Oskar Schindler

Izvor: Wikipedia
Oskar Schindler
Rođen/a 28. travnja 1908.
Češka Republika Zwittau-Brinnlitz, Češka
Umro/la 9. listopada 1974.
Njemačka Hildesheim, Njemačka
Zanimanje industrijalac
Poznat/a po spasio oko 1,200 Židova od Holokausta
Politička partija NSDAP
Vjeroispovjest katolik
Suprug/a/zi/ge Emilie Schindler
Roditelji Hans Schindler
Franziska Luser

Oskar Schindler (Zwittau-Brinnlitz, Češka, 28. travnja 1908. — Hildesheim, 9. listopada 1974.), njemački industrijalac koji je spašavao Židove u Drugom svjetskom ratu od mučenja i sigurne smrti u Holokaustu. Tokom rata spasio je 1200[1][2] Židova od sigurne smrti tako što ih je zaposlio u svojim tvornicama koje se danas nalaze u Češkoj i Poljskoj. Glavni je lik u knjizi Schindlerova arka po kojoj je snimljen film Schindlerova lista.

Rani život[uredi - уреди]

Oskar Schindler rođen je 28. travnja 1908. u češkom gradiću Zwittau-Brinnlitz. Otac mu se zvao Hans Schindler, majka Franziska (rođena Luser). Rođen je u bogatoj katoličkog obitelji koja je za vrijeme velike depresije 1930-ih bankrotirala. Schindler se tada pridružio NSDAP-u. Kada je Oskar imao 27 godina, njegovi roditelji su se razveli. Oskar je imao jako prisnu vezu sa njegovom sestrom Elfride.

Dana 6. ožujka 1928. Oskar se oženio sa Emilie Pelzl (22. listopada 1907. — 5. listopada 2001.), kćeri Josefa i Marie Pelzl. Brak je bio bez djece.

Tokom Drugog svjetskog rata[uredi - уреди]

Jedna od Schindleroih tvornica

Kao oportunistički biznismen, Schindler je bio jedan od mnogih koji je vidio profit od Njemačke invazije Poljske 1939. Dobio je vlasništvo nad tvornicom u Krakovu od židova koji se zvao Natan Wurzel (vidi arijanizacija).

Schindler je, po Wurzelovom savjetu, tvornicu preimenovao u Deutsche Emaillewaren-Fabrik ili DEF da bi proizvodio emajlirano posuđe. Pridobio je oko 1.300 Židovskih robovskih radnika uz pomoć svog Židovskog računovođe Itzhaka Sterna. Kada su se Stern i Schindler prvi put sreli, Scindler mu je pružio ruku, no Stern ju je odbio. Kada ga je Schindler pitao zašto, on mu je rekao da je on Židov i da je Židovima zabranjeno rukovati se s Nijemcima. Schindler je na to odgovorio njemačkom frazom: "Scheiße". Moguće je da je Schindler u početku bio motiviran novcem - naprimjer, skrivavši bogate Židovske industrijalce - no kasnije je štitio svoje radnike bez obzira na cijenu. On bi, naprimjer, govorio da su nesposobni ili radnici bez udova esencijalni u njegovoj tvornici. Kada bi Nijemci ozlijedili njegove radnike, Schindler bi odmah ulagao prigovore vladi. Schindler je tijekom rata uhićen tri puta. Prvi put zbog toga što je poljubio mladu Židovku u obraz, a drugi put ga je uhitio Gestapo i to zbog aktivnosti na crnom tržištu. Danas je poznato da je Schindler bio agent Abwehra.

Schindler je bio svjedok iznenednog upada u Krakovski geto 1942., u kojem su vojnici skupljali naseljenike geta da ih prebace u koncentracijski logor u Kraków-Płaszów. Schindler je bio užasnut brojkom ubijenih Židova koji su radili u njegovoj tvornici. Bio je jako uvjerljiva osoba, i nakon upada u geto, povećano je koristio svoje sposobnosti kako bi zaštitio svoje Schindlerjuden. Schindler je skrenuo sa svog puta obogaćivanja da bi spasio Židove koji su radili u DEF-u, često koristeći svoj legendarni šarm i laskavu osobnost kako bi izvukao svoje radnike iz neprilika. Jednom, kaže autor Eric Silver u Knjizi pravednika: "Dva gestapovca došla su u njegov ured i tražila da preda petočlanu Židovsku obitelj koja je kupila krivotvorene poljske dokumente.". Schindler je rekao "dva pijana Gestapovca otplesala su iz mog ureda bez njihovih zatvorenika i bez inkriminirajućih dokumenata koje su zatražili.". Schindler je navodno i krijumčario djecu iz geta i slao ih poljskim časnim sestrama, koje su ih ili sakrivale od nacista ili su tvrdile da su kršćanska siročad. Dogovorio se sa Amonom Göthom, zapovjednikom Płaszówa, da se 900 Židova prebaci u jedan tvornički prostor gdje bi bili relativno sigurni od pustošenja njemačkih vojnika.

Schindler je dva puta uhićen od strane Gestapa zbog aktivnosti na crnom tržištu i komplikacija sa utajom. Zapovjednik Amon Göth i mnogi rugi SS-ovci uzimali su Židovske posjede (novac, nakit, umjetnine itd.) za sebe, iako su oni po zakonu, pripadali Reichu. Schindler je posredovao u prodaji na crnom tržištu i očuvao je brojne ukradene predmete. Ispitivan je, no oba puta je uspio izbjeći uhićenje. Schindler bi inače podmitio vladine dužnosnike da izbjegne ispitivanje. Napredak Crvene Armije prijetio je oslobađanju konc-logora. Svi ti logori su uništeni i većina njihovih stanovnika je ubijeno. No Schindler je već u listopadu 1944. premjestio 1,098 Židova u Brněnec-Brünnlitz, Protektorat Češke i Moravske, gdje je dobio još jednu bivšu židovsku tvornicu. Tu je započeo proizvodnju protu-avionske municije. Crvena Armija je Brněnec oslobodila 8. svibnja 1945. Schindler je tvornicu napustio prije oslobođenja, i to u pratnji svoje supruge Emilie i nekih prominentnih Židova.

Schindler je u svom životu prošao kroz 3 faze: prva je bila ta u kojoj ga je interesirao samo novac, druga je bila ta u kojoj je želio zaraditi novac, spasiti svoje radnike i spasiti sebe i na koncu treća u kojoj je shvatio da ne može ostvariti sve tri stvari, nego da se mora odlučiti za jednu od te tri - Oskar Schindler se odlučio za najbolju od te tri, odlučio se za spašavanje svojih radnika.

Nakon Drugog svjetskog rata[uredi - уреди]

Grob Oskara Schindlera

Nakon rata Oskar je emigrirao u Argentinu. Bankrotirao je i vratio se u Njemačku 1958. gdje je vodio nekoliko propalih i neuspješnih poslova. Oskar se smjestio u Frankfurtu na Majni u ulici Am Hauptbahnhof Nr. 4 i pokušao - ponovno uz pomoć židovske organizacije - osnovati tvornicu cementa. Posao je propao 1961. Njegov poslovni partner otkazao je njihovo partnerstvo uz riječi: "...sada je jasno da si ti prijatelj Židova i više neću surađivati s tobom..."

Oskar Schindler je umro 9. listopada 1974. u 66. godini života u mjestu Hildesheim. Pokopan je na katoličkom groblju na brdu Sion u Jeruzalemu[3].

Nitko zapravo ne zna koji su bili Schindlerovi motivi. No, citiramo njegovu rečenicu:

Wikicitati „Znao sam ljude koji su radili za mene...Kad znaš ljude moraš se prema njima odnositi kao prema ljudskim bićima“
()

Schindlerova komemoracija[uredi - уреди]

Godine 1963. Schindler je odlikovan u izraelovom Yad Vashim memorialu za Holokaust kao Pravednik među narodima. Tu nagradu Židovska država dodijeljuje iznimno rijetko, a kada je dodijeli dobiju ju uglavnom Goi. Ta nagrada se danas dodijeluje Pravednoj osobi koja (uglavnom kroz pisanje) potiče na prihvaćanje Židova i Židovske države i ismijava i marginalizira anti-semitizam. U ono vrijeme Schindler je bio tek 3. kršćanin koji je dobio to priznanje, i nesumnjivo jedini bivši član (dok ih je spašavao još je bio član) NSDAP-a koji je dobio to priznanje. Dobio je čast da posadi drvo u Aveniji pravednih.

Schindlerova priča, koju je ispričao preživjeli iz Holokausta Poldek Pfefferberg, bila je osnova za knjigu Toma Keneallya Schindlerova arka (koja je kasnije preimenovana u Schindlerova lista). Tu knjigu je Steven Spielberg 1993. adaptirao u film Schindlerova lista. Schindlera je u filmu glumio Liam Neeson, koji je 1993. bio nominiran za Oscara za najboljeg glavnog glumca za tu ulogu. No, film je iste te godine osvojio Oscara za najbolji film, a redatelj Steven Spielberg Oscara za najboljeg redatelja. Uz ta dva film je osvojio još 5 Oscara (najbolji scenarij, scenografija, fotografija, montaža, glazba), što je sveukupno 7, i imao je 5 nominacija (najbolji glavni glumac - Liam Neeson, sporedni glumac - Ralph Fiennes, kostimi, šminka, zvuk).

Prominencija Spielbergova filma predstavila je Schindlera popularnoj kulturi. Pošto je nekima film jedini izvor znanja o Schindleru, važno je napomenuti da je on stvarno bio onakav kako ga je Spielberg prikazao u filmu: kao čovjeka koji je vođen profitablinim amoralom, no koji kasnije u sebi donosi vrlo važnu odluku da je spašavanje svojih židovskih radnika važnije od profita, a da bi to učinio nekad je morao i davati velike svote novca nacističkim dužnosnicima da bi mu pustili da ih on spašava. Dok je Spielberg koristio malo filmske slobode, Oskar Schindler je izgleda stvarno bio rijedak slučaj neromantiziranog povijesnog protagonista. Schindler je zapravo potrošio većinu svog bogatstva i isključio je sebe iz bilo kojeg političkog položaja u svojoj državni, samo da bi spasio živote svojih židosvkih radnika.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Oskar Schindler spasio 1,200 Židova", 'The New York Times', 13. listopada 1974, pristupljeno 2009.
  2. BBC NEWS | Bliski Istok | Židov kojeg je spasio Schindler se prisjeća spašavanja
  3. Scindlerov grob nalazi se u blizini autobusnog parkirališta pokraj Sionskih vrata. Nausprot parkirališta nalaze se vrata koja vode u groblje. Schindlerov grob smješten je na najnižoj terasi, desno od vrata. GPS lokacija mu je UTM 711223 I, 3517126 S, Zona 36N. Grob se lako prepozna po tome što je jedini grob na kojem je naslagano kamenje, što je uobičajeni znak što ga Židovi ostavljaju prilikom posjeta grobovima svojih najbližih.

Povezano[uredi - уреди]

Knjige[uredi - уреди]

  • Crowe, David M. Oskar Schindler: Neispričane priče iz njegova života, ratne aktivnosti, i istinita priča o listi. Philadelphia: Westview Press, 2004. ISBN 0-8133-3375-X
  • Keneally, Thomas. Schindlerova Arka. New York: Simon and Schuster, 1982. ISBN 0-340-33501-7. Republished as Schindler's List in 1993, ISBN 0-671-88031-4.

Vanjske veze[uredi - уреди]