Szprotawa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Szprotawa
Gradska vijećnica
Gradska vijećnica
Koordinate: 51°34′N 15°30′E / 51.567°N 15.500°E / 51.567; 15.500
Država  Poljska
Vojvodstvo Lubusko
Povjat Żagań
Vlast
 - gradonačelnik Józef Rubacha
Površina
 - Ukupna 10.9 km²[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 11,711[1]
 - Gustoća 1,069 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 67-300[1]
Karta
Szprotawa na karti Poljske
Szprotawa
Szprotawa
Pozicija Szprotawe u Poljskoj

Szprotawa (njemački: Sprottau) je grad od 11,711 stanovnika[1] na zapadu Poljske u Lubuskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Szprotawa leži na desnoj obali rijeke Bobr, udaljena 60 od graničnog prelaza sa Njemačkom.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi historijski podaci o kraju današnje Szprotawe, odnosno zamku Ilua (Iława), potječu iz kronike njemačkog biskupa Thietmar od Merseburga, koji je pratio rimsko-njemačkog cara Otona III na hodočašće grobu Vojtjeha Praškog u Gniezno.[3] On je naveo da se zamak nalazi na granici plemenskog teritorija Dedošana.[4]

U zamku Iława se car 1000. susreo sa poljskim kraljem Bolesławom Hrabrim.[3] Zamak nije postao jezgra Szprotawe, jer je razoren za vladavine Boleslava Krivoustog, već se grad razvio na suprotnoj obali rijeke Bobr. Szprotawa je gradska prava dobila od Konrada I, vojvode od Głogówa, iako orginalna povelja nije sačuvana, pretpostavlja se da je izdana 1260. Nakon tog dobila je i druge privilegije pa se razvila u prosperitetno trgovište sa pravom da kuje vlastiti novac i ubire carinu.[3]

Prijelaz od 15. na 16. vijeka bio je teško vrijeme za Šlesku, obilježeno čestim promjenama vladara, na kraju je došla je pod vlast austrijskih Habsburgovaca. Ferdinand I. dao je Szprotawu 1537. Fabianu von Schönaichu kao zalog za uzete kredite kod njega.[3]

Još teža vremena nastupila su za Tridesetogodišnjeg rata za švedske opsade 1641. Nakon rata obnovu grada brutalno je prekinula epidemija Velikih boginja 1657., dvije godine kasnije, poplava, a zatim i veliki požar 1672.[3]

Nakon kratkog razdoblja mira i relativne ekonomske stabilizacije - 1740. započela je pruska invazija Šleske, koja je također teško pogodila Szprotawu.

Željeznička pruga Berlin - Wrocław, došla je do Szprotawe 1846., a 1911. povezan je sa Zielonom Górom. Međutim značajniji ekonomski dogodio se tek nakon završetka Francusko-pruskog rata (1870.-1871.) kad je izgrađena željezara i stacioniran artiljerijski garnizon.[3]

Između 1939.-1945. grad je uglavnom radio za potrebe Wehrmachta - uz značajan udio ratnih zarobljenika i prisilnih radnika. Szprotaw su oslobodile jedinice Crvene armije 14. februara 1945., a od proljeća 1946. počela je deportacija njemačkog stanovništva.[3]

Od kraja Drugog svjetskog rata do kraja 1990-ih, u gradu su bile stacionirane jedinice Oružanih snaga Sovjetskog Saveza, u samom gradu jedan diverzantski puk, a na aerodromu po jedan puk helikoptera i lovačkih aviona.[3]

Zbog tog je grad ostao relativno izoliran i nije se razvijao.

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Poland: Lubuskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/lubuskie/. Pristupljeno 1.02. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „About” (engleski). https://szprotawa.pl/. https://szprotawa.pl/EN/3320/About/. Pristupljeno 1.02. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 „Historia” (poljski). Urząd Miejski Szprotawa. https://szprotawa.pl/PL/3080/30/Historia/k/. Pristupljeno 01.02. 2021. 
  4. Dziadoszanie (poljski). Szkolnictwo. https://www.szkolnictwo.pl/szukaj,Dziadoszanie. Pristupljeno 1.02.2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]