Sovjetskaja Gavanj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sovjetskaja Gavanj
Советская Гавань
Sovetskaya Gavan - Devyatietazhki.JPG
Koordinate: 48°58′N 140°17′E / 48.967°N 140.283°E / 48.967; 140.283
Država  Rusija
Federalni kraj Habarovski kraj
oblast Sovjetskaja Gavanj
Vlast
 - gradonačelnik Pavel Borovski
Površina
 - Ukupna 61.64 km² [1]
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 25,147[1]
 - Gustoća 408 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+11 (UTC)
Poštanski broj 682880
Karta
Sovjetskaja Gavanj is located in Rusija
Sovjetskaja Gavanj
Sovjetskaja Gavanj
Sovjetskaja Gavanj na karti Rusije

Sovjetskaja Gavanj (ruski: Советская Гавань) je lučki grad na Dalekom istoku Rusije u Habarovskom kraju od 25,147 stanovnika. [1]

Sovjetskaja Gavanj je jedna od glavnih pomorskih baza Ruske Pacifičke flote na Dalekom istoku.[2], zbog tog je i zatvoreni grad za strance.[3]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Sovjetskaja Gavanj leži u dubokom zaljevu Tatarskog tjesnaca, dijelu Ohotskog mora, udaljena oko 600 km sjeveroistočno od administrativnog centra Regiije Habarovska. [3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sovjetskaja Gavanj, što znači Sovjetska luka, je novo naselje nastalo tek krajem 19. vijeka.

Prvo naselje u tom zaljevu Konstatinovski post (Константиновский пост) osnovao je 1853. admiral Genadij Neveljskoj, zatim je carska vojska poslala kapetana Budiševa, da ispita teren i šume u tom kraju. Od 1863. dozvoljena je sječa i izvoz drva iz luke koja je nazvana Imperatorskoj gavanj (Carska luka).[3]

Između 1908.- 1910. sagrađena je cesta do Habarovska, a naselje je preimenovano u Narodnoje (Народное).[3]

Nakon uspostavljanja sovjetske vlasti u tom kraju 1922., mjesto je prezvano u 'Sovjetskaja Gavanj. Prema prvom popisu stanovništva u Sovjetskom Savezu iz 1926 u Sovetskaja je imala samo 169 stanovnika koji su živjeli u 25 kuća. Nakon reorganizacije Primorskog kraja 1938. Sovjetskaja je postala administrativni centar vlastitog okruga (rajona).[3]

Toliko je narastao da je već 1941. dobio status grada, od 1945. povezan je željeznicom sa Komsomolskom na Amuru, a 1948. na pistu je sletio prvi civilni avion.[3]

Od te iste godine više ne podpada administrativno pod Primorski već u Habarovski kraj.[3]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Pored pomorske baze privreda grada bazira se na luci, ribarstvu, drvoj industiji i popravku brodova u brodogradilištu.[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]