari
Reformacija · Ekumenizam

Tradicije

Teologija
Stvaranje · Pad · Grijeh · Sud
Spasenje · Carstvo · Hristologija
Trojstvo (Otac, Sin, Sveti duh)

Biblija
Stari zavjet · Novi zavjet
Knjige · Kanon · Apokrifi

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica, nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam "vrati na svoje stare oblike". Odvojili su se od Rimokatoličke crkve na kongresu u Münchenu 1871. Prvog starokatoličkog biskupa J. H. Reinkensa zaredio je Heykamp, jansenistički holandski biskup iz Deventera.

Starokatoličke crkve, odcjepljenjem od Rima, osnivane su na nacionalnom principu u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Švicarskoj, SAD. U Njemačkoj, pomagale su ih vlasti u doba Kulturkampfa. Surađuju s Jansenističkom crkvom u Utrechtu (Utrrechtskaunija, 1889).

Starokatolici odbacuju svećenički celibat, nerazrješivost braka, tajnu ispovijed. Uvode pričest pod dvije prilike i narodni jezik u liturgiju. Svećenike i biskupe biraju sami vjernici na skupštinama župa i crkvenim saborima. Svi starokatolički biskupi okupljali su se svake dvije godine na sabor u Utrechtu, koji je sjedište starokatoličkog nadbiskupa.

U doba Austro-Ugarske, starokatoličke crkve djelovale su na području Slovenije i Dalmacije. Nakon I. svjetskog rata neki katolički svećenici u Jugoslaviji, zahvaćeni reformnim pokretom, tražili su osnivanje samostalne crkvene pokrajine s primasom na čelu, autonomiju crkve na demokratskom načelu, ukidanje celibata i dr.

Nadbiskup Alojzije Stepinac bio je nepomirljivi neprijatelj starokatolika, smatrajući je "truležom na našem narodnom organizmu". Nastojao je, apelima na vlasti u Kraljevini Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i u NDH, da ona bude zabranjena.

Samostalne starokatoličke crkve bile su osnovane i u Sloveniji (1946.), Srbiji i Vojvodini (1954.) i Bosni i Hercegovini (1965). Jugoslavenske komunističke vlasti prožale su im određenu podršku, nastojeći suzbiti uticaj Rimokatoličke crkve.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]