Suez
السويس | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 29°58′N 32°33′E / 29.967°N 32.550°E | |
| Država |  Egipat
|
| Muhafaza | Suez |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Ahmed Hamid |
| Površina | |
| - Ukupna | 3,128 km²[1] |
| Visina | 11[1] |
| Stanovništvo (2018.) | |
| - Grad | 740,874[1] |
| - Gustoća | 236.9 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC) |
| Karta | |
Suez (arapski: السويس/ as-Suways) je lučki grad od 740,874 stanovnika[1] na jugoistoku Egipta u muhafazi Suez u kojoj je i administrativni centar.
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Suez leži na dnu Istoimenog zaljeva Crvenog mora, udaljen 130 km jugozapadno od Kaira.[2] Luka na izlazu iz Sueskog kanala sastoji se od dva dijela, kopnenog- Bur (Luka) Ibrahim i otočnog Bur Teufik, koji su spojeni nasipom dugim 2,7 km.[3]
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
.jpg)
Suez leži na mjestu koje je još od antičkih vremena bilo važno trgovište, tu se prostirala grčka - Klisme, koja je nakon Muslimanskog osvajanja Egipta u 7. vijeku prezvana u Kulzum. On se za osmanske vlasti razvio u glavnu luku za trgovinu sa Arabijom, Jemenom i Indijom. Vremenom kako je slabilo Osmansko Carstvo, propadala je i luka, sve do otvaranja Sueskog kanala 1869. Koji je pretvorio Suez u jedan od najvećih gradova u Egiptu.[2]
Zatvaranje kanala nakon Šestodnevnog rata 1967. kao i izraelski napad na grad za Jomkipurskog rata 1973., nanjeli su težak udarac ekonomiji grada. Kriza je prebrođena ponovnim otvorenjem kanala 1975. Od 1975. grad ima i Slobodnu ekonomsku zonu u kojoj su otvoreni pogoni tekstilne i farmaceutske industrije.[2]
Znamenitosti i obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Najveće znamenitosti grada su Nacionalni muzej i džamija Hamza. Od 2012. univerzitetski grad.[3]
Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]
Današnji Suez je i nadalje važna tranzitna pomorska luka i centar trgovine. Odavnina je polazna točka za hadž (hodočašće) u Meku.[2]
On je i snažni industrijski centar, ponajprije zahvaljujući kanalu (brodogradnja, radionice za održavanje kanala) ali i zbog eksploatacije mineralnih sirovina po okolici; vapnenac, dolomit, ugljen, nafta. Pa pored rafinerije nafte i velike cementare ima i tvornice; stakla, umjetnih gnojiva, kemikalija, tekstila i punionice pića.[4]
Dobro je razvijeno i ribarstvo po Crvenom moru.[4]
Željezničkom prugom i autoputom povezan je sa Kairom, Ismailijom i Port Saidom.
Naftovodom je povezan sa Kairom, a od 1976. naftovodom dugim 320 km i sa Aleksandrijom.[3]
Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Egypt, Arab Republic of Egypt" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/. Pristupljeno 9.7. 2020..
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 "Suez, Egypt" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Suez-Egypt. Pristupljeno 10.7. 2020..
- ↑ 3,0 3,1 3,2 "Suez" (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58654. Pristupljeno 10.07.2020.
- ↑ 4,0 4,1 "Suez Governorate" (engleski). Sciencedirect. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1110982317302508. Pristupljeno 10.07.2020.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Službene stranice ((ar))
- Suez, Egypt ((en))
- Suez ((sh))