Coordinates: 31°33′S 159°05′E / 31.550°S 159.083°E / -31.550; 159.083

Lord Howe – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
m clean up, replaced: {{AUS}} → {{flagcountry|AUS}} using AWB
Red 8: Red 8:
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/186
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/186
|država = {{AUS}}
|država = {{flagcountry|AUS}}
}}
}}
'''Otok Lord Howe''' je maleni [[vulkan]]ski [[otok]] veličine 56 km² smješten u južnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]], u [[Tasmanovo more|Tasmanovom moru]], oko 600 km istočno od obala [[Australija|Australije]]. On je najveći otok [[arhipelag]]a Lord Howe koji uključuje i obližnji otočić i [[kaldera|kalderu]] [[Ballova piramida]], ali i nekoliko nenaseljenih [[koralj]]nih [[atol]]a kao što su Admiralty Group, Mutton Bird i Sail Rock, Blackburn (Rabbit) Island i Gower Island. Upravno pripada statističkom ogranku australske pokrajine [[New South Wales]]<ref>[http://www.ausstats.abs.gov.au/ausstats/subscriber.nsf/0/B6FC650DDE89627CCA256EA00079B950/$File/13621_2004.pdf Regionalna statistika New South Walesa] 2004. {{eng oznaka}} Posjećeno 5. travnja 2011.</ref> i ima samo 347 stalnih stanovnika, dok je broj turista ograničen na 400 odjednom.
'''Otok Lord Howe''' je maleni [[vulkan]]ski [[otok]] veličine 56&nbsp;km² smješten u južnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]], u [[Tasmanovo more|Tasmanovom moru]], oko 600&nbsp;km istočno od obala [[Australija|Australije]]. On je najveći otok [[arhipelag]]a Lord Howe koji uključuje i obližnji otočić i [[kaldera|kalderu]] [[Ballova piramida]], ali i nekoliko nenaseljenih [[koralj]]nih [[atol]]a kao što su Admiralty Group, Mutton Bird i Sail Rock, Blackburn (Rabbit) Island i Gower Island. Upravno pripada statističkom ogranku australske pokrajine [[New South Wales]]<ref>[http://www.ausstats.abs.gov.au/ausstats/subscriber.nsf/0/B6FC650DDE89627CCA256EA00079B950/$File/13621_2004.pdf Regionalna statistika New South Walesa] 2004. {{eng oznaka}} Posjećeno 5. travnja 2011.</ref> i ima samo 347 stalnih stanovnika, dok je broj turista ograničen na 400 odjednom.
[[Datoteka:Lord Howe Island.PNG|mini|lijevo|<center>Položaj Otočne skupine Lord Howe]]
[[Datoteka:Lord Howe Island.PNG|mini|lijevo|<center>Položaj Otočne skupine Lord Howe]]


Od [[1982.]] godine ovi otoci su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] zbog svoje iznimne ljepote i [[bioraznolikost]]i. God. 2000., osnovan je i Pomorski park Lord Howe, površine 3000.63 km², kojim upravlja Odjel za okoliš i nacionalnu baštinu [[Commonwealth]]a.
Od [[1982.]] godine ovi otoci su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] zbog svoje iznimne ljepote i [[bioraznolikost]]i. God. 2000., osnovan je i Pomorski park Lord Howe, površine 3000.63&nbsp;km², kojim upravlja Odjel za okoliš i nacionalnu baštinu [[Commonwealth]]a.


== Povijest ==
== Povijest ==
Red 20: Red 20:
== Geografija ==
== Geografija ==
[[Datoteka:Lord Howe Island forest.jpg|mini|<center>[[Kišna šuma]] na otoku]]
[[Datoteka:Lord Howe Island forest.jpg|mini|<center>[[Kišna šuma]] na otoku]]
Otok ima oblik polumjeseca dužine 10 km i 2 km širine. [[Krajolik]] je brdovit i izgrađen od vulkanskih [[bazalt]]nih stijena i [[kaldera]] od [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] koja se dogodila prije oko 6,4 milijuna godina. [[Erozija]] polako guta otok i pretpostavlja se da će biti potpuno potopljen za 200,000 godina<ref>[http://www.lordhoweisland.info/conservation/geo.htm Zemljopis i geologija otoka Lord Howe] na stranicama lordhoweisland.info {{eng oznaka}} Posjećeno 5. travnja 2011.</ref>.
Otok ima oblik polumjeseca dužine 10&nbsp;km i 2&nbsp;km širine. [[Krajolik]] je brdovit i izgrađen od vulkanskih [[bazalt]]nih stijena i [[kaldera]] od [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] koja se dogodila prije oko 6,4 milijuna godina. [[Erozija]] polako guta otok i pretpostavlja se da će biti potpuno potopljen za 200,000 godina<ref>[http://www.lordhoweisland.info/conservation/geo.htm Zemljopis i geologija otoka Lord Howe] na stranicama lordhoweisland.info {{eng oznaka}} Posjećeno 5. travnja 2011.</ref>.


Najviša točka je [[Mount Gower]] (875 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]). Klima je oceanska s umjerenim temperaturama i obilnim padalinama tijekom cijele godine. Temperatura se kreće od 15°С u kolovozu do 22,8°С u veljači, dok je srednja godišnja količina padalina 1,650 milimetara. Najveći dio otoka je prekriven [[kišna šuma|kišnom šumom]] ([[paprati]] i [[palme]]), dok na sjeveru ima [[pašnjak]]a.
Najviša točka je [[Mount Gower]] (875 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]). Klima je oceanska s umjerenim temperaturama i obilnim padalinama tijekom cijele godine. Temperatura se kreće od 15°С u kolovozu do 22,8°С u veljači, dok je srednja godišnja količina padalina 1,650 milimetara. Najveći dio otoka je prekriven [[kišna šuma|kišnom šumom]] ([[paprati]] i [[palme]]), dok na sjeveru ima [[pašnjak]]a.


[[Koraljni greben]] otoka Lord How, koji zatvara južnu obalu otoka, je najjužniji koraljni greben na svijetu (31° S).
[[Koraljni greben]] otoka Lord How, koji zatvara južnu obalu otoka, je najjužniji koraljni greben na svijetu (31° S).


[[Ballova piramida]] je neobična vulkanska stijena, od mnogih oko otoka lord Howe, koja se nalazi 23 km južno od otoka Lord Howe. Ona je ostatak erozije vulkana i najviša vulkanska [[hrid]] na svijetu, promjera 1100 x 300 metara, ali visine od fantastičnih 562 metra.
[[Ballova piramida]] je neobična vulkanska stijena, od mnogih oko otoka lord Howe, koja se nalazi 23&nbsp;km južno od otoka Lord Howe. Ona je ostatak erozije vulkana i najviša vulkanska [[hrid]] na svijetu, promjera 1100 x 300 metara, ali visine od fantastičnih 562 metra.


<gallery>
<gallery>
Red 38: Red 38:
== Bioraznolikost ==
== Bioraznolikost ==
[[Datoteka:Providence Petrels Mt Gower.jpg|mini|<center>[[Solanderova burnica]] na planini Gower]]
[[Datoteka:Providence Petrels Mt Gower.jpg|mini|<center>[[Solanderova burnica]] na planini Gower]]
Koraljni greben otoka Lord Howe, koji se razvio od [[Pleistocen]]a do danas, se uvelike razlikuje od ostalog toplijeg i sjevernijeg grebenja, zbog kruženja toplih i hladnih voda.
Koraljni greben otoka Lord Howe, koji se razvio od [[Pleistocen]]a do danas, se uvelike razlikuje od ostalog toplijeg i sjevernijeg grebenja, zbog kruženja toplih i hladnih voda.


Biljke na kopnu imaju veliku raznolikost i jedinstvenost jedinki nastalu zbog vjetrova koji su nanosili slanu morsku vodu na otok.
Biljke na kopnu imaju veliku raznolikost i jedinstvenost jedinki nastalu zbog vjetrova koji su nanosili slanu morsku vodu na otok.

Verzija na datum 6 mart 2020 u 04:12

31°33′S 159°05′E / 31.550°S 159.083°E / -31.550; 159.083

Otočna skupina Lord Howe
Svjetska baština – UNESCO
 Australija
Registriran:1982. (6. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, x
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Otok Lord Howe je maleni vulkanski otok veličine 56 km² smješten u južnom dijelu Tihog oceana, u Tasmanovom moru, oko 600 km istočno od obala Australije. On je najveći otok arhipelaga Lord Howe koji uključuje i obližnji otočić i kalderu Ballova piramida, ali i nekoliko nenaseljenih koraljnih atola kao što su Admiralty Group, Mutton Bird i Sail Rock, Blackburn (Rabbit) Island i Gower Island. Upravno pripada statističkom ogranku australske pokrajine New South Wales[1] i ima samo 347 stalnih stanovnika, dok je broj turista ograničen na 400 odjednom.

Položaj Otočne skupine Lord Howe

Od 1982. godine ovi otoci su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji zbog svoje iznimne ljepote i bioraznolikosti. God. 2000., osnovan je i Pomorski park Lord Howe, površine 3000.63 km², kojim upravlja Odjel za okoliš i nacionalnu baštinu Commonwealtha.

Povijest

Otok je otkrio engleski kapetan Henry Lidgbird Ball 17. velječe 1788. godine. Prvi doseljenici dolaze tek tijekom 1834. godine. Na osnovu istraživanja zaključeno je kako je do tada otočje bilo nenaseljeno i da nijedan polinežanski narod nije kročio na otok. Ime je otočje dobilo po prvom admiralu britanske flote lordu Richardu Howeu, sudioniku Američke revolucije. Od 1947. godine ustanovljena je redovita brodska linija s Australijom, a od 1974. djeluje i zračna luka na otoku Lord Howe.

Geografija

Kišna šuma na otoku

Otok ima oblik polumjeseca dužine 10 km i 2 km širine. Krajolik je brdovit i izgrađen od vulkanskih bazaltnih stijena i kaldera od vulkanske erupcije koja se dogodila prije oko 6,4 milijuna godina. Erozija polako guta otok i pretpostavlja se da će biti potpuno potopljen za 200,000 godina[2].

Najviša točka je Mount Gower (875 metara nadmorske visine). Klima je oceanska s umjerenim temperaturama i obilnim padalinama tijekom cijele godine. Temperatura se kreće od 15°С u kolovozu do 22,8°С u veljači, dok je srednja godišnja količina padalina 1,650 milimetara. Najveći dio otoka je prekriven kišnom šumom (paprati i palme), dok na sjeveru ima pašnjaka.

Koraljni greben otoka Lord How, koji zatvara južnu obalu otoka, je najjužniji koraljni greben na svijetu (31° S).

Ballova piramida je neobična vulkanska stijena, od mnogih oko otoka lord Howe, koja se nalazi 23 km južno od otoka Lord Howe. Ona je ostatak erozije vulkana i najviša vulkanska hrid na svijetu, promjera 1100 x 300 metara, ali visine od fantastičnih 562 metra.

  • Pogled na planine Mount Lidgbird i Mount Gower s planine Mount Eliza
    Pogled na planine Mount Lidgbird i Mount Gower s planine Mount Eliza
  • Palme na otku Lord Howe
    Palme na otku Lord Howe
  • Sjeverni zaljev
    Sjeverni zaljev
  • Pašnjaci
    Pašnjaci
  • Ballova piramida
    Ballova piramida

Bioraznolikost

Solanderova burnica na planini Gower

Koraljni greben otoka Lord Howe, koji se razvio od Pleistocena do danas, se uvelike razlikuje od ostalog toplijeg i sjevernijeg grebenja, zbog kruženja toplih i hladnih voda.

Biljke na kopnu imaju veliku raznolikost i jedinstvenost jedinki nastalu zbog vjetrova koji su nanosili slanu morsku vodu na otok. Na otoku postoji velika populacija šumskih šišmiša koji su jedini autohtoni sisavci na otoku. Kasnije su s ljudima došli miševi, pacovi i koze. Na otoku Lord Howe obitava 129 vrsta autohtonih ptica, ali i neke koje su donijeli ljudi. Ovaj otok je jedino mjesto gdje se razmnožavaju neke vrste kao što je Solanderova burnica, a na otoku se razmnožavaju i: Kermadecka burnica, Mesnatonogi zovoj, Crnokrila burnica, Klinastorepi zovoj, Južni mali zovoj, i Crvenorepa tropska ptica.

Stanovništvo i gospodarstvo

Stanovništvo otoka Lord Howe čine uglavnom bijeli doseljenici i mulati (Maori). Ukupan broj stanovnika je 347 i oni su uglavnom smješteni na sjevernom dijelu otoka. Glavno zanimanje je turizam koji i donosi najveći prihod. Broj posjetilaca je ograničen i iznosi 400 turista odjednom. Najatraktivniji obli zabave je planinarenje, ronjenje i posmatranje rijetkih ptica. Manji broj stanovnika se bavi poljoprivredom.

Izvori

  1. ↑ Regionalna statistika New South Walesa 2004. (en) Posjećeno 5. travnja 2011.
  2. ↑ Zemljopis i geologija otoka Lord Howe na stranicama lordhoweisland.info (en) Posjećeno 5. travnja 2011.

Vanjske veze

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Lord_Howe&oldid=40967877