Donjecka Narodna Republika
 | Ovaj članak možda zahtijeva ažuriranje. |
Donjecka Narodna Republika (ruski: Донецкая Народная Республика) je po službenom stavu Ruske Federacije od aneksije 30. septembra 2022 subjekt Ruske Federacije na području prijašnje Donjecke oblasti Ukrajine, a po stavu Ukrajine i većine međunarodne zajednice teritorija Ukrajine većinom pod okupacijom oružanih snaga Ruske Federacije.
Od 2014. do 2022. Donjecka Narodna Republika je bila samoproglašena, međunarodno pretežito nepriznata de fakto država koju su na proljeće 2014. godine, nakon što je ukrajinski parlament svrgnuo sa vlasti ukrajinskog predsjednika Janukoviča, osnovali pripadnici marginalnih lokalnih ruskih nacionalističkih skupina u saradnji sa pripadnicima tajnih službi Ruske Federacije na području Donjecke oblasti na istoku Ukrajine.
Proglašena 7. aprila 2014.[1][2] od strane aktivista koji su zauzeli zgradu regionalne administracije u Donjecku, a nakon čega su zauzimanja javnih zgrada zabilježena i u drugim područjima oblasti. Nastojanje ukrajinskih vlade da ponovno uspostavi vlast kroz "antiterorističku operaciju" je odmah potom eskaliralo u oružani sukob koji i danas traje. 11. maja su separatisti u Donjeckoj i susjednoj Luganskoj oblasti proveli referendume koji su, prema njihovim tvrdnjama, potvrdili želju lokalnog stanovništva za stvaranjem DNR i Luganske Narodne Republike (LNR). 12. maja 2014 godine Donjecka Narodna Republika proglasila je nezavisnost. 24. maja su predstavnici dvije samoproglašene države sklopile sporazum o udruživanju u konfederaciju pod imenom Federativna Država Novorusija, koja međutim nikad nije provedena u djelo.
Do polovice augusta su ukrajinske vojne formacije uspjele značajno potisnuti separatiste prije nego što su do početka septembra odbačene u separatističkoj kontraofenzivi, u kojoj su sudjelovali pripadnici regularne vojske Ruske Federacije u privremenom dopustu sa statusom plaćenika Donjecke narodne republike. Nakon što je uspostavljeno primirje Minskim sporazumom, snage DNR kontroliraju oko 50 % teritorija Donjecke oblasti. Sa druge strane, pod njihovom vlašću se trenutno nalazi najveći dio predratnog stanovništva, s obzirom da to uključuje vodeća urbana središta uključujući Donjeck.
Tokom primirja su 2. novembra 2014. na područjima pod kontrolom separtista održani izbori za predsjednika, koje je dobio Aleksandar Zaharčenko, odnosno skupštinu DNR, na kojima je većinu zastupnika dobila stranka Donjecka republika.
DNR je gotovo osam godina ostala međunarodno nepriznata. 21. februara 2022 priznala ju je Rusija[3], a već 24. februara 2022 uslijedila je Ruska invazija cijele Ukrajine. U toku sljedećih mjeseci su je priznale i Sirija[4] i Sjeverna Koreja.[5] Priznale su je i međunarodno nepriznate države Južna Osetija, Abhazija i Luganska Narodna Republika.
30. septembra 2022 Rusija je anektirala Donjecku narodnu republike, istovremeno kao i susjednu Lugansku narodnu republiku i ukrajinske oblasti Herson i Zaporižžja, i proglasila ju je subjektom Ruske Federacije. Međutim, Rusija nije do danas uspjela zauzeti cijelu Donjecku oblasti, oko četvrtine teritorije oblasti ostaje i 2025. godine pod kontrolom ukrajinskih vlasti.
- ↑ http://rt.com/news/donetsk-republic-protestukraine-841 RТ
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-10. Pristupljeno 2014-04-16.
- ↑ Troianovski, Anton; Hopkins, Valerie (21. 2. 2022). „Russia will recognize two regions in Ukraine, a possible prelude to invasion.” (en-US). The New York Times. ISSN 0362-4331. Arhivirano iz originala na datum 21. 2. 2022. Pristupljeno 21. 2. 2022.
- ↑ „Syria recognizes independence, sovereignty of Donetsk, Luhansk -state news agency”. Reuters. 29. 6. 2022. Arhivirano iz originala na datum 3. 7. 2022. Pristupljeno 29. 6. 2022.
- ↑ „Ukraine cuts N Korea ties over recognition of separatist regions”. Al Jazeera. 13. 7. 2022. Arhivirano iz originala na datum 14. 1. 2023. Pristupljeno 13. 7. 2022.