Ruska invazija na Ukrajinu 2022.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Current event marker.svg Ovaj članak govori o jednom ili više aktualnih događaja.
Moguće su česte i brze izmjene na članku, ovisno o tome kojom brzinom provjerene informacije stižu do javnosti.
Šablon je potrebno ukloniti kada događaj prestane biti aktualan.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Dio Rusko-ukrajinskog rata
2022 Russian invasion of Ukraine.svg
Vojno stanje
       Pod kontrolom Ukrajine
       Pod okupacijom Rusije i proruskih snaga
Datum 24. veljače 2022. – danas
Lokacija  Ukrajina
Ishod
Sukobljeni
Rusija Rusija
Luganska Narodna Republika Donjecka NR[α 1]
Luganska Narodna Republika Luganska NR[α 1]

Podrška:
Belorusija Bjelorusija[α 2]
Pridnjestrovlje Pridnjestrovska Moldavska Republika

Ukrajina Ukrajina
Opskrba oružjem:
Vođe
Rusija Vladimir Putin
Rusija Mihail Mišustin
Rusija Sergej Šojgu
Rusija Valerij Gerasimov
Rusija Vladimir Kolokoljcev
Donjecka Narodna Republika Denis Pušilin
Donjecka Narodna Republika Vladimir Paškov
Luganska Narodna Republika Leonid Pasečnjik
Luganska Narodna Republika Sergej Kozlov

Ukrajina Volodimir Zelenskij
Ukrajina Denis Šmihalj
Ukrajina Oleksij Reznikov
Ukrajina Denis Monastirskij
Ukrajina Oleksij Danilov
Ukrajina Valerij Zalužnij
Ukrajina Serhij Šaptala
Ukrajina Ruslan Homčak
Ukrajina Oleksandr Sirskij
Ukrajina Vitalij Kličko
Vojne snage
Rusija Rusija:
oko 175 000[6] do 190 000[7] na granici s Ukrajinom
Donjecka Narodna Republika Donjecka NR:
20 000[8]
Luganska Narodna Republika Luganska NR:
14 000[8]

Ukrajina Ukrajina:
209 000 (oružane snage)
102 000 (paravojne snage)
900 000 (rezervne snage) [8]




Posljedice




  • Ukrajina Ukrajinski gubitci:
  • Po ukrajinskim izvorima:
  • 40+ vojnika ubijeno[16]
  • 1 transportni avion oboren (pet poginulih)[17]
  • 1 Su-27 oboren[18]
  • Po ruskim izvorima:
  • Neutralizirane vojne zračne baze Ukrajine i sustavi protuzračne obrane[19]
  • 150+ vojnika se predalo[10][20]
  • 7 borbenih aviona oboreno[21]
  • 7 borbenih helikoptera oboreno[21]
  • 9 dronova oboreno[21]
  • 67 tenkova/borbenih vozila uništeno[22]
  • 87 ostalih vojnih vozila uništeno[22]
  • 8 brodova mornarice uništeno[23]
  • Po izvorima iz Ujedinjenog Kraljevstva:
  • 137 vojnika ubijeno[15]

Dana 24. veljače 2022. godine, Rusija je započela invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, što je označilo eskalaciju trenutnog rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014. To je najveći napad na europsko tlo još od Drugog svjetskog rata.[30] Ruski predsjednik Vladimir Putin, tvrdeći da proširenje NATO-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju, tražio je da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje vojnom savezu.[31] Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije samoproglašene države unutar ukrajinskih granica: Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku. Dana 21. veljače, ruske oružane snage ušle su u regiju Donbas na istoku Ukrajine, a 22. veljače Savjet Federacije jednoglasno je ovlastilo Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.

Dana 24. veljače, oko 5 sati po istočnoeuropskom vremenu, Putin je najavio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini; nekoliko minuta kasnije počeli su raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom.[32][33] Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.[34] Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće mobilizacije. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući sankcije koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima.[35] Prije i tijekom invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podšku Ukrajini; međutim, NATO kao organizacija nije.[36]

Odmah nakon početka ruske invazije na ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom[37], te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. 3. siječnja 2022. god. Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, ocjenjuje da će skoro tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta već donijetim sankcijama. Europska unija neće poduzeti vojnu intervenciju, poručuje B. Le Maire, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji, tešku štetu ruskom financijskom sistemu".[38]

Nazivi rata[uredi - уреди | uredi kôd]

U većem dijelu zapadnog svijeta sukob se najčešće naziva invazijom, a u Ruskoj Federaciji se prema službenoj državnoj naraciji naziva "specijalnom vojnom operacijom". Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor zabranila je početkom ožujka 2022. svim medijima u državi da o sukobu izvještavaju koristeći rat, invaziju, napad i druge termine koji odstupaju od službenog državnog.[39][40] Slične naputke dobili su i učitelji u ruskim školama, ako ih učenici pitaju o ratu u Ukrajini.[41] U ukrajinskim državnim medijima se najčešće rabi termin "agresija", što je čest slučaj i u američkim, britanskim i europskim medijima. U većem dijelu ostatka svijeta, odnosno državama s neutralnim stavom, prevladavaju termini poput "sukoba" ili "intervencije".

Pozadina[uredi - уреди | uredi kôd]

Poluotok Krim je u svojoj povijesti bio dio različitih država, ali i nezavisan teritorij. Njegova južna obala bila je dio grčkog kulturološkog kruga skoro 2000 godina. Unutrašnjost poluotoka bila je protobugarska i hazarska 600 godina, nakon čega je pripadala Kijevskoj Rusi 200 godina, te 200 godina Zlatnoj Hordi. Oko 1400. godine, nezavisnost Krimskom Kanatu koja je trajala 100 godina, osigurali su Krimski Tatari. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć Osmanskog Carstva, koje je proglasilo Krimski kanat autonomnim dijelom carstva. Godine 1784. Rusko Carstvo porazilo je Osmanlije te je tako Krim postao dijelom Rusije. Osnovana je Crnomorska flota s bazom u Sevastopolju. Krim i susjedne regije formirale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priliv Slavena trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Godine 1945. ukinuta je Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika te je tako Krim postao dio Ruske SFSR. Krimska oblast 1954. prebačena je u sastav Ukrajinske SSR.

Godine 1991. Krim je postao Autonomna Republika Krim, dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu. Rusija je priznala granice Ukrajine, dobila je 80 % Crnomorske flote te je iznajmila objekte u Sevastopolju na 20 godina (kasnije produživši do 2042. godine). Nakon Ukrajinske revolucije na Majdanu godine, Ruska Federacija je u veljači 2014. godine okupirala poluotok Krim, slanjem neoznačene vojske, popularno zvane "malim zelenim čovječuljcima"[42], koja je zauzela sve važne administrativne zgrade na poluotoku, stavivši ga tako pod rusku kontrolu.[43] Nakon što su priznali da je neoznačena vojska njihova i u kasnijim pojašnjenjima, vodeći su ruski političari tvrdili da su okupacijom Krima "ispravili povijesnu nepravdu".[44] Potom je organiziran kontroverzni referendum u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji na kojem je 97% izašlih birača, glasalo za pripajanje poluotoka Rusiji.[45] Ni Ukrajina, ni veći dio međunarodne zajednice nije priznao ovakvu aneksiju Krima, tvrdeći da je ona protivna međunarodnom pravu,[46] dok su ruski službenici na pitanja o aneksiji Krima govorili da je aneksija "gotova stvar".[47]

NATO[uredi - уреди | uredi kôd]

Kad je 1990. sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov proglasio atmosferu rastućeg povjerenja, upozorio je da bi izolacija Sjedinjenih Američkih Država ili Sovjetskog Saveza na europskom kontinentu dovela do pogoršanja povjerenja.[48][49] Gorbačov je, također, izjavio da je širenje NATO-a na istok greška i poniženje za Rusiju.[50]

Na krimskom poluotoku u 2006. je došlo do izbijanja prosvjeda. Razlog tome bio je dolazak američkih marinaca koji su došli u grad Feodosiju zbog vojne vježbe „Sea Breeze” između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo „Okupatori, idite kući!”, a nekoliko dana kasnije krimski parlament proglasio je Krim „teritorijem bez NATO-a”. Nekoliko dana nakon prosvjeda, američki marinci povukli su se s poluotoka.[51]

Godine 2008. ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.[52]

Godine 2014. Gorbačov je u intervjuu u vezi širenja NATO-a na istok rekao: „Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koja su nam data 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.”[53]

Postsovjetski kontekst i narančasta revolucija[uredi - уреди | uredi kôd]

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavile su održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim garancijama pod uvjetom da Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD dadnu garanciju protiv prijetnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Ukrajine. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica Povelje o europskoj sigurnosti, gdje je „ponovo potvrdila inherentno pravo svake države sudionica da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju”.[54]

Godine 2004. Viktor Janukovič, tadašnji premijer Ukrajine, proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, koji su prema presudi Vrhovnog suda Ukrajine, u velikoj mjeri bili namješteni.[55] Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicijskog kandidata, Viktora Juščenka, koji je odbacio rezultate izbora. Tijekom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada teško razbolio, a ubrzo su brojne neovisne skupine liječnika otkrile da je bio otrovan 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksinom.[56] Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultiralo mirnom narančastom revolucijom, koja je dovela Viktora Juščenka i Juliju Timošenko na vlast, a Janukoviča u opoziciju.[57]

Godine 2008. ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine NATO-u.[58][59] Rumunjski analitičar Iulian Chifu je 2009. godine, s koautorima, iznio mišljenje da je Rusija u pogledu Ukrajine slijedila ažuriranu Brežnjevljevu doktrinu ograničenog suvereniteta iz doba postojanja Varšavskog pakta, kada je SSSR prisvajao pravo da vojno intervenira u drugim socijalističkim zemljama koje su pripadale tom paktu, ukoliko nije zadovoljan s njihovom politikom; slično je stajalište Rusija zauzela prema Ukrajini nakon njenog osamostaljenja, iznosi Iulian Chifu.[60]

Janukovič je 2009. najavio ponovno kandidiranje za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.[61] Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine.

Ukrajinska revolucija i događanja nakon nje[uredi - уреди | uredi kôd]

Prosvjedi pokreta Euromajdan u Kijevu, prosinac 2013.

Nakon višetjednih prosvjeda u sklopu pokreta Euromajdan (2013. – 2014.), proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i vođe ukrajinske parlamentarne oporbe potpisali su 21. veljače 2014. sporazum kojim su dogovoreni prijevremeni izbore. Narednog dana, uoči glasanja o opozivu, Janukovič je pobjegao iz Kijeva; potom ga je Verhovna Rada smijenila.[62][63][64]

Političke vođe iz područja istočne Ukrajine u kojima se pretežno govori ruski proglasili su odanost Janukoviču, te su 2014. godine nastali proruski nemiri u Ukrajini.[65] Ubrzo je uslijedila ruska aneksija Krima u ožujku iste godine, kao i rat u Donbasu koji je počeo mjesec dana kasnije. Tada su stvorene paradržave Donjecka i Luganska Narodne Republike, koje podržava Rusija.[66]

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odobrio je 14. rujna 2020. novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, „koja predviđa razvoj posebnog partnerstva s NATO-om s ciljem članstva u NATO-u”. Dana 24. ožujka 2021., Zelenskij je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava „strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja.”[67]

U srpnju 2021. Putin je objavio esej pod imenom O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca, u kojem je još jednom potvrdio svoj stav da su Rusi i Ukrajinci "jedan narod".[68]

Američki povjesničar Timothy D. Snyder opisao je da su Putinove ideje iznesene u eseju imperijalističke. Britanski novinar Edward Lucas nazvao je esej povijesnim revizionizmom.[69] Drugi su mišljenja da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje suvremene Ukrajine i njene povijesti.[70][71]

Rusija smatra da mogući ulazak Ukrajine u NATO i općenito širenje NATO-a ugrožava njenu nacionalnu sigurnost.[72][73] Zauzvrat, Ukrajina i druge susjedne zemlje optužile su Putina za ruski iredentizam i vođenje agresivne militarističke politike.[74][75]

Uvod[uredi - уреди | uredi kôd]

Logističke pripreme za invaziju počele su koncentriranjem ruskih kopnenih snaga uzduž ukrajinske granice, prvotno od ožujka do travnja 2021. godine, a zatim i od listopada 2021. do veljače 2022. Tijekom drugog razdoblja grupiranja vojske na ukrajinskim granicama, Rusija je postavila zahtjeve usmjerene SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma onoga što su nazvali "sigurnosnim garancijama", uključujući pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, kao i smanjenje broja NATO-ovih vojnika i vojnog oružja smještenog u Istočnoj Europi.[76] Rusija je, također, zaprijetila nespecificiranim vojnim odgovorom ako se NATO nastavi držati „agresivne linije”.[77]

Rusko negiranje planova o invaziji[uredi - уреди | uredi kôd]

Usprkos gomilanju vojske, ruski su službenici tijekom mjeseci više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom studenog 2021. Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da „Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našem teritoriju ne bi trebalo biti ničija briga”.[78][79] Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da „Rusija ne planira niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresovana za dobre odnose sa svojim susjedima”.[79]

Sredinom siječnja 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, rekao je da Rusija „ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu”.[79] Dana 12. veljače 2022. savjetnik Kremlja za vanjske poslove, Jurij Ušakov, nazvao je diskusiju o „takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji” „histerijom”.[79][78] Osam dana kasnije, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Anatolij Antonov, rekao je da ruske snage „nikome ne prijete... Nema invazije. Ne postoje takvi planovi”.[78]

Ruska propagandna kampanja[uredi - уреди | uredi kôd]

Prije početka rata, Rusija je vodila masovnu propagandnu kampanju protiv Ukrajine.[80]

Dana 9. prosinca 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj prema govornicima ruskog jezika izvan Rusije, rekavši tijekom svojeg obraćanja: „da je rusofobija prvi korak prema genocidu. Vi i ja znamo što se događa u Donbasu. To svakako liči na genocid.”[81][82] Također, iz Kremlja je osuđen ukrajinski zakon o jeziku.[83] Dana 17. siječnja 2022., jedan od istaknutih ruskih novinara Anton Krasovski komentirajući ukrajinske ambicije o ulasku u NATO, na jednoj ruskoj TV emisiji, rekao je da je „Ukrajina ruska zemlja”. Zatim je nastavio govoriti da će Rusi doći na Hreščatik i tamo spaliti ukrajinski ustav, u kojem je deklarirana ambicija o ulasku u NATO.[84][85]

Dana 15. veljače 2022. Putin je izvijestio: „Ono što se događa u Donbasu upravo je genocid.”[86] Novinske kuće zabilježile su, da unatoč Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i sam govori ruskim jezikom.[87]

Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netočnim.[88] Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava i Vijeće Europe, nisu našle nikakve dokaze koji podržavaju ruske tvrdnje.[89] Europska komisija odbacila je optužbe za genocid kao rusku dezinformaciju.[90]

Američko veleposlanstvo u Ukrajini nazvalo je rusku tvrdnju o genocidu „neistinom za osudu”,[91] dok je Ned Price, glasnogovornik Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je Moskva takve tvrdnje predstavila kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.[92] Dana 18. veljače, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Anatolij Antonov optužio je Sjedinjene Američke Države za odobravanje prisilnu asimilaciju ukrajinskih Rusa.[93]

Dana 19. veljače europski portal za borbu protiv dezinformacija EU vs. Disinformation sljedeće je ruske optužbe proglasio neutemeljenima: „Ukrajinske snage pripremaju veliku ofanzivu na Donbas”, „Ukrajina priprema terorističke napade na Donbas ili Rusiju”, „Ukrajina provodi genocid protiv govornika ruskog jezika na istoku”, „Ukrajina planira uporabu kemijskih i drugih nedopuštenih oružja protiv civila na istoku”, „Ukrajinske snage čine zločine nad civilima na istoku”.[94]

U svom govoru održanom 21. veljače, Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo neonacističko, dodajući da je cilj Rusije demilitarizati i „denacificirati” Ukrajinu.[95][96] Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni „nacistički” narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu nema široke podrške ideologijama krajnje desnice, a niti jedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u Verhovnoj Radi, državnom zakonodavnom tijelu, tijekom parlamentarnih izbora 2019. godine.[97][98] Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i ukrajinski premijer Denis Šmihalj su Židovi što čini Ukrajinu jednom od dvije države svijeta koje imaju židovskog vođu države i vođu Vlade (druga je Izrael). Osvrćući se na Putinovu opasku, Zelenskij je izjavio da se njegov djed, sovjetski pješadinac, borio protiv nacista;[99][97] izgubivši tri člana njegove obitelji u holokaustu. Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu povijesti holokausta kao opravdanje za rat.[100][101]

Sukobi na istoku[uredi - уреди | uredi kôd]

Borbe u Donbasu značajno su eskalirale 17. veljače 2022. Dnevni broj razmjena vatre između separatista i ukrajinske vijske tijekom prvih šest tjedana 2022. kretao se od dva do pet,[102] a 17. veljače ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.[102] Ruski državni mediji također su izvijestili o preko 20 topničkih napada na položaje separatista istog dana.[102] Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u Stanicji Luhanskoj koristeći topništvo, ranivši pri tome tri civila. Luganska Narodna Republika priopćila je da je ukrajinska vlada napala njene snage minobacačima, bacačima granata i strojnicama.[103][104]

Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu evakuaciju civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.[105][106][107][108] Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu topničkog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.[109][110]

Dana 21. veljače, Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (FSB) objavila je da je uništen njen granični objekt u Rostovskoj oblasti koji se nalazi 150 metara od ukrajinske granice.[111] Izvještajna služba Južnog vojnog okruga priopćila je da su tijekom jutra tog dana ruske snage likvidirale skupinu od pet sabotera u blizini sela Mitjakinskaja u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine s dva pješadijska borbena vozila, pri čemu su ista uništena.[112]

Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih operacijama pod lažnom zastavom.[113][114] Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela Zajceve, 30 kilometara sjeverno od Donjecka.[115]

Nekoliko analitičara, među kojima i istraživačka web-stranica Bellingcat,[116] objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.[117][118][119]

Dana 21. veljače nepoznate snage granatirale su termoelektranu sjeverno od mjesta Ščastja koje se nalazi u okolici Luganska u Luganskoj Narodnoj Republici,[120] a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.[121]

Eskalacija (21. – 23. veljače)[uredi - уреди | uredi kôd]

Obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina naciji 22. veljače 2022.
(Dostupni engleski i ruski titlovi)

Dana 21. veljače, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizirane snage) pošalju u dio Donbasa kojega kontroliraju proruski pobunjenici, u akciju koju je Rusija naziva „mirovnom misijom”.[122][123] Ruska vojska saopćila je da je ubila pet ukrajinskih „diverzanata”, što je oštro demantirao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.[124] Kasnije tog dana, nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.[125][126][127][128] Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu te ona nije dobila ikakvu potporu.[129] Ambasador Kenije, Martin Kimani, usporedio je Putinov potez s kolonijalizmom rekavši: „Moramo dovršiti oporavak sa zgarišta mrtvih imperija, na način da ne potonemo nazad u nove oblike dominacije i opresije.”[130]

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden 22. veljače izjavio je da se „početak ruske invazije na Ukrajinu” dogodio. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i kanadski premijer Justin Trudeau rekli su da je došlo do „dodatne invazije”. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je: „Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija.” Josep Borrell, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, izjavio je da su „ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija”.[131][132] Istog dana, Savjet Federacije ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.[133] S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na još tada opću mobilizaciju.[134]

Video reportaža Voice of Americe, o javnom mnijenju na ruskoj strani ukrajinsko-ruske granice na početku invazije
(Dostupni engleski titlovi)

Dana 23. veljače, Verhovna Rada, ukrajinski parlament, proglasio je 30-dnevno izvanredno stanje u cijeloj državi, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je također naredio mobilizaciju svih rezervista Oružanih snaga Ukrajine.[135][136][137] Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u Kijevu, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade.[138] Internetske stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarske web-stranice, pogođene su kibernetičkim DDoS napadima (engleski: distributed denial-of-service attack).[139]

Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvan je od 23. do 24. veljače. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tijekom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s ciljem smirivanja krize. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je: „da se dadne prilika miru”.[140] Rusija je pokrenula invaziju u razdoblju u kojem je predsjedala nad Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda - tijekom veljače 2022. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusija ima pravo veta.[140][141] U ranim satima 24. veljače, Zelenskij je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat.[142][143][144]

Invazija[uredi - уреди | uredi kôd]

Animirana karta tijeka invazije

Početak invazije 24. veljače[uredi - уреди | uredi kôd]

Zgrada u Kijevu pogođena 24. veljače 2022. raketnim projektilom

Neposredno prije 6:00 po moskovskom vremenu (UTC+3), Putin je objavio da je donio odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini.[145][146][147] U svom obraćanju, Putin je rekao da nema planova za okupaciju ukrajinskog teritorija i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoodređenje.[148] Putin je izjavio da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.[149][150][151] Putin je također pozvao ukrajinske vojnike da predaju svoje oružje i odu kući. Također je izjavio da će „sva odgovornost za moguće prolijevanje krvi biti na savjesti režima koji vlada nad teritorijem Ukrajine.”[145]

Putinove tvrdnje da je ukrajinska vlada pod kontrolom neonacista ponovno su široko odbačene kao neutemeljene[152][153][154] te je te tvrdnje osudio Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država.[155] U svjetlu zahtjeva ruskog ministarstva obrane kojim se od ukrajinskih jedinica kontrole leta traži da zaustave letove, zračni prostor nad Ukrajinom ograničen je na necivilni zračni promet, dok je Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost počela čitavo područje smatrati aktivnom zonom sukoba.[156]

Nekoliko minuta od Putinovog priopćenja, eksplozije su zabilježene u Kijevu, Harkivu, Odesi i Donbasu.[157] Ukrajinski službenici objavili su da je Rusija iskrcala vojnike u Mariupolju te lansirala krstareće i balističke rakete na aerodrome, vojne stožere i skladišta u Kijevu, Harkivu i Dnjipru.[158][159][160] Vojna vozila u Ukrajinu ušla su u oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, graničnog prijelaza na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.[161] Jedan snimljeni videozapis prikazuje ruske vojnike kako ulaze u Ukrajinu preko Krima kojeg je Rusija pripojila sebi 2014.[162][163]

Kremlj je planirao najprije raketama ciljati središta protuzračne obrane i vojna zapovjedništva te potom poslati borbene zrakoplove i helikoptere kako bi se brzo uspostavila ruska zračna nadmoć.[164] Američki Centar za mornaričke analize (engleski: Center for Naval Analyses) izjavio je da će Rusija pokušati opkoliti Kijev i obuhvatiti ukrajinske snage na istoku zemlje, dok je Centar za strateške i međunarodne studije (engleski: Center for Strategic and International Studies) identificirao tri glavna pravca ruskog vojnog napredovanja: iz Bjelorusije na sjever Ukrajine, iz Donjecka na istoku te s Krima na jugu.[164] Sjedinjene Američke Države izjavile su kako vjeruju da Rusija želi „dekapitirati” ukrajinsku vladu te uspostavi sebi sklonu vladu,[165] dok su pripadnici Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država izjavili kako očekuju da će Kijev pasti unutar 96 sati na temelju stanja na terenu.[166]

Po riječima ukrajinskog državnog ministra Antona Herašenka, nešto poslije 6:30 (UTC+2) ruske snage pokrenule su kopneni napad u blizini grada Harkiva,[167] a velika amfibijska iskrcavanja prijavljena su u gradu Mariupolju.[168][169][170] U 7:40, BBC je citirao druge izvore rekavši da u Ukrajinu ulaze i vojnici iz Bjelorusije.[171] Ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u Luganskoj, Sumskoj, Harkivskoj, Černigivskoj i Žitomirskoj oblasti, dodavši i napade s Krima.[172] Rusko ministarstvo obrane tvrdilo je da nema otpora među ukrajinskim pograničnim snagama.[173] Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti.[170] Ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini mjesta Ščastja u okolici Luganska te da je povratila kontrolu nad tim mjestom. Također je izvijestio da je broj ruskih žrtava iznosio 50.[174]

Nakon što je bila sat vremena offline, web-stranica Ministarstva obrane Ukrajine vraćena je online. To ministarstvo objavilo je da je Ukrajina oborila pet aviona i jedan helikopter u luhanskom području.[175] Neposredno prije 7:00 (UTC+2), Zelenskij je objavio izvanredno stanje u cijeloj Ukrajini.[176] Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke” napadačima.[177] Zelenskij je također objavio da su od tog trenutka rusko-ukrajinskih odnosa prekinuti.[178] Kasnije tijekom tog dana, objavio je opću mobilizaciju.[179] Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući Međunarodnu zračnu luku Borispilj, ukrajinsku najveću zračnu luku, koja se nalazi 29 kilometra istočno od Kijeva.[180] Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove.[181]

Zbog ruskog napada na vojnu jedinicu u Podilsku umrlo je šest ljudi, a sedmero ih je ranjeno. Devetnaest drugih osoba navedene su kao nestale.[182] Jedna osoba umrla je u Mariupolju. Rusko topništvo oštetilo je jednu kuću u Čuhujivu. Osobe koje su tada bile u njoj ranjene su, a jedan je dječak preminuo.[183][184] Osamnaest ljudi poginulo je u ruskom bombardiranju sela Lipecke u Odeskoj oblasti.[184]

Scene u istočnoj Ukrajini tijekom invazije, 24. veljače 2022.

U 10:00 (UTC+2) objavljeno je na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije da su ruski vojnici napali Ukrajinu sa sjevera te da su isti prodrli 5 kilometara. Izviješteno je da su ruski vojnici bili aktivni u Harkivskoj oblasti, Černigivskoj oblasti i blizu Sume.[185] Izvještajna služba Zelenskog također je navela da je Ukrajina odbila napad u Volinskoj oblasti.[186] U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski vojnici u Černigivskoj oblasti zaustavljeni, da su Mariupolj i Ščastja u potpunosti oslobođeni te da traje velika bitka kod Harkiva.[187]

Ukrajinska vojska ustvrdila je da je uništila šest ruskih aviona, dva helikoptera i više desetak oklopnih vozila.[187] Rusija je negirala gubitak bilo kakvih aviona ili oklopnih vozila.[188] Ukrajinski vrhovni zapovjednik Valerij Zalužnij objavio je fotografije dva zarobljena ruska vojnika.[189] Jedan se ruski izviđački vod[158] predao u blizini Černihiva.[190]

Ruski zračno-desantski vojnici zauzeli su međunarodnu zračnu luku Antonov u Hostomelu, predgrađu Kijeva, nakon što su rano ujutro prebačeni helikopterima. Idućeg dana pokrenuta je ukrajinska protuofenziva s ciljem ponovnog zauzimanja te zračne luke.[191][192] Jedna brigada Nacionalne garde Ukrajine izjavila je da je sudjelovala u borbi za zračnu luku te da je srušila 3 od 34 ruska helikoptera.[193]

Pošto je Bjelorusija dozvolila ruskim vojnicima da napadnu Ukrajinu sa sjevera iz bjeloruskog teritorija, u 11:00 (UTC+2), ukrajinski granični stražari prijavili su ulazak ruskih vojnika u Vilču (Kijevska oblast), dok su granični prijelaz u Žitomirskoj oblasti Rusi bombardirali raketnim bacačima (vjerojatno je riječ o BM-21 Gradu).[184] Također je objavljeno da je helikopter bez oznaka iz Bjelorusije bombardirao položaj granične straže u Slavutiču.[194] U 11:30 (UTC+2) počeo je drugi val ruskog raketnog bombardiranja: među ciljanim gradovima bili su Kijev, Odesa, Harkiv i Lavov. Teške kopnene borbe vodile su se u Donjeckoj i Luganskoj oblasti.[195]

Do 12:04 (UTC+2), ruski vojnici koji su napredovali iz Krima, približili su se gradu Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti.[196] Kasnije tijekom tog dana, ruski vojnici ušli su u grad Herson te su zauzeli Sjevernokrimski kanal. Zauzimanjem tog kanala omogućena je ponovna opskrba Krima vodom.[197]


U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba – kraj Sumija („u pravcu Konotopa”) i kraj Starobiljska (Luganska oblast).[184] U 13:32 (UTC+2), Valerij Zalužnij izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu.[184] Nekoliko stanica kijevskog i harkivskog metroa lokalni stanovnici iskoristili su za sklonište od bombi.[184] Lokalna bolnica u Vuhledaru (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest doktora).[184]

U 16:00 (UTC+2) Zelenskij je izjavio da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika u Černobilu i Pripjatu, gradovima duhova.[198] Oko 18:20 (UTC+2) Černobilska nuklearna elektrana bila je pod ruskom kontrolom,[199][200][201] kao i područje u okolici elektrane.[202][203][198]

U 16:18 (UTC+2), Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i bivši boksač, proglasio je policijski sat u trajanju od 22:00 do 7:00.[204]

U 22:00 (UTC+2) Državna granična služba Ukrajine izjavila je da su ruske snage zauzele Zmijski otok nakon što je otok bio bombardiran iz zraka i s mora.[205] Svih trinaest graničnih stražara prvotno su bili smatrani poginulima zbog ruskog bombardiranja do kojeg je došlo nakon što su se oni odbili predati ruskom ratnom brodu; snimka u kojoj se ti granični službenici odbijaju predati postala je viralna na društvenim mrežama. Zelenskij je izjavio da će se tim granični službenici koji su smatrani poginulima posthumno biti dodijeljena titula Heroj Ukrajine, najveće ukrajinsko odlikovanje.[206][207] Potvrđeno je da je poginulo sedamnaest civila: trinaestero u južnoj Ukrajini,[208] troje u Mariupolju i jedan u Harkivu.[209] Zelenskij je izjavio da je tijekom prvog dana ruske invazije poginulo 137 ukrajinskih građana, uključujući vojnike i coovče.[210]

Nedugo nakon 23:00 (UTC+2), Zelenskij je naredio opću mobilizaciju svih ukrajinskih muškaraca starosti od 18 do 60 godina. Iz istog razloga ukrajinskim muškarcima iz te dobne skupine bilo je zabranjeno napustiti Ukrajinu.[211]

25. veljače[uredi - уреди | uredi kôd]

„Kyiv Tense as Russian Forces Advance”, video reportaža Voice of Americe
(Dostupni engleski titlovi)

Oko 04:00 (UTC+2) po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dvije eksplozije krstarećih i balističkih projektila.[212] Ukrajinska vlada priopćila je da je oborila neprijateljski avion iznad Kijeva, koji se potom zabio u stambenu zgradu koja se potom zapalila.[213] Kasnije je potvrđeno da je taj avion bio ukrajinski Suhoj Su-27.[214]

Nezavisni vojni analitičari primijetili su da se čini da su ruske snage na sjeveru Ukrajine bile u velikoj mjeri sukobile s ukrajinskim snagama. Ruske jedinice pokušale su opkoliti Kijev i napredovati ka Harkivu, no stale su zbog teških borba te su slike na društvenim mrežama sugerirale da su neke ruske oklopne kolone upale u zasjedu. Nasuprot tome, ruske operacije na istoku i jugu bile su mnogo efektivnije. Najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku te se činilo da su kretale oko pripremljenih obrambenih rovova te su napale ukrajinske obrambene položaje straga. U međuvremenu, ruske vojne snage koje su napredovale s Krima bile su podijeljene u dvije kolone, a analitičari su sugerirali da su možda pokušavali opkoliti i zarobiti ukrajinske branitelje u Donbasu, primoravajući Ukrajince da napuste svoju pripremljenu obranu te da se bore s Rusima na otvorenom.

Tijekom jutra 25. veljače, Zelenskij je optužio Rusiju da cilja civilne objekte.[215] Predstavnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mesta..[216]

Nastavak invazije[uredi - уреди | uredi kôd]

Prva očekivanja međunarodnih stručnjaka bila su da će Rusija adekvatno iskoristiti svoju očitu vojnu nadmoć te da će čitava Ukrajina biti okupirana ili prisiljena na predaju u roku od samo 4 dana.[217]

Nakon nekoliko dana, međutim, pokazalo se da je Ukrajina pružila dovoljno žilav otpor te njena obrana nije slomljena; stoga se prognoziralo da će Rusija uvesti u Ukrajinu daljnje krupne oklopne snage.[218] Dana 27. veljače 2022. opažena je vojna kolona duljine oko 5 km koja se od ukrajinsko-bjeloruske granice uputila u pravcu oko 100 km udaljenog Kijeva, preko područja grada Ivankiva;[219] da bi se odmah sutradan moglo na satelitskim snimkama opaziti znatno veće kolone vojnih vozila na istom pravcu.[220] Trećeg dana invazije, na ukrajinskom teritoriju našlo se oko 50 % od oko 150.000 vojnika kopnenih snaga koliko je, prema procjenama, Rusija pripremila za invaziju; te se snage međutim bile suočene sa snažnim ukrajinskim otporom na svim pravcima djelovanja.[221] Do 3. ožujka 2022. opaženo je da snažne ruske oklopne snage već nekoliko dana nalaze oko 30 km daleko od Kijeva – na položaje koje su ranije zauzele nešto manje ruske snage – ali da imaju očite problema s raspoređivanjem na borbene položaje te govori o „zagušenju” te velike vojne kolone. Analitičari ukazuju da su s krajem zime, ukrajinska polja u velikoj mjeri pretvorena u blato koje znatno otežava kretanje oklopnih vozila izvan cesta.[222] U iščekivanju napredovanja tih snaga pogodnih da okruže ili izravno napadnu glavni grad Ukrajine Kijev, bilježe se topnički napadi na vojne i civilne ciljeve u tom gradu, te u također višemilijunskom Harkovu, koji se nalazi oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom.[223]

Ruska vojna vozila s oznakama V, pod paljbom ukrajinskih snaga.

Na sjeveru države, prvih tjedan dana ozbiljne su borbe vođene u predgrađima Černigova (285 tisuća stanovnika),[224] a na jugu su ruske snage koje su napad izvršile s oko 100 km udaljenog Krima uspjele ući u grad Herson (283 tisuće stanovnika) koji se nalazi na ušću najveće ukrajinske rijeke Dnjepar u more. Na sam Dnjepar su ruske snage izbile već 25. veljače, osvojivši hidroelektranu Hakovka (351 mWh).[225] U Hersonu i oko njega značajne su borbe trajale od 26. veljače.[226] .Ruske i ukrajinske snage vodile su borbe izvan grada i u gradu, dok civili nisu bili izloženi najtežim borbenim djelovanjima.[227] Nakon što je Ukrajinska vojska više dana pružala otpor ruskim snagama koje su pod potpunom kontrolom držale vode Azovskog mora, ukrajinske su se snage pod svojom kontrolom uspjele održati jedino lučki grad Mariupolj (431 tisuća stanovnika), koji se 3. ožujka 2022. našao u potpunom okruženju.[228]

Vojni eksperti ukazuju da, unatoč očekivanjima, višestruko nadmoćne ruske zračne snage ni nakon tjedan dana ratovanja nisu posve uspostavile dominaciju nad zračnim prostorom Ukrajine, čije je zrakoplovstvo još uvijek u stanju letjeti, a protuzračna obrana aktivna.[229]

S obzirom na to da je Ukrajina ostala lišena svoje skromne ratne mornarice prigodom ruske aneksije Krima 2014. godine, ruska flota nije imala poteškoće u ovladavanju morem ispred ukrajinskih obala. Ukrajinske raketne snage nisu prvih dana invazije djelovale protiv ruskog brodovlja.[230]

Dana 4. ožujka 2022. ruske su snage osvojile Nuklearnu elektranu Zaporožje u Enerhodaru, na istočnoj obali Dnjepra. Radi se o najvećem nuklearnom postrojenju u Europi. Prije nego su uspostavili kontrolu nad nuklearnom elektranom, Rusi su topništvom gađali poslovnu zgradu u neposrednoj blizini objekta s reaktorom.[231]

Ukrajinski odgovori na invaziju[uredi - уреди | uredi kôd]

Opskrba ratnim materijalom[uredi - уреди | uredi kôd]

Europska komisija objavila je 26. veljače 2022. da će izaći u susret ukrajinskim potrebama za ratnim materijalom te da će se dio tih potreba financirati iz proračunskih sredstava same Europske unije.[232] Žurnu vojnu pomoć u oružju i drugom ratnom materijalu u Ukrajinu šalju i sljedeće države: Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Belgija, Francuska, Švedska, Nizozemska, Češka, Italija, Portugal, Grčka, Rumunjska, Španjolska,[233] Hrvatska,[234] Poljska[235] i Slovačka.[236] Oružje do Ukrajine u pravilu dolazi preko teritorija Poljske.[237] U isporukama u ranoj fazi rata značajno mjesto zauzimaju prijenosni raketni sustavi za protuzračnu i protuoklopnu borbu, koje može koristiti pješaštvo; obje kategorije raketnih sustava se isporučuju u tisućama primjeraka.[238]

Ukrajini - koja inače ima daleko slabiju mogućnost djelovanja zrakoplovima od Rusije - su nakon početka ratnih djelovanja isporučeni dodatni bespilotne borbene letjelice "Bayraktar TB2" proizvedenih u članici NATO-a Turskoj. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage te bespilotne letjelice koriste u prvom redu protiv vozila koje prevoze gorivo i drugu opskrbu borbenim postrojbama - kojima ruske snage često nisu u stanju pružiti djelotvornu protuzračnu obranu - nastojeći otežati djelovanje i napredovanje ruskih oklopnih postrojbi.[239] Riječ je o bespilotnim letjelicama sposobnima iz baze dostići ciljeve na čitavom ukrajinskom bojištu, ostajući u zraku 24 sata i duže; te uz primjenu navođenih raketa za gađanje ciljeva na zemlji. Ukrajinske snage su već prije ruske invazije 2022. stekle borbeno iskustvo s "Bayraktar" letjelicama, koristeći ih u sukobu u Donbasu.[240]

Osiguravanje obavještajnih podataka[uredi - уреди | uredi kôd]

Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država najkasnije od početka rata dijeli s Ukrajinom posve ažurne obavještajne podatke koje pomoću SAD-u dostupnih tehnologija i analitičkih resursa prikuplja u svezi rata u Ukrajini. Podatci jedino ne uključuju mogućnosti za točno ciljanje, koje SAD i inače saveznicima ne omogućuju; jer njihovo korištenje uvijek uključuje mogućnost pogrješaka i potencijalno civilnih žrtava.[241] Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak i u objavama za javnost iznosi relativno precizne procjene o rasporedu, pokretima i snazi invazijskih snaga.[242]

Diplomatske aktivnosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Dana 28. veljače 2022. godine ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uputio je zahtjev za žurni prijam Ukrajine u Europsku uniju; zahtjev su istog dana podržale iduće članice Europske unije: Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Češka, Slovačka, Slovenija i Bugarska.[243] Među članicama Europske unije o zahtjevu Ukrajine treba se raspraviti, ali je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, tijela koje okuplja predsjednike država i vlada članica Europske unije, obećao ubuduće na sastanke tog tijela pozivati i predsjednika Ukrajine.[244]

Niz država koje su prijateljski raspoložene prema Ukrajini, među kojima sve članice Europske unije i NATO saveza, uvele su u danima nakon početka rata snažne ekonomske sankcije protiv Rusije.[245] Veliki broj važnih dobavljača, kupaca i investitora obustavilo je poslovanje s Rusijom.[246]

Energetika[uredi - уреди | uredi kôd]

Ukrajinski mediji su 1. ožujka 2022. objavili da je Ukrajina 24. veljače 2022. godine odspojila svoj elektroenergetski sustav od onoga u Rusiji i Bjelorusiji, s kojim je do tada bio spojen. Ta je akcija poduzeta s ukrajinske strane, premda je uključivala rizik od ozbiljnih šteta na infrastrukturi, a kako bi se omogućilo da elektroenergetski sustav Ukrajine što skorije bude spojen na europski ENTSO-E sustav: prije spajanja na europski sustav nužno je bilo odspojiti Ukrajinu s ruskog sustava, i testirati njegovu stabilnost i djelovanje na frekvencijama na kojima djeluje ENTSO-E elektroenergetski sustav, koji obuhvaća članice Europske unije. Akcija je prema ukrajinskim izvještajima protekla uspješno, premda je bila izvedena u vrijeme kada je hidroelektrana Kahkovka (367 mW) u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine bila izvan pogona zbog djelovanja ruskih vojnih snaga.[247] Na stranicama ENTSO-E sustava je tijekom testiranja odspojenog sustava objavljena 28. veljače 2022. godine obavijest o hitnom zahtjevu Ukrajine za spajanje na taj sustav.[248]

Rusku invaziju Ukrajina je 24. veljače 2022. dočekala spojena na elektroenergetski sustav Rusije, s kojima je bila povezana od vremena SSSR-a te je stoga bila izložena mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine opskrbu električnom energijom u Ukrajini. Spajanje na elektroenergetski sustav ENTSO-E koji obuhvaća države Europske unije bilo je predviđeno za 2023. godinu, nakon što budu izvedene potrebne pripreme.[249][250] Prema američkim izvorima, Rusija se pokazala sposobnom narušiti napajanje električnom energijom čak i na području samih Sjedinjenih Američkih Država (ondje, korištenjem kibernetičkih napada), što je prijetnja nacionalnoj sigurnosti svake države ugrožene opasnošću od prestanka opskrbe električnom energijom.[251] Činjenica da je Ukrajina spojena na elektroenergetski sustav Rusije na kojem su barem djelomično ostale spojene članice Europske unije i NATO-a Estonija, Litva i Latvija, koje su planirale potpuno spajanje na europski sustav 2025. godine – sagledavana je kao sigurnosna prijetnja za Ukrajinu,[252] koja je postala bitna kada su u listopadu 2021. godine ruske tvrtke ozbiljno ograničile isporuke plina i obustavile isporuke ugljena Ukrajini.[253]

Dana 1. ožujka 2022. godine na službenim stranicama ENTSO-E sustava objavljeno je da su u tijeku aktivnosti radi spajanja Ukrajine na taj sustav, ali bez naznake točnog dana kada će to biti učinjeno. Ukazano je da se moraju uzeti u obzir i učinci na ukrajinskog zapadnog susjeda Moldaviju, koja je također 28. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za hitno spajanje na ENTSO-E sustav te se planira te dvije zemlje spojiti na europski sustav koordinirano.[254] Uslijed ratnih djelovanja, krajem veljače 2022. godine, svakodnevno mnoga naseljena mjesta ostaju bez opskrbe električne energije – ukupno do kraja veljače 2022. približno njih 150; ukrajinski sustav je uspio do 1. ožujka 2023. godine ponovo uspostaviti napajanje u 34 takva naseljena mjesta.[249]

Politika Nacionalne banke Ukrajine[uredi - уреди | uredi kôd]

Nacionalna banka Ukrajine odmah je po početku invazije 24. veljače 2022. obustavila uobičajeni sustav elektroničkog plaćanja u državi, ograničila podizanje gotovine, obustavila trgovanje stranom valutom i zabranila podizanje strane valute s bankovnih računa građana.[255] Dana 25. veljače 2022. najavljeno je popuštanje regulatornih ograničenja prema ukrajinskim bankama.[256] Navečer istoga dana Nacionalna banka Ukrajine donijela je odluku o neograničenom refinanciranju zajmova danih poslovnim bankama, u svrhu održavanja likvidnosti u ukrajinskom novčanom sustavu.[257] Dana 25. veljače 2022. oduzete su licence za obavljanje bankarskih poslova „International Reserve Bank JSC”, koja je bila u vlasništvu ruske državne Sberbanke.[258] Započeli su odmah pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom radi prilagođavanja međusobne suradnje novoj situaciji.[259] Te dvije globalne institucije najavile su u zajedničkom priopćenju od 1. veljače 2022. interventne zajmove Ukrajini od 5,2 milijarde dolara i tehničku pomoć te žurno uspostavljanje programa „Rapid Financing Instrument” programa za podršku Ukrajini.[260]

U kontaktima s čelništvima središnjih banaka drugih država i međunarodnih financijskih institucija, Nacionalna banka Ukrajine zauzima se za uvođenje raznih mjera protiv Rusije u međunarodnim financijama;[261] ubrzo međunarodni mediji izvještavaju o potpori Italije, Grčke, Francuske i drugih država prijedlogu Nacionalne banke Ukrajine da se Rusiju isključi iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT.[262] Već 26. veljače 2022. dijelu jd ruskih banaka onemogućen pristup sustavu SWIFT, a među sankcijama dogovorenima između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih Ukrajini prijateljskih država predviđeno je i onemogućavanje Središnjoj banci Ruske Federacije da pristupi ruskim deviznim rezervama deponiranima u tim državama.[263]

Dana 2. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine popustila je ograničenja na podizanje strane valute s bankovnih računa te je dopušteno da se dnevno podiže protuvrijednost 30.000 ukrajinskih grivnji (oko 900 eura), kao i korištenje kreditnih kartica koje su izdale ukrajinske banke u inozemstvu; trgovačka društva mogu raspolagati deviznim sredstvima bez ograničenja.[264] Dana 3. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine iznosi da je likvidnost financijskog sustava u državi održana te da platni sustav funkcionira. Procjenjuje se humanitarna i druga pomoć koju su obećale međunarodne organizacije i države partneri na oko 15 milijardi američkih dolara, od čega 5 milijarde američkih dolara treba biti uplaćeno u novcu u ukrajinski državni proračun; što će pomoći likvidnosti plaćanja u Ukrajini. Napominje se da je Europska unija obećala 1,2 milijarde američkih dolara pomoći radi održavanja makroekonomskog sustava u državi te da brojna ukrajinska poduzeća uspijevaju nastaviti svoje poslovanje i plaćati poreze.[265] U prvim danima nakon ruske invazije na Ukrajinu, tečaj ukrajinske grivnje prema euru (i drugim konvertibilnim valutama) bio je dosta stabilan,[266] za razliku od ruske rublje, čiji je tečaj u istom razdoblju zabilježio pad od približno 30 %.[267]

Održavanje telekomunikacijskih i informatičkih sposobnosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Ukrajina je uz potporu prijateljskih snaga - već prije samog početka neprijateljstva angažirani su kapaciteti organizirane za "cyber ratovanje" sudjelovanjem članica EU Litve, Estonije, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Rumunjske[268] - uložila znatne napore da održi dostup telekomunikacijskim uslugama i internetu. Uz suradnju tehnološkog magnata Elona Muska, osiguran je upravo na početku rata pristup sustavu mobilnih komunikacija "Starlink", koji omogućava mobilnu telefoniju i povezivanje na internet čak i na područjima gdje nije dostupna mreža zemaljskih prijenosnih stanica, ili je uništena.[269] 9. ožujka 2022. je objavljeno da će pored već dostupnih servisa za videosnimanje terena u Ukrajini, biti putem kanadske tvrtke MDA Ltd osigurane Ukrajini takađer i radarske snimke učinjene iz svemira, kojima se teren može pratiti i noću, te pod naoblakom; radarsko snimanje će biti integrirano s drugim dostupnim snimkama i podatcima.[270] Nakon dva tjedna rata, glavni prekidi interneta i telekomunikacijskih usluga bilježe se ondje gdje su okupacijske snage fizički onesposobile ukrajinske veze.[271]

Držanje ukrajinskih vlasti na okupiranom području[uredi - уреди | uredi kôd]

U nekim dijelovima Ukrajine lokalne ukrajinske vlasti dogovorile su se da će nastaviti upravljati lokalnim poslovima, ukoliko okupacijske snage ostave u gradovima ukrajinske zastave i klone se upetljanja u civilne poslove i sigurnost građana. Bilježi se da su pregovori lokalnih vlasti i predstavnika okupacijskih snaga praćeni demonstracijama stanovništva protiv okupatora.[272][273]

Povezano[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Komentari
  1. 1,0 1,1 Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika separatističke su države koje su proglasile svoju nezavisnost u ožujku 2014. te su priznate jedna od druge, de facto države Južne Osetije i Rusije (od 2022.).[1][2][3]
  2. Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.[4] Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.[5]
Reference
  1. „South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic”. Information Telegraph Agency of Russia. 27 June 2014. http://tass.ru/en/world/738110. 
  2. „Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states”. Donetsk. 6 November 2014. http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states. »The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels.« 
  3. „Общая информация”. https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya. »11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия.« 
  4. „Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders”. CNN (Kyiv). 24 February 2022. https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c. 
  5. „Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says”. 25 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/. 
  6. „Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans”. 10 January 2022. https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html. »American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.« 
  7. „The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine.”. The New York Times. 18 February 2022. https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news. 
  8. 8,0 8,1 8,2 The military balance 2021. Abingdon, Oxon: International Institute for Strategic Studies. 2021. ISBN 978-1032012278. 
  9. „Russian forces closing in on Kyiv, claiming dozens of casualties”. Ynet. 24 February 2022. https://www.ynetnews.com/article/rygayyblc. 
  10. 10,0 10,1 „Russia Says Destroyed Over 70 Ukraine Military Targets”. 24 February 2022. https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-says-destroyed-over-70-ukraine-military-targets-a76571. 
  11. „Military transport aircraft crashes in southern Russia -Interfax”. Reuters. 24 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/military-transport-aircraft-crashes-southern-russia-interfax-2022-02-24/. 
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 „Ukraine live updates: Fighting reaches Kyiv streets as Russia attacks”. BBC News. https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?pinned_post_locator=urn:asset:6feb197c-9473-44eb-a42f-088d9c12d6ee. 
  13. „President refuses to flee, urges Ukraine to 'stand firm'”. Associated Press. 25 February 2022. https://apnews.com/article/russia-ukraine-vladimir-putin-volodymyr-zelenskyy-boris-johnson-business-08f569df695831ee467979527ea2e241. 
  14. „Ukraine says it shot down large Russian plane”. 25 February 2022. https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447. 
  15. 15,0 15,1 „What are the reported casualty figures so far?”. 25 February 2022. https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447?ns_mchannel=social&ns_source=twitter&ns_campaign=bbc_live&ns_linkname=6218d8350ce87e491a0ecfc8%26What%20are%20the%20reported%20casualty%20figures%20so%20far%3F%262022-02-25T13%3A33%3A33.269Z&ns_fee=0&pinned_post_locator=urn:asset:408850ed-0ef2-42e2-8a1f-1bc26b8f07c8&pinned_post_asset_id=6218d8350ce87e491a0ecfc8&pinned_post_type=share. 
  16. „Ukraine says more than 40 of its soldiers, 10 civilians killed”. 24 February 2022. https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/ukraine-says-more-than-40-of-its-soldiers-10-civilians-killed/. 
  17. „Ukrainian military plane shot down, five killed – authorities”. 24 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-military-plane-shot-down-five-killed-authorities-2022-02-24/. 
  18. „Battle for Ukrainian capital underway as Russian troops seek to encircle Kyiv”. 25 February 2022. https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html. 
  19. „Explosions heard across Ukraine as Russian military operation begins”. 24 February 2022. https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/24/Explosions-heard-in-Ukraine-capital-Kyiv-Mariupol. 
  20. „"Counter offensive" ongoing in Donbas, says Russian military”. 25 February 2022. https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-25-22/h_7b91f6ad08bf5829abc44f2098f1c49d. 
  21. 21,0 21,1 21,2 „Russian Armed Forces destroy 821 Ukrainian military infrastructure facilities - Russian Defense Ministry”. https://interfax.com/newsroom/top-stories/74432/. 
  22. 22,0 22,1 Брифинг официального представителя Минобороны России, https://www.facebook.com/mod.mil.rus/videos/1263814700696492/, Pristupljeno 25 February 2022 
  23. „Russian Defense Ministry reports use of Navy, 8 Ukrainian military boats destroyed”. Interfax. 26 February 2022. https://interfax.com/newsroom/top-stories/74434/. 
  24. „At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN”. 25 February 2022. https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057. 
  25. „Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates”. Reuters. 24 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/. 
  26. „Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa”. https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL. 
  27. „Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina”. România TV. 25 February 2022. https://www.romaniatv.net/alerta-in-marea-neagra-nava-a-republicii-moldova-atacata-de-rusi-anuntul-facut-de-ministerul-apararii-din-ucraina_6272918.html. 
  28. „BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși”. G4Media. 25 February 2022. https://www.g4media.ro/breaking-o-nava-sub-pavilionul-republicii-moldova-a-fost-lovita-de-un-obuz-in-marea-neagra-tot-echipajul-e-format-din-marinari-rusi.html. 
  29. „Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion”. The Guardian. 24 February 2022. https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863. 
  30. News, A. B. C.. „Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital”. https://abcnews.go.com/International/wireStory/russia-attacks-ukraine-defiant-putin-warns-us-nato-83078619. 
  31. „Russia’s invasion of Ukraine”. The Economist. 26. veljače 2022.. ISSN 0013-0613. https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine. 
  32. „"Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии"”. https://www.interfax.ru/world/824058. 
  33. „Russia attacks Ukraine”. 23. veljače 2022.. https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d. 
  34. „Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want?”. BBC News. 25. veljače 2022.. https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589. 
  35. Groppe, Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen. „Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine”. https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/. 
  36. „NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine”. https://www.aljazeera.com/news/2022/2/25/nato-allies-to-provide-more-weapons-to-ukraine-stoltenberg-says. 
  37. "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine", DW, 27. veljače 2022.
  38. "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia", PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.
  39. РКН потребовал от «Новой газеты» и других СМИ удалить материалы, где происходящее в Украине называлось «войной» (ru).
  40. ‘Don’t call it a war’ – propaganda filters the truth about Ukraine on Russian media (en) (2022-02-26).
  41. Russian media tries to convince citizens that invasion is 'peacekeeping', and troops are 'aid' (en) (2022-03-03).
  42. Pifer, Steven (2020-03-17). Crimea: Six years after illegal annexation (en-US).
  43. Clinch, Matt (2022-01-27). How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked (en).
  44. „Russia's Putin says taking Crimea righted historical injustice” (en). Reuters. 2015-04-26. https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-film-idUSKBN0NH0JD20150426. 
  45. Official results: 97 percent of Crimea voters back joining Russia (en-US).
  46. Welle (www.dw.com), Deutsche. Godišnjica aneksije Krima – bez euforije | DW | 16.03.2016 (hr-HR).
  47. Jutarnji list - RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...' (hr-hr) (2014-03-23).
  48. „The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas | Wilson Center”. https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas. 
  49. President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc, https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc, Pristupljeno 27. veljače 2022 
  50. Russia – Gorbachev comments on NATO expansion, https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw, Pristupljeno 27. veljače 2022 
  51. "Tensions rise in Crimea over NATO". EuroNews, objavljeno 7. lipnja 2006., arhivirano 30. rujna 2007., pristupljeno 27. veljače 2022.
  52. „Bush-Putin row grows as pact pushes east”. 2. travnja 2008.. http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia. 
  53. Kórshunov, Maxim; RBTH (16. listopada 2014.). „Mikhail Gorbachev: I am against all walls”. https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html. 
  54. „Istanbul Document”. OSCE. https://www.osce.org/mc/39569. 
  55. „ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року”. http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html. 
  56. "Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab". Kyiv Post. London. Associated Press, objavljeno 5. kolovoza 2009., pristupljeno 25. veljače 2022.
  57. „Britannica. Independent Ukraine”. Arhivirano 15. sihečnja 2008.. https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine. 
  58. „Putin warns Nato over expansion”. 4. travnja 2008.. http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia. 
  59. „Bush-Putin row grows as pact pushes east”. 2. travnja 2008.. http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia. 
  60. "Russia–Georgia War of August 2008: Ukrainian Approach", str. 181. Iulian Chifu, Oazu Nanto i Oleksandr Sushk, 2009. Pristupljeno 3. ožujka 2022.
  61. „Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll”. https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html. 
  62. „Who Are These 'People,' Anyway?”. 14. ožujka 2014.. https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526. 
  63. „Was Yanukovych's Ouster Constitutional?”. https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html. 
  64. „Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25”. https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html. 
  65. „Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"”. Reuters. 22. veljače 2022.. https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222. 
  66. Ragozin, Leonid. „Annexation of Crimea: A masterclass in political manipulation”. Al Jazeera. https://www.aljazeera.com/opinions/2019/3/16/annexation-of-crimea-a-masterclass-in-political-manipulation. 
  67. „Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea”. Ukrinform. https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html. 
  68. Putin, Vladimir (12. srpnja 2021.). "Article by Vladimir Putin 'On the Historical Unity of Russians and Ukrainians'". The Kremlin. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022. During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole.
  69. Lucas, Edward. „Why Putin’s history essay requires a rewrite”. ISSN 0140-0460. https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb. 
  70. „Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions”. 15. srpnja 2021.. https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/. 
  71. „Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour”. 7. prosinca 2021.. https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour. 
  72. Guyer, Jonathan (27. siječnja 2022.). „How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis”. https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion. 
  73. „Ukraine: NATO’s original sin”. 23. studenoga 2021.. https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/. 
  74. Rubin, Trudy. „Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? | Trudy Rubin”. https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html. 
  75. Agencies (13. rujna 2014.). „Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk”. http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm. 
  76. Tétrault-Farber, Gabrielle; Balmforth, Tom (17. prosinca 2021.). „Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine”. Reuters. https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/. 
  77. MacKinnon, Mark (21. prosinca 2021.). „Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’”. The Globe and Mail. https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/. 
  78. 78,0 78,1 78,2 Taylor, Adam (24. veljače 2022.). "Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack". The Washington Post. Original, arhivirano 24. veljače 2022., pristupljeno 26. veljače 2022.
  79. 79,0 79,1 79,2 79,3 „Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead”. 24. veljače 2022.. https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/. 
  80. The stage for Russia’s war on Ukraine was set by a massive propaganda campaign, USC experts say (2022-02-25).
  81. „Путин заявил о геноциде на Донбассе”. https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html. 
  82. AFP (10. prosinca 2021.). „Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'”. https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780. 
  83. „New law stokes Ukraine language tensions”. 1. travnja 2021.. https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions. 
  84. Kremlin-funded RT presenter claims Ukraine is Russian land that Russia will ‘take back’ by force.
  85. Romanyuk, Vika (2022-02-06). Kill Chain Against Disinformation: How to Stop the Kremlin’s Genocidal Rhetoric on Ukraine.
  86. „US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims”. 16. veljače 2022.. https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims. 
  87. Vasilyeva, Nataliya (19. veljače 2022.). „Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion”. The Telegraph. ISSN 0307-1235. https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/. 
  88. „Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked”. BBC News. 22. veljače 2022.. https://www.bbc.com/news/60477712. 
  89. „Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine”. https://www.osce.org/ukraine-smm/reports. 
  90. „Dezinformacije o trenutnom rusko-ukrajinskom sukobu – sedam razbijenih mitova”. Generalni direktorat za europsku susjednu politiku i pregovore o proširenju (saopćenje za javnost). Pristupljeno 25. veljače 2022. „Situacija u Ukrajini pokrenula je ovaj sukob. Postoje dokazi da Ukrajina čini zločine nad stanovništvom ruskog govornog podneblja na istoku zemlje. Rusija mora intervenirati, ne samo zato što su Ukrajina i Rusija 'jedna nacija'. Ukrajina jednostavno pripada ruskoj „privilegiranoj sferi uticaja”. Netočno. Apsurdne su optužbe da Ukrajina napada vlastiti teritorij i progoni svoje građane. Kako bi potaknuli domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, ruski državni mediji neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za navodni genocid u istočnoj Ukrajini, povlačeći neosnovane paralele s nacizmom i Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče s ciljem da izazovu negativnu emocije kod publike.” Originalni izvor na engleskom jeziku: Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. Myth 2: "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". False. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences
  91. „United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood”. Ukrinform. https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html. 
  92. „US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims”. 16. veljače 2022.. https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims. 
  93. „US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine – Russian ambassador to US”. https://tass.com/russia/1405599. 
  94. The Kremlin’s Playbook: Fabricating Pretext to Invade Ukraine – More Myths (19. veljače 2022.).
  95. „Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.”. https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655. 
  96. Seddon, Max (24. veljače 2022.). „Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace”. Financial Times. https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977. 
  97. 97,0 97,1 „Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.”. https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/live-blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655. 
  98. „Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say”. https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537. 
  99. „Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"”. 24. veljače 2022.. https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html. 
  100. „Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine – The Boston Globe”. https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/. 
  101. „Museum concerned about loss of life”. https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine. 
  102. 102,0 102,1 102,2 MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". The Globe and Mail. str. A3.
  103. „Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east”. https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu. 
  104. „Ukraine conflict: Where are Russia's troops?”. BBC News. 23. veljače 2022.. https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694. 
  105. „Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows”. BBC News. 19. veljače 2022.. https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504. 
  106. „Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears”. https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773. 
  107. Light, Felix (20. veljače 2022.). „In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees”. https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473. 
  108. „Warning siren sounds in rebel-held capital in east Ukraine -Reuters witness”. MSN News. 18 February 2022. https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp. 
  109. „47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas”. Kyiv Independent. 18 February 2022. https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/. 
  110. „How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive”. NV.UA. 18 February 2022. https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html. 
  111. RBK Daily (RBK Group). 21 February 2022. ISSN 1991-0703. OCLC 849495462. https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd. 
  112. „Российские военнослужащие уничтожили пять диверсантов с Украины при нарушении границы”. TASS. 21 February 2022. https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed. 
  113. „Russia Says Border Facility Near Ukraine Destroyed in Shell Attack”. The Moscow Times. 21 February 2022. https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487. 
  114. „Russia says it prevented border breach from Ukraine, Kyiv calls it fake news”. Reuters. 21 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/. 
  115. „Two Ukraine soldiers, civilian killed in shelling”. Al-Arabiyah. 21 February 2022. https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police. 
  116. Bellingcat Investigation Team (23 February 2022). „Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine's Frontlines”. Bellingcat. https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/. 
  117. „'Dumb and lazy': the flawed films of Ukrainian 'attacks' made by Russia's 'fake factory'”. The Guardian. 21 February 2022. https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory. 
  118. „Four Russian false flags that are comically easy to debunk”. The Daily Telegraph. 21 February 2022. https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/. 
  119. „Russia's 'Idiotic' Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine”. Vice Media. 21 February 2022. https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine. 
  120. „Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling”. 22 February 2022. https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling. 
  121. „Luhansk TPP Suspends Work Due To Militants Shelling”. Ukranews. 21 February 2022. https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling. 
  122. „Putin orders troops into separatist-held parts of Ukraine”. CNN. 21 February 2022. https://cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-mo3nday-intl/index.html. 
  123. „Putin sends Russian tanks into Ukraine”. The Times. 22 February 2022. https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8. 
  124. „Russia claims to kill 5 Ukrainian 'saboteurs' who crossed border”. The Times of Israel. https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/. 
  125. „Putin orders troops into eastern Ukraine on 'peacekeeping duties'”. 21 February 2022. https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today. 
  126. „Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass”. 22 February 2022. https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494. 
  127. „Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns”. 21 February 2022. https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206. 
  128. „Chilling social media footage emerges of convoys of Russian military equipment entering Donbas in Ukraine”. 22 February 2022. https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832. 
  129. „Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine”. ABC News. https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165. 
  130. „Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past”. 23 February 2022. https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html. 
  131. „What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean.”. The Washington Post. 23 February 2022. https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine. 
  132. „Russian troops in east Ukraine an 'invasion,' White House declares – National”. https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/. 
  133. „Совфед дал согласие на использование ВС за пределами страны”. RIA Novosti. 22 February 2022. https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html. 
  134. „Ukrainian president drafts reservists but rules out general mobilisation for now”. Reuters. 22 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/. 
  135. „Ukraine to introduce a state of emergency and tells its citizens to leave Russia immediately”. The Independent. 23 February 2022. https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html. 
  136. „Ukraine's Parliament approves state of emergency”. Reuters. 23 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/. »"The state of emergency comes into force at midnight local time (1000 GMT). It will last 30 days and can be extended for another 30 days."« 
  137. „Ukraine calls up reservists, declares national emergency as U.S. and allies hit Russia with new sanctions”. https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/. 
  138. „Russia evacuates embassy in Ukraine as crisis escalates”. Associated Press. 23 February 2022. https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1. 
  139. „Ukraine hit by more cyberattacks, destructive malware”. Associated Press. 23 February 2022. https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b. 
  140. 140,0 140,1 „'It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine”. 23 February 2022. https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35. 
  141. „U.S. Says Russia Will Face U.N. Security Council Resolution”. https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX. 
  142. „Ukraine's Zelensky to Russians: 'What are you fighting for and with whom?'”. The Washington Post. 24 February 2022. https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/. 
  143. „Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea”. The New York Times. 23 February 2022. ISSN 0362-4331. https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin. 
  144. „Zelensky's Last-Ditch Plea for Peace”. 23 February 2022. https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/. 
  145. 145,0 145,1 „Full text: Putin's declaration of war on Ukraine”. The Spectator. 24 February 2022. https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine. 
  146. „Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine”. Meduza. 24 February 2022. https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine. 
  147. „Russian President Vladimir Putin announces military assault against Ukraine in surprise speech”. https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI. 
  148. „Путин принял решение о проведении операции по денацификации и демилитаризации Украины”. TASS. 24 February 2022. https://tass.ru/politika/13825671. 
  149. „Ukraine conflict: Russian forces attack after Putin TV declaration”. 24 February 2022. https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-60503037. 
  150. „Russia's Putin Announces Military Operation in Ukraine”. 24 February 2022. https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549. 
  151. „Обращение Президента Российской Федерации”. Kremlin.ru. 24 February 2022. http://kremlin.ru/events/president/news/67843. 
  152. Chernova, Anna (24 February 2022). „Kremlin spokesperson echoes Putin's baseless claims on invasion objectives”. CNN. https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_542ef6fc653f4404d483a5156ecc23e6. 
  153. Hodge, Nathan; Lister, Tim; Kottasová, Ivana; Smith-Spark, Laura (24 February 2022). „Ukraine vows defiance as Russia launches major invasion”. https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-thursday-intl/index.html. 
  154. Li, David K.; Allen, Jonathan; Siemaszko, Corky (24 February 2022). „Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say”. https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537. 
  155. Landen, Xander (24 February 2022). „Holocaust Museum Criticizes Putin's Saying Ukraine Needs to Be 'Denazified'”. Newsweek. https://www.newsweek.com/holocaust-museum-criticizes-putin-saying-ukraine-needs-denazified-1682467. 
  156. „Operations in Flight Information Regions: FIR LVIV (UKLV), FIR KYIV (UKBV), FIR DNIPROPETROVSK (UKDV), FIR SIMFEROPOL (UKFV), FIR ODESA (UKOV)”. https://www.easa.europa.eu/domains/air-operations/czibs/czib-2022-01. 
  157. „Putin announces 'special military operation' in Ukraine”. 24 February 2022. https://www.politico.eu/article/putin-announces-special-military-operation-in-ukraine/. 
  158. 158,0 158,1 Osborn, Andrew; Zinets, Natalia (23 February 2022). „Russian forces invade Ukraine with strikes on major cities”. Reuters. https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/. 
  159. Keith, Collins; Lazaro, Gamio; Scott, Reinhard (23 February 2022). „Maps: Tracking the Russian Invasion of Ukraine”. The New York Times. https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html. 
  160. Isachenkov, Vladimir; Litvinova, Dasha; Karmanau, Yuras; Heintz, Jim (23 February 2022). „Russia attacks Ukraine as defiant Putin warns US, NATO”. AP News. https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1. 
  161. Hodge, Nathan; Lister, Tim; Kottasová, Ivana; Regan, Helen (24 February 2022). „Russia launches military attack on Ukraine with reports of explosions and troops crossing border”. CNN. https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html. 
  162. „The war just started”. South China Morning Post. 24 February 2022. https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/. 
  163. „Watch Russian vehicles enter Ukraine via Crimea”. The Hindu. 24 February 2022. https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece. 
  164. 164,0 164,1 Mendick, Robert (24 February 2022). „Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold”. The Daily Telegraph. https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/. 
  165. Stewart, Phil; Ali, Idrees (24 February 2022). „Russia plans to 'decapitate' Ukraine government -U.S. defense official”. Reuters. https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/. 
  166. „Exclusive: U.S. expects Kyiv's fall in days, Ukraine source warns of encirclement”. 24 February 2022. https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326. 
  167. „Ukraine-Russia crisis: Live updates”. CNN. 23 February 2022. https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html. 
  168. „Russia has launched its war in Ukraine”. Vox. 23 February 2022. https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions. 
  169. „Russia takes military action in Ukraine as UN meets”. Al Jazeera. https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets. 
  170. 170,0 170,1 Troianovski, Anton; MacFarquhar, Neil (23 February 2022). „Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea”. The New York Times. ISSN 0362-4331. https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin. 
  171. „Ukraine: Troops moving in from Belarus”. BBC. 24 February 2022. https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795. 
  172. „Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии”. 24 February 2022. https://www.interfax.ru/world/824058. 
  173. „Военные РФ заявили, что погранслужба Украины не оказывает сопротивления”. 24 February 2022. https://www.interfax.ru/russia/824062. 
  174. „ВСУ отвоевали Счастье: уничтожено около 50 врагов”. https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html. 
  175. „Ukraine Defense Ministry website up and running after about an hour offline Ukraine's army claims it shot down five planes and one helicopter in Luhansk region”. 24 February 2022. https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274. 
  176. „Russia-Ukraine crisis live news: Putin has launched 'full-scale invasion', says Ukrainian foreign minister – latest updates”. The Guardian. 16 July 2018. https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops. 
  177. „Зеленский отдал приказ ВСУ наносить максимальные потери оккупантам”. https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html. 
  178. „Украина разорвала дипломатические отношения с Россией”. 24 February 2022. https://www.interfax.ru/world/824153. 
  179. „Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax”. Reuters. 24 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/. 
  180. Charpentreau, Clement. „Ukraine closes airspace, Kyiv airport under attack”. https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1. 
  181. Eccles, Mari (24 February 2022). „Ukraine closes airspace as Putin orders military operation”. Politico. https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/. 
  182. „Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts”. BBC News. https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795. 
  183. „Россия обстреляла жилой дом в Чугуеве Харьковской области: видео последствий”. https://www.currenttime.tv/a/31720261.html. 
  184. 184,0 184,1 184,2 184,3 184,4 184,5 184,6 „Російсько-українська війна (текстовий онлайн)”. 24 February 2022. https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn. 
  185. „Войска России на севере Украины продвинулись вглубь до пяти километров – Арестович”. https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html. 
  186. „President has made all necessary decisions to defend the country, the Armed Forces are actively resisting Russian troops – Adviser to the Head of the Office of the President”. https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117. 
  187. 187,0 187,1 „General Staff of the Armed Forces of Ukraine: Operative information as of 10.30”. 24 February 2022. https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/. 
  188. Zinets, Natalia; Williams, Matthias; Balmforth, Tom; Williams, Alison (24 February 2022). „Ukraine says 50 Russian troops killed, four tanks destroyed”. https://www.reuters.com/world/europe/ukraine-says-50-russian-troops-killed-four-tanks-destroyed-2022-02-24/. 
  189. „Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото)”. https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html. 
  190. „Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото)”. https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html. 
  191. The Moscow Times (24 February 2022). „Russia Attacks Ukraine: As It's Happening”. https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553. 
  192. Chance, Matthew; Sangal, Aditi (24 February 2022). „On the ground: Russian forces take control of an air base near Kyiv, Ukraine”. https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70. 
  193. „Video shows helicopters flying toward Gomostel airfield in Ukraine”. Washington Post. 24 February 2022. https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA. 
  194. „Со стороны Беларуси вертолет без опознавательных знаков обстрелял район перед КПП 'Славутич'”. 24 February 2022. https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html. 
  195. „Ukraine hit by second wave of missile strikes – official”. National Post. 24 February 2022. https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/ukraine-hit-by-second-wave-of-missile-strikes-official. 
  196. „Russian troops moving towards town of Nova Kakhovka in Kherson Oblast.”. 24 February 2022. https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/. 
  197. „Russian troops enter Ukraine's Kherson Oblast: Defense Ministry”. Anadolu Agency. https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722. 
  198. 198,0 198,1 Sullivan, Rory (24 February 2022). „Fighting breaks out near Chernobyl, says Ukrainian president”. https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html. 
  199. „В Офисе президента подтвердили захват россиянами Чернобыльской АЭС”. 24 February 2022. https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html. 
  200. „Chernobyl power plant captured by Russian forces – Ukrainian official”. Reuters. 24 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/. 
  201. Sangal, Aditi; Wagner, Meg; Vogt, Adrienne; Macaya, Melissa; Picheta, Rob; Said-Moorhouse, Lauren; Upright, Ed; Chowdhury, Maureen (24 February 2022). „Russian troops seize Chernobyl nuclear power plant, Ukrainian official says”. https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd. 
  202. Najjar, Farah; Child, David; Gadzo, Mersiha. „Russian forces seize Chernobyl site as Ukraine battles rage”. Al Jazeera. https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog. 
  203. „Zelenskiy Says Russian Forces Trying To Take Over Chernobyl Nuclear Power Plant”. https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html. 
  204. „Kyiv imposes curfew from 22:00 to 07:00, transport not to work at this time – Klitschko”. 24 February 2022. https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html. 
  205. „Острів Зміїний захопили російські окупанти – ДПСУ”. Gazeta UA. 24 February 2022. https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429. 
  206. „Ukraine-Russia invasion: Ukraine says Russian rockets hit Kyiv overnight”. BBC News. https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60517447. 
  207. Lamothe, Dan (26 February 2022). „Ukrainian border guards may have survived reported last stand on Snake Island”. The Washington Post. https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/. 
  208. „ரஷ்ய தாக்குதல்: தெற்கு உக்ரைன் பகுதியில் 22 பேர் கொல்லப்பட்டதாக தகவல்”. 24 February 2022. http://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf. 
  209. „Ukraine death toll: What we know so far”. Al Jazeera. https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll. 
  210. „Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts”. BBC News. 24 February 2022. https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795. 
  211. „Zelensky signs decree declaring general mobilization”. 25 February 2022. https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html. 
  212. Regan, Helen; Hallam, Jonny. „Ukrainian capital Kyiv targeted with missile fire, official says”. https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html. 
  213. „Explosions heard in Kyiv, official says enemy aircraft downed”. Reuters. 25 February 2022. https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/. 
  214. Chance, Matthew; Lister, Tim; Smith-Spark, Laura; Regan, Helen (25 February 2022). „Battle for Ukrainian capital underway as Russian troops seek to encircle Kyiv”. https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html. 
  215. Graham-Harrison, Emma; Harding, Luke; Boffey, Daniel; Elias, Visontay (25 February 2022). „Ukraine invasion: Zelenskiy strikes defiant tone as explosions ring out in Kyiv”. The Guardian. https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation. 
  216. Polityuk, Pavel; Baczynska, Gabriela; Lawson, Hugh. „Ukraine ministry says Russia hit 33 civilian sites in last 24 hrs -Interfax”. Yahoo Finance. Reuters/Interfax. https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html. 
  217. Naveed Jamali, David Brennan i Tom O'Connor, "Exclusive: U.S. Expects Kyiv to Fall in Days as Ukraine Source Warns of Encirclement", Newsweek, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  218. Patrick Reevell, "Ukraine mounting stiff resistance, inflicting painful casualties on Russia", ABC News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  219. "Procurile nove satelitske snimke: Golemi ruski konvoj kreće se u smjeru Kijeva, kolona je duga 5 kilometara!", Jutarnji list, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  220. "Konvoj ruskih tenkova i vojnih vozila dug 27 kilometara ide prema Kijevu", Al Jazeera, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  221. "Russian forces meeting ‘strong and wide’ Ukraine resistance", Al Jazeera, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  222. Mark Episkopos, "Russia's Forty-Mile-Long Convoy Stalls Outside of Kiev", The National Interest, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  223. "Explosion at Kyiv railway station as Ireland refers situation in Ukraine to ICC", The Irish Times, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  224. Caitlin McFall, "Russia still 'stalled' in Ukraine's north, 'heavy' shelling in Kyiv, Chernihiv, Kharkiv: US defense official", Fox News, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  225. Elizabeth Ingram, "Russian forces capture Kakhovka hydropower plant in the Ukraine", Hydro Review, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  226. Nick Paton Walsh, "Battle rages for strategic bridge in southern Ukraine after days of fighting", CNN, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  227. David L. Stern i dr., "Limited cease-fire reached for civilian evacuations as Russian forces cut off key cities", The Washington Post, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  228. Roland Olyphant, "Vladimir Putin set to ‘cut Ukraine in two’ as key city of Kherson falls to Russians", The Telegraph, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  229. Reuters, "Ukraine invasion: ‘missing’ Russian air force leaves US experts stumped", South China Morning Post, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  230. Tayfun Ozberk, "Russia-Ukraine Conflict: What Happened In The Black Sea So Far?", Naval News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  231. Geoff Brumfiel i Lauren Frayer, "Russian forces in Ukraine attack and seize Europe's largest nuclear power plant", NPR, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.
  232. Maïa De La Baume i Jacopo Barigazzi, "EU agrees to give €500M in arms, aid to Ukrainian military in ‘watershed’ move", Politico, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  233. Sodiq Oyeleke, "Full list: 15 countries sending arms to Ukraine since Russia’s invasion", Punch, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  234. "Pomoć Ukrajini šalje Hrvatska, 40 šlepera vojne opreme", CRODEX.NET, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  235. Jaroslaw Adamowski, "Poland to send air-defense weapons, ammo, drones to Ukraine", DefenseNews, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  236. "Slovakia to send artillery ammunition, fuel worth 11 million euros to Ukraine", Reuters, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  237. Alexandra Brzozowski, Sarantis Michalopoulos i Silvia Ellena, "Poland ‘key’ in Western weapons supplies to Ukraine", EURACTIV.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  238. "At a secret airfield in Eastern Europe, a multinational effort to send weapons to Ukraine proceeds at high speed", Oren Liebermann, CNN, 7. ožujka 2022.
  239. "Ukraine Receives Fresh Supplies Of Bayraktar Drones And Eye-Popping Numbers Of Anti-Tank Weapons" (Updated), David Hambling, "Forbes", 3. ožujka 2022. Pristupljeno 10. ožujka 2022.
  240. "After Ukraine’s First Bayraktar Drone Attack, Rebels Allege Minsk Violation", Inder Singh Bisht, "The Defense Post", 27. listopada 2021.
  241. "US providing intelligence to Ukraine, officials say", "The Straits Times" (tekst od: REUTERS), 4. ožujka 2022.
  242. "Russian forces offensive stalled, but Russia keeps bombing – General Staff of the Armed Forces of Ukraine", "Ukrainskaya Pravda News", 9. ožujka 2022.
  243. Niamh Cavanagh, "8 EU countries support Ukraine's call to fast-track membership talks", Yahoo News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  244. Chris Harris i AFP, "Doubts over whether all EU nations support Ukraine joining the bloc", Euronews, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  245. "Factbox: Russia hit with sanctions from around the world after Ukraine invasion", Reuters, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  246. Stephanie Baker, "The List of Foreign Companies Pulling Out of Russia Keeps Growing", Bloomberg, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  247. "Saving Ukraine’s Energy System: Electric Independence from the Aggressor State", Ukrainskaja pravda, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  248. "Request for emergency synchronisation of Ukrainian power system to Continental Europe power system", službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  249. 249,0 249,1 Kate Abnett i Marek Strzelecki, "EXPLAINER-Europe and Ukraine's plan to link power grids", Nasdaq.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  250. Surija Jayant, "Ukraine's Electrical Grid Shows How Hard It Is to Escape from Russia's Grasp", Time, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  251. Bill Whitaker, "Vulnerable U.S. electric grid facing threats from Russia and domestic terrorists", CBS News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  252. Anders Åslund, "Disarming Putin’s energy weapon: Ukraine must connect to EU grid", Atlantic Council, objavljeno 6. studenog 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  253. Aura Sabadus, "Ukraine faces energy crisis as Putin weaponizes gas and coal supplies", Atlantic Council, objavljeno 4. studenog 2021., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  254. "Continental Europe TSOs are fully committed to the synchronisation with Ukraine and Moldova power systems", službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  255. MacKenzie Sigalos, "Ukrainian central bank suspends electronic cash transfers, bolstering the use case for crypto", CNBC, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  256. "NBU Takes Further Steps to Sustain Operation of the Banking System Under Martial Law", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  257. "NBU Approves Procedure for Unlimited Unsecured Refinancing Loans to Banks to Support Banking System Liquidity", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 24. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  258. "Operation of Banks of Aggressor State to Be Terminated in Ukraine", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022.
  259. "NBU and IMF Negotiate Options to Support Ukraine’s Economy and Financial Sector", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  260. Press release 2252.:Joint IMF-World Bank Group Statement on the War in Ukraine, Međunarodni monetarni fond, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  261. "NBU Reinforces Ukraine’s Financial Defense Jointly with International Partners", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  262. Miranda Bryant, "Swift: EU leaders line up to back banning Russia from banking network", The Guardian, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  263. Jesse O’Neill, #Russian banks blocked from SWIFT international payment network", New York Post, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  264. "NBU Lifts Some Bans on FX Transactions", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  265. "State of Ukraine’s Financial Sector and NBU’s Actions to Support Its Uninterrupted Functioning under Martial Law", Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 3. ožujka 2022.
  266. Ukrainian Hryvnia/Euro, Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.
  267. "Russian Ruble/Euro", Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.
  268. "Diljem Europe raspoređen Kibernetički tim za brzo reagiranje, među njegovim stručnjacima i Hrvatit", Branimir Vorša, "Dnevnik.hr", 23. veljače 2022.
  269. "Elon Musk Pledges Starlink Support for Ukrainian Internet, Won’t Block Russian News Sources", Mack DeGeurin, "Gizmodo", 7. ožujka 2022.
  270. "Ukraine to Get Access to Commercial Spy-Satellite Imagery", Mauro Orru, WSJ, 9. ožujka 2022.
  271. "Russian info war aided by severe disruption of communications in Ukraine, experts say", Serhii Nuzhnenko "Yahoo! news" 9. ožujka 2022.
  272. Aurora Bosotti, "Ukrainian town rejects Russia ultimatum to surrender as delegation leaves holding grenades", Daily Express, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.
  273. Kateryna Tyschenko, "Residents in occupied Berdyans'k drive away Russian military equipment, save Ukrainian flags", Ukrainskaya Pravda News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]