Sofija Nostitz-Rieneck

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Princeza
Sofija Nostitz-Rieneck
Sofija Nostitz-Rieneck
Rodno ime Sofija Marija Franciska Antonija Ignacija Alberta od Hohenberga
Rođenje 24. jul 1901. (1901-07-24)
dvorac Konopište, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt 27. oktobar 1990. (dob: 89)
Thannhausen, Austrija
Posljednje počivalište Weiz, Austrija
Nacionalnost Austrijanka
Državljanstvo Austrija
Poznat(a) po kći austrougarskog prijestolonaslijednika Franje Ferdinanda i grofice Sofije Chotek
Vjera Rimokatolička
Suprug Friedrich Nostitz-Rieneck
Djeca 4
Roditelji Franjo Ferdinand
Sofija Chotek
Rođaci Maksimilijan Hohenberg
(brat)
Ernst Hohenberg
(brat)
Standardizacija infokutija

Sofija Nostitz-Rieneck (dvorac Konopište, Austro-Ugarska Monarhija, 3. 6. 1913 - Thannhausen, Austrija, 16. 1. 1997), prvorođena i jedina kći nadvojvode Franje Ferdinanda i grofice Sofija Chotek.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Princeza Sofija sa ocem, majkom i braćom.

Princeza Sofija Nostitz-Rieneck je rođena 3. 6. 1913 godine u dvorcu Konopište (danas dio Češke Republike) kao najstarije dijete prijestolonaslijednika Austro-Ugarske Monarhije Franje Ferdinanda i grofice Sofije Chotek. Nakon atentata na roditelje, Sofija je zajedno sa svojom braćom Maksimilijanom i Ernstom potpala pod brigu svoje tetke, Henriette grofice Chotek i bliskog očevog prijatelja, grofa Jaroslava od Thuna i Hohensteina. Službeni skrbnik Sofije i njezine braće je bio kralj Franjo Josip I. 31. 8. 1917 austro-ugarski kralj Karlo I. Austrijski je Sofiji dodijelio plemićki naslov grofice, a njenoj braći naslov princa. 1918 godine, novoosnovana Čehoslovačka je ukinula pravo vlasništva njezinih roditelja, uključujući i ono na dvorac Konopište i imanje u Chlumec nad Cidlinou. Sofija je nakon Prvog svjetskog rata, 1919. godine, zajedno sa braćom bila izgnana iz Čehoslovačke. Čehoslovačke vlasti su dozvolile da svaki od njih sa sobom ponese svega 5 kg. prtljage. Preselili su se u Beč i dvorac Artstetten blizu Wachaua. 1919. godine ukinuta joj je plemička titula austrijskim zakonom o plemstvu. 1920 godine udajom za grofa Friedricha Nostitz-Rienecka se preselila u Čehoslovačku. Sofijina braća su prilikom svakog posjeta trebala tražiti specijalnu dozvolu od čehoslovačkih vlasti, koja često nije bila odobrena ili je bila izdana sa velikim zakašnjenjem. Anschlussom Austrije 1938. godine, Sofijna braća su zbog svojih protunacističkih stavova bila uhićena i deportirana u Koncentracijski logor Dachau. Cjelokupnu imovinu u Austriji su im konfiscirale vlasti Trećeg Reicha. Zbog svojeg supruga, koji je bio Sudetski Nijemac, Sofijini sinovi su bili prisiljeni pristupiti Wehrmachtu nakon okupacije Čehoslovačke 1939 godine. Nakon Drugog svjetskog rata Sofija je napustila Čehoslovačku i preselila se sa obitelji u austrijsko mjesto Geyeregg. 1962 preselila se u Salzburg. Princeza Sofija Nostitz-Rieneck je preminula dva mjeseca nakon srčanog udara, 16. 1. 1997 godine u austrijskom Thannhausenu. Nadživjela je obojicu svoje braće. Sahranjena je uz supruga u obiteljskoj grobnici u austrijskom Weizu. Sofijin život je bio primjer kršćanskog života.[1][2]

Potomstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Sofija se udala za grofa Friedricha Nostitz-Rienecka 8. 9. 1920 godine. Zajedno su imali četvero djece:[1]

  • Grof Ervin Maksimilijan Franjo Petar Paul Hubertus Konrad Marija Nostitz-Rieneck (1921 - 1949), umro kao ratni zarobljenik u Sovjetskom Savezu;
  • Grof Franjo Assisi Friedrich Ernst Leopold Jozef Marija Nostitz-Rieneck (1923 - 1945), poginuo na istočnome frontu;
  • Grof Alois Karlo Josip Marija Nostitz-Rieneck (1925 - 2003), oženio 1962 groficu Tereziju Waldburg-Zeil;
  • Grofica Sofija Amalija Terezija Quirinia Henrieta Lukrecija Magdalena Marija Ignacija Nostitz-Rieneck (1929 -), udala se 1953 za baruna Ernsta Gudenusa.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 (češ.) Děti Františka Ferdinanda a Žofie (Žofie Marie Františka Antonie Ignácie Alberta kněžna z Hohenbergu). www.franzferdinand.cz. Preuzeto 30. 4. 2015
  2. (engl.) Sophie Hohenberg. www.sophie-hohenberg-czech-rep.eu. Preuzeto 30. 4. 2015

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Brook-Shepherd, Gordon (1988.). Die Opfer von Sarajewo. Erzherzog Franz Ferdinand und Sophie von Chotek, Stuttgart: Engelhorn. ISBN 978-3872030375