Głogów
Głogów
| |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 51°12′N 16°9′E / 51.200°N 16.150°E | |
Država | ![]() |
Vojvodstvo | Donjošlesko |
Povjat | Głogów |
Vlast | |
- gradonačelnik | Rafael Rokaszewicz |
Površina | |
- Ukupna | 35.1 km²[1] |
Visina | 113[1] |
Stanovništvo (2019.) | |
- Grad | 66,980[1] |
- Gustoća | 1,908 stan. / km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Pozivni broj | 76[1] |
Karta | |
Pozicija Głogówa u Poljskoj |
Głogów (njemački: Glogau, latinski: Glogovia) je grad od 66,980 stanovnika[1] na jugozapadu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Głogów leži većinom na lijevoj obali rijeci Odre, udaljen 120 km sjeverozapadno od Wrocława.
Historija[uredi | uredi kod]
Głogów je nastao u 9. vijeku kao gradina zapadnoslavenskog plemena Dedošani.[2]
U 10. vijeku je poljski vojvoda Mješka I sagradio utvrdu na Odri. Prvi put je dokumentiran 1010. u kronici praškog biskupa Thietmara (savjetnik Boleslava II).[2]

Postao je slavan nakon herojske Opsade Głogówa 1109., koju je izdržao Boleslav III Krivousti.[2]
Głogów je dobio status grada 1253.[3]
Za Tridesetogodišnjeg rata je 1630. sav pretvoren u utvrdu, koju su u sljedećim vijekovima branile i osvajale vojske Austrije, Švedske, Pruske, Francuske i Rusije.[2]
Pri samom kraju Drugog svjetskog rata je tokom borbi između Crvene armije i Wehrmachta 95% grada razoreno.[2]
Ruševine su dominirale njegovim pejsažom sve do 1960-ih, kad je započela izgradnja stambenih kvartova za ljude koji su ovdje dolazili iz cijele Poljske radi industrije bakra, koja se upravo gradila u Głogówu i njegovoj okolici.
Rekonstrukcija historijskog centra grada počela je 1980-ih po sačuvanim nacrtima, ona se nastavlja do danas.[2]
Privreda[uredi | uredi kod]
Današnji Głogów je raskršće željezničkih pruga i cesta sjevernog dijela Donje Šleske. I industrijski grad sa pogonima prehrambene i elektroindustrije i velikog pogona za elektroplatiranje bakra[3] (HM Głogów) kompanije KGHM Polska Miedź.
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Głogów ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;
Eisenhüttenstadt, Njemačka
Middelburg, Nizozemska
Laholm, Švedska
Langenhagen, Langenhagen
Amber Valley, Ujedinjeno Kraljevstvo
Kamjanjec-Podiljski, Ukrajina
Riesa, Njemačka