Dedošani
| Dedošani Dziadoszanie | |
|---|---|
 | |
Dedošani (poljski: Dziadoszanie, latinski: Dadosesani) je ime Zapadno slavenskog plemena, koje je živjelo u sredjem toku rijeke Bobr, u okolici Szprotawe i Głogówa, gdje se navodno nalazila njihova prijestolnica.[1]
U ranosrednjovjekovnim dokumentima se spominju četiri puta.
O njima je prvi pisao Geographus Bavarus sredinom 9. vijeka, kao o plemenu koje ima 20 naselja, i vjerojatno vlada Bobrzanima.[1]
Drugi koji je nešto pisao o njima početkom 10. vijeka je Thietmar od Merseburga, on u svojoj kronici piše o susretu poljskog kralja Bolesława Hrabrog sa rimsko-njemačkim carem Otonom III, na granici plemenskog teritorija Dedošana u Ilvi (danas periferija Szprotawe) gdje je priređena velika gozba dobrodošlice.[1]
Isti Thietmar navodi da se 1015. u dedošanskoj šumi odvila bitka između vojske Bolesława Hrabrog i njemačkih vitezova, nju suvremeni historičari smještaju istočno od Szprotawe.
Četvrti put se spominju - 1086. u dokumentu praške biskupije, u kom se definiraju sjeverne granice biskupije, navodi se da je to kod Dedošana [1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Dziadoszanie” (poljski). Szkolnictwo. Pristupljeno 1.02.2021.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Dziadoszanie (pl)