Slavko Brill

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slavko Brill
Rođen/a Slavko Brüll
27. decembar 1900. (1900-12-27)
Nova Gradiška, Austro-Ugarska
Umro/la 1943. (dob 42)
Koncentracijski logor Jasenovac
Uzrok smrti ubijen tijekom Holokausta
Nacionalnost Jugoslaven
Etnicitet Židov[1]
Državljanstvo Kraljevina Jugoslavija
Alma mater Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanje kipar
Suprug/a/zi/ge Alica (Meister) Brill
Roditelji Julije Brüll
Josefina Brüll

Slavko Brill (rođen: Brüll) (Nova Gradiška, 27. 12. 1900 - Koncentracijski logor Jasenovac, 1943), poznati jugoslavenski kipar.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Slavko Brill je rođen u Novoj Gradišci 27. 12. 1900 godine u židovskoj obitelji Julija Brülla.[2][3] Nakon završene srednje škole upisao se 1918 na Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.[4] 1926 godine je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.[3] Bio je najdraži učenik Ivana Meštrovića.[5] U vrijeme studija je surađivao sa kiparom Antunom Augustinčićem. Značajnija su mu djela: portretna poprsje ing. Adolfa Weilera, prof. Hermanna Schapira, nadgrobni spomenici u Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru (obitelji Eltz) i Crikvenici, figure Mojsije i skulptura Majka s djetetom.[4] Sudjelovao je u izradi reljefa za podnožje spomenika Kralju Tomislavu u Zagrebu, te je izradio poprsje skladatelja Milana Sachsa. Usavršavao se u Beču od 1922 do 1923, te Parizu od 1927 do 1928 godine. Slavko je izlagao svoje radove u zemlji i inozemstvu.[3] 1925 je sudjelovao na velikoj skupnoj pariškoj izložbi "Exposition internationale des Arts decoratifs".[4] 1928 godine na izložbi u Parizu je poprimio izuzetno pozitivne i hvalevrijedne kritike jugoslavenskog tiska.[5] Tijekom Drugog svjetskog rata i Holokausta, tj. u jeku progona jugoslavenskih židova, Slavko je sa suprugom Alicom pokušao pobjeći u inozemstvo, međutim bio je uhvaćen i zatvoren u logor Jasenovac. U to vrijeme u Jasenovcu su se nalazili i drugi umjetnici, poput Daniela Ozma i Daniela Kabilja.[3] U Jasenovcu je kao logoraš neko vrijeme radio u keramičkoj radionici.[1] Oslabljen i onemoćao Slavko je umro u Jasenovcu u prvoj polovici 1943 godine od poslijedica tuberkuloze, dokle mu je supruga deportirana i ubijena u logoru Đakovo.[3] Jedino svjedočanstvo Slavka Brilla iz Jasenovca je posmrtna maska slikara Danijela Ozme. Prije svoje tragične smrti Danijel je načinio portret Slavka, ulje na platnu. Taj portret i posmrtna Danijelova maska se danas nalaze u Muzeju revolucije u Sarajevu.[1] Djela Slavka Brilla su predstavljena nakon rata na skupnim izložbama; "Umetnička obrada metala naroda Jugoslavije" u Beogradu 1956-57 godine i "Židovi na tlu Jugoslavije" u Zagrebu 1988 godine.[4] Tridesetak Slavkovih skulptura se danas čuvaju u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagreb, te jedan portert u Modernoj galeriji u Zagrebu.[1]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Ognjen Kraus, 1996, str. 161, 162
  2. Ivo Goldstein, 2001, str. 327, 369
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Zdravko Dizdar, 1997, str. 48
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Feliks Valentić (17. 12. 2012). Znameniti zavičajnici: Bril (Brüll, Brill), Slavko. osobe.savjest.com. Preuzeto 13. 4. 2014
  5. 5,0 5,1 ((en)) Jewish Sculptor Wins Acclaim in Jugoslavia. Jewish Telegraphie Agency (19. 4. 1928). Preuzeto 13. 4. 2014 „The Jewish sculptor Slavko Brill of Zagreb is attracting wide attention in Jugoslavia by his work. His recent exhibits at the exhibition of south Slovakian artists in Paris called forth the praise of the entire Jugoslavian press. Brill is a favorite pupil of the famous Jugoslavian sculptor. Ivan Mestrovic. His works include a bronze bust of Professor Hermann Shapiro, the founder of the Jewish national fund, whch is intended for the Hebrew University in Jerusalem, and a bronze statue of Moses. Brill is 28.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kraus, Ognjen (1996). Zna li se 1941 - 1945: Antisemitizam. Holokaust. Antifašizam, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-0-2
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu, Zagreb: Novi Liber-Židovska općina Zagreb. ISBN 953-6045-19-2
  • Dizdar, Zdravko (1997). Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Zagreb: Minerva. ISBN 953-6377-03-9