Ustrojstvo Srpske pravoslavne crkve

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ustrojstvo Srpske pravoslavne crkve je propisano Ustavom Srpske pravoslavne crkve. Sjedište Srpske pravoslavne crkve je u patrijaršijskom dvoru u Beogradu.

Ustav definiše Srpsku pravoslavnu crkvu kao jednu, nedjeljivu i autokefalnu koja održava dogmatsko i kanonsko jedinstvo sa ostalim pravoslavnim crkvama.

Od 17. maja 2002, nakon potpisivanja Niškog dogovora između Srpske pravoslavne crkve i pet od sedam episkopa nepriznate Makedonske pravoslavne crkve, uspostavljena je Ohridska arhiepiskopija s pravima autonomne crkve unutar Srpske pravoslavne crkve.

Tijela i organi[uredi | uredi kod]

Prema Ustavu Srpske pravoslavne crkve, najviša crkveno-jerarhijska tijela su Sveti arhijerejski sabor, Sveti arhijerejski sinod i Veliki crkveni sud, a najviša crkveno-samoupravna tijela su Patrijaršijski savjet i Patrijaršijski upravni odbor. Na čelu svih ovih tijela se nalazi patrijarh srpski.

Sveti arhijerejski sabor čine svi eparhijski i vikarni episkopi Srpske pravoslavne crkve. Prema Ustavu, Sveti arhijerejski sabor se sastaje u dva redovna zasjedanja: proljećnom i jesenjem.

Patrijarh srpski je vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve i ima titulu arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski. On je prvi među episkopima Srpske pravoslavne crkve, i njegovo ime se prvo spominje na svim bogosluženjima u hramovima Srpske pravoslavne crkve.

On je eparhijski arhijerej arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.

Eparhije[uredi | uredi kod]

Osnovna crkveno-administrativna jedinica je eparhija na čelu koje stoji eparhijski arhijerej (episkop) i koja objedinjuje sve parohije (crkvene opštine) i manastire na njenoj teritoriji. Crkveno-samoupravni organi eparhije su eparhijski savjet i eparhijski upravni odbor, uz pomoć kojih arhijerej rukovodi spoljašnjom upravom eparhije.

Crkveno-prosvjetne ustanove[uredi | uredi kod]

Od crkveno-prosvetnih ustanova ima šest bogoslovija: u Beogradu, Sremskim Karlovcima, Nišu, Cetinju, Foči i Kragujevcu. Dva su Bogoslovska fakulteta, u Beogradu i Libertivilu, zatim Bogoslovski institut pri Bogoslovskom fakultetu u Beogradu i Duhovnu akademiju u Foči. Pored ovih ustanova Srpska crkva je osnovala 1993. godine u Beogradu i Akademiju za umetnosti i konservaciju sa nekoliko odseka (ikonopis, freskopis, konservacija).

Literatura[uredi | uredi kod]