Hip hop

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Rap)

Hip hop je kulturni pokret koji je započeo među urbanim Afro-Amerikancima, Jamajkancima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu. Četiri glavna obilježja, ili "elementa", hip hop kulture su MC-anje (repanje), DJ-anje, grafiti, i breakdance. Neki smatraju beatbox petim elementom hip hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip hop modu, hip hop sleng, double dutching (urbana forma preskakanja užeta) ili druge elemente kao važne dijelove hip hopa. Pojam je otad postao sinonim za hip hop glazbu (ili rap glazbu) publici.

Podrijetlo izraza "hip hop" je nejasno. Pokret koji je kasnije postao poznat kao "hip hop" je navodno počeo sa DJ Kool Hercom, dok se DJ-u Afrika Bambataa često pridodaju zasluge izuma termina "hip hop" za opisivanje kulture. Razne mitske etimologije i komplicirana značenja se dodana izrazu i nastavljaju se propagirati unutar hip hop zajednice.

Početkom 1990-ih hip hop dostiže popularnost rocka, a do 2002. ga daleko prestiže u vidu popularnosti.

Hip Hop glazba[uredi - уреди | uredi izvor]

Mnogi faktori koji su utjecali na rani hip hop su složeni i brojni. Iako se većini može uzeti korijen iz afričke kulture, multikulturalno društvo New York Cityja rezultiralo je raznim glazbenim utjecajima koji su pronalazili svoj put do hip hop glazbe.

Elementi stila i tehnike repanja potječu od griota zapadne Afrike; putujući pjevači i pjesnici imali su glazbene stilove koji su sadržavali elemente od kojih će se kasnije razviti hip hop glazba. Neke griotske tradicije došle su u Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Karibe s prijevozom afričkih Robova u "Novi Svijet." Drugi bitni čimbenici su govorne sekcije u pjesmama soul i funk glazbenika kao što su James Brown i Isaac Hayes.

Jedan od mnogih čimbenika za stvaranje današnje hip hop glazbe je jamajkanski stil zvan dub, koji se uzdigao kao podvrsta reggaea u 1960-ima. U dub glazbi su producenti kao što su King Tubby stvarali instrumentalne verzije popularnih reggae pjesama za svrhe klubova i zvučnih sustava; otkrili su da plesači bolje reagiraju na produžene, izolirane ritmove pjesama, često predstavljajući čvrste nastupe udaraljki i snažne bas-linije.

Ubrzo su MC-evi koji su vodili plesove počeli pričati preko instrumentalnih ploča i vještine MC-eva poput U-Roya, Dr. Alimontada i Dillingera su im pomogle da dostignu popularnost. Ova se tradicija nastavlja u današnjoj dancehall glazbi. 1967., jamajkanski imigranti poput DJ Kool Herca primijenili su metode Dub dionica na funk dionice koje su bile popularne u New Yorku. Prema Davidu Topu, reggae nije bio popularan među hip hop obožavateljima u ranim godinama hip hopa, unatoč njegovu utjecaju.

U parkovima i društvenim centrima, nadolazeći DJ-i svirali su okupljenim skupinama mladeži željnih čuti stare funk zvukove. Vrlo ubrzo (do 1976/77) DJ-i i plesači odavali su posebnu pažnju teškim, funky instrumental dionicama udaraljki u bilo kojoj ploči s dobrim prekidima bubnjeva. Tu su spadale pjesme poput "It's Just Begun" Jimmyja Castora, "Scorpio" Dennisa Coffreya i "Dance To The Drummers Beat" Hermana Kellya, kao i pjesme Rolling Stonesa i drugih bijelačkih rock bendova. Jedna od prvih izdanih hip hop pjesama bila je "Rapper's Delight" Sugarhill Ganga, koja je uzela sample popularne disco pjesme "Good Times" grupe Chic.

Djeca koja su plesala na ritmove počeli su se zvati B-Boys, a energetični, akrobatski stil plesa popraćen ritmom nazvao se "breaking". Najpopularniji bronxovski DJ-i poput Kool Herca, Afrika Bambatae i Grandmaster Flasha počeli su miksati dvije snimke iste pjesme da bi ritmovi trajali duže, s brzim cuttingima na miksetama. Bubnjarska dionica od 20 sekundi mogla je biti pretvorena u peterominutni mix.

Osim eksperimentiranja s tehničkom stranom DJ-anja (kao cutting i scratching), Bronx Jocksi su počeli eksperimentirati i s elektronskom glazbom iz Europe. "Trans-Europe Express," Kraftwerkov hit iz 1977., bio je miljenik B-Boya zbog vozajuće metalne mješavine kompjuteriziranih bubanj-dionica i sintisajzera. Dok se sve ovo događalo na vrućim podijima Bronxa, drugi bitan element hip hop scene pojavljivao se na ulicama.

MC-anje[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznati Hip-hop umjetnici[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatski hip hoperi[uredi - уреди | uredi izvor]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio je preuzet s internetskih stranica Hip Hop Unity. Vidi Dozvola Hip Hop Unityja.