Ingušetija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Inguška
Респу́блика Ингуше́тия, Ингу́шская Респу́блика
ГIалгIай Мохк    
Flag of Ingushetia.svg IngushetiaCoatofArms.png
Zastava Inguške Grb Inguške
RussiaIngushetia2007-07.png
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Magas
Površina

- ukupno
- % vode

87. po veličini

- 4.000 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

73. po veličini

- 467.294 (2002.)
- 116,8/km²

Politički status [[{{{pol stat poveznica}}}|Republika]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]]
Privredna regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski, inguški
Predsjednik
(Президент)
Murat Magometovič Zjazikov
(Мурат Магометович Зязиков)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Timur Ahmetovič Moguškov
(Тимур Ахметович Могушков)
Zakonodavno tijelo ...
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Mahmud Sakalov
(Махмуд Сакалов)
Himna Himna Inguške
Automobilska oznaka 06
Vremenska zona Map of Russia - Moscow time zone.svg
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)
Ingush03.png

Ingušetija je autonomna republika u sastavu Ruske Federacije.

Na zapadu se graniči s ruskom republikom Sjevernom Osetijom, na istoku s Čečenijom, dok na jugu ima granicu s Gruzijom.

Ime je dobila po Ingušima, narodu srodnom Čečenima, koji u njoj predstavlja većinsko stanovništvo.

Ingušetija je pod rusku vlast došla 1810. godine. Nakon stvaranja SSSR-a postala je dio Sovjetske planinske republike, da bi 1924. postala Inguška autonomna oblast. Godine 1934. je spojena s Čečenijom u Čečensko-Ingušku Autonomnu sovjetsku republiku.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Staljin je, pod sumnjom za pomaganje njemačkom okupatoru, naredio deportaciju Čečena i Inguša, odnosno ukidanje njihove republike, čiji dijelovi su pripali direktno Rusiji, odnosno Sjevernoj Osetiji. 1950-ih je Čečenima i Ingušima dozvoljen povratak, odnosno stvaranje republike.

1992. godine je, nakon što je Čečenija proglasila nezavisnost, Ingušetija postala republika unutar Ruske federacije. Tome je pridonio i etnički sukob s Osetima, koji je na njenu teritoriju doveo veliki broj izbjeglica.

Izvori i vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]