Rostovska oblast

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rostovska oblast
Росто́вская о́бласть
     
Flag of Rostov Oblast.svg Coat of Arms of Rostov oblast.png
Zastava Rostovske oblasti Grb Rostovske oblasti
RussiaRostov2007-01.png
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
' Rostov
Površina

- ukupno
- % vode

po veličini

- km²
- 0.4

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

po veličini

- (2002.)
- /km²

Politički status [[{{{pol stat poveznica}}}|oblast]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]]
Privredna regija
Službeni jezici ruski
'
'
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka 61, 161
Vremenska zona Map of Russia - Moscow time zone.svg
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Nalazi se na jugu evropskog dijela Rusije i dio je je Južnog saveznog okruga.

Površina: 100.800 km²

Upravno sjedište je Rostov na Donu, koji je 2002. postao i sjedištem Južnog federalnog okruga.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Položaj Rostovske oblasti na jugu Rusije

Rostovska oblast graniči s Ukrajinom. U tuzemnim okvirima, u susjedstvu je idućih upravnih jedinica: Volgogradske oblasti na sjeveru i Voronješke oblasti na jugu, a Krasnodarskog kraja, Stavropoljskog kraja te republike Kalmičke na jugoistoku.


Rijeke i jezera[uredi - уреди | uredi izvor]

Rijeka Don, jedna od najvećih europskih rijeka, dijelom protječe kroz ovu oblast. Jezera pokrivaju 0,4% površine.

Upravne podjele[uredi - уреди | uredi izvor]

Rajoni[uredi - уреди | uredi izvor]

Rostovska oblast se sastoji od idućih rajona:

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Broj stanovnika: 4.404.013 (popis 2002.)

Ova oblast je peta po broju stanovnika u Rusiji.

Narodnosne skupine[uredi - уреди | uredi izvor]

U oblasti je po popisu 2002. živjelo 157 narodnosnih skupina:

i ostali.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavne gospodarske grane u Rostovskoj oblasti su poljodjelstvo i industrije u svezi s poljodjelstvom, prehrambena industrija, teška industrija, rudarstvo (ugljen) i automobilska industrija.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]