Srednja Evropa – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: diq:Ewropaya Miyanêne
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 95 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q27509 (translate me)
Red 68: Red 68:
[[Kategorija:Regije svijeta]]
[[Kategorija:Regije svijeta]]


[[ace:Iërupa Teungoh]]
[[als:Mitteleuropa]]
[[an:Europa Central]]
[[ar:أوروبا الوسطى]]
[[az:Mərkəzi Avropa]]
[[bar:Midtleiropa]]
[[be:Цэнтральная Еўропа]]
[[be-x-old:Цэнтральная Эўропа]]
[[bg:Централна Европа]]
[[bn:মধ্য ইউরোপ]]
[[br:Europa ar C'hreiz]]
[[bs:Srednja Evropa]]
[[ca:Europa Central]]
[[ckb:ئەورووپای ناوەندی]]
[[cs:Střední Evropa]]
[[cu:Срѣдьнꙗ Єѵрѡпа]]
[[cv:Вăтам Европа]]
[[cy:Canolbarth Ewrop]]
[[da:Centraleuropa]]
[[de:Mitteleuropa]]
[[diq:Ewropaya Miyanêne]]
[[diq:Ewropaya Miyanêne]]
[[en:Central Europe]]
[[eo:Mezeŭropo]]
[[es:Europa Central]]
[[et:Kesk-Euroopa]]
[[eu:Erdialdeko Europa]]
[[fa:اروپای مرکزی]]
[[fi:Keski-Eurooppa]]
[[fo:Miðevropa]]
[[fr:Europe centrale]]
[[frp:Eropa centrâla]]
[[fy:Sintraal-Jeropa]]
[[gag:Orta Evropa]]
[[gl:Europa central]]
[[he:מרכז אירופה]]
[[hr:Srednja Europa]]
[[hsb:Srjedźna Europa]]
[[hu:Közép-Európa]]
[[hy:Կենտրոնական Եվրոպա]]
[[id:Eropa Tengah]]
[[is:Mið-Evrópa]]
[[it:Europa Centrale]]
[[ja:中央ヨーロッパ]]
[[jbo:mijropno]]
[[jv:Éropah Tengah]]
[[ka:ცენტრალური ევროპა]]
[[kk:Орталық Еуропа]]
[[ko:중앙유럽]]
[[ku:Ewropaya Navendî]]
[[ky:Борбордук Европа]]
[[la:Europa Media]]
[[lad:Evropa Sentrala]]
[[lt:Vidurio Europa]]
[[lv:Centrāleiropa]]
[[mg:Eoropa Afovoany]]
[[mk:Средна Европа]]
[[mr:मध्य युरोप]]
[[ms:Eropah Tengah]]
[[mt:Ewropa Ċentrali]]
[[nds-nl:Centraol-Europa]]
[[nl:Centraal-Europa]]
[[nn:Sentral-Europa]]
[[no:Sentral-Europa]]
[[nrm:Ûrope du Mitan]]
[[pap:Oropa Sentral]]
[[pl:Europa Środkowa]]
[[pnb:وسطی یورپ]]
[[pt:Europa Central]]
[[ro:Europa Centrală]]
[[ru:Центральная Европа]]
[[rue:Середня Европа]]
[[scn:Europa cintrali]]
[[simple:Central Europe]]
[[sk:Stredná Európa]]
[[sl:Srednja Evropa]]
[[sq:Evropa Qendrore]]
[[sr:Средња Европа]]
[[sv:Centraleuropa]]
[[sw:Ulaya ya Kati]]
[[th:ยุโรปกลาง]]
[[tl:Gitnang Europa]]
[[tr:Orta Avrupa]]
[[tt:Үзәк Аурупа]]
[[uk:Центральна Європа]]
[[ur:وسطی یورپ]]
[[vec:Eoropa Sentrałe]]
[[vi:Trung Âu]]
[[war:Butnga nga Europa]]
[[wuu:中欧]]
[[xmf:ცენტრალური ევროპა]]
[[yi:צענטראל אייראפע]]
[[yo:Gbọ̀ngàn Àrin Europe]]
[[zea:Centraol-Europa]]
[[zh:中欧]]
[[zh-min-nan:Tiong-au]]
[[zh-yue:中歐]]

Verzija na datum 9 mart 2013 u 01:01

Centralna Evropa

Centralna Evropa ili Mitel Evropa je region veoma slabo definisanih međa, može da se definiše kao istoriska teritorija nekadašnjih Austro-Ugarske monarhije i Carske Nemačke, položen je među regionima zapadne, istočne, južne i jugoistočne Evrope. Pošto je propao komunizam koji je Evropu delio na Istočnu i Zapadnu sveru i nacionalnog oslobođenja i nezavisnosti malih nacija centralne Evrope, region je ponovno dobio na značaju kao jedinstven kulturno-civilizovani teritorij, i jedinstven politički i privredni centar evropskog kontinenta. U političkom smislu Centralnu Evropu ili "Mitel Evropu" čine sledeće države:

Geografija

Regijoni Evrope

Geografski međe Centralne Evrope ili Mitel Evrope jasno su definisane i danas većinom prate državne međe zemalja od koih je sastavljena. Na severozapadu prirodnu među čini reka Rajna, sa jugozapada region je omeđen Alpama i Jadranskim morem i obodom Panonske nizije, koji je ograničen dolinom rijeka Save i Dunava do Đerdapa, na istoku prirodnu među prave Karpati i istočna međa polske nizije.

Datoteka:Central-Europ relif.jpg
Centralna Evropa - reljef i međe

Relef i međe

U pogledu relefa razlikuje se pet teritoriskih celina:

1. Baltička ili polsko-nemačka nizija, koja se preteže od tzv. Evropskog centralnog gorja do Baltičkog i Severnog mora. U severnom delu mogu da se vide tragovi u ostatcima morenskih nanosa, ledeničkih jezera i močvara. U južnom delu na reljef su snažno uticali reke i vetrovi. Reke su su nanele rečne nanose, a vetar je naneo fini pesak prapor i les koji su doneli nastajanje plodne zemlje.

2. Evropsko centralno gorje, staro gorja koje čine Nemačko centralno gorje i Češko centralno gorje protežu se od reke Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku, ispresecani su sa brojnim kotlinama i klisurama manjih reka;

3. Alpe koje predstavljaju oštru među sa južnom Evropom;

4. Panonska nizija, koju je uradila reka Dunav i njene pretoke;

Hidrografia

Vode Centralne Evrope spadaju u četiri slivna teritorija i to su: severno-morsko, baltičko-morsko, jadransko-morsko i crno-morsko. Svi vodeni tokovi orjentisani su prema morima, najveći vodni tok orentisan je prema crno-morskom slivu, kog pravi reka Dunav sa slivnim tokovima Raba, Sava, Drava, Tisa itd. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su Odra i Visla, a sjavernomorskom Laba, Vezer i Rajna. Od jezera najveće jeste Blatno jezero u Mađarskoj, i alpska jezera Bodensko jezero i Ženevsko jezero. Velike reke otvorile su razvoj rečnog sobračaja, posebno na Dunavu, Rajni i Labi. Vodostaj zavisi od padavina i otapanju snega pa je najviši u proleće. Reka Rajna ima sinhronizovan vodostaj šta je važno za plovljenje te je ona najsaobračajnija Evropska reka. Najsobračajniji kanali su Rajna-Majna-Dunav i Kielski kanal. Prestub svetskim morima omogušteo je i razvoj morskog saobraćaja i ogromniju luka kao što su Bremin, Hamburger i Rastok u Nemačkoj, Gadansk u Polskoj, Rijeka i Kardeljevo u Hrvatskoj i Koper na Slovenačkoj odbali.Mrs nalet vas bilo djeco

Spoljašnji i unutrašnji saobračaj

Na severu tečnost unutrašnjeg i spoljašnjeg saobračaja veoma je intenzivan zbog nizijskog reljefa, ispresecani plovnim kanalima i rekama i gustina saobračaja vozovima i drumskom saobračajnom mrežom. U centralnom delu to su kotline reka a u planinskim predelima to su tuneli i sedla. Glavni putni pravci su:

  1. pravac severni deo Centralne Evrope - Istočna Evropa (Berlin - Moskva)
  2. zapadni deo Centralne Evrope - Zapadna Evropa (Berlin - Brisel)
  3. južni deo Centralne Evrope - Istočna Evropa na dva pravca prema severnom i centralnom Jadranu

Klima

Klima Centralne Evrope nije toliko različita kao u drugim predelima i u najvećem delu prevazilazi u umereno kontinentalna klima. Kontinentalnost je ispoljena na istoku gde je manja količina padavina. Na sjevero-zapadu baltičke nizije jak je uticaj Atlanskog okeana, i prevlađuje blagorodna okeanska klima pa su zime tople a količina padavina je veća. Uticaj Centralnozemlja omeđen je na veoma usku teritoriju Jadranske obale hrvatske i slovenačke teritorije zbog uticaja Alpskog, dinarskog i Panonijskog regiona. Povečanjem nadmorske visine opada temperatura pa je vazdušni pritisak veoma jak a klima na planinama oštra i planinska. Prosečna količina padavina se kreće od 750 - 100 mm na krajnem zapadu, do 2 hiljade mm na Alpama, a prema istoku količina padavina otpada od 750 - 500 mm. Najniža temperatura vazduha izmerena u Insburku - 31 °C stepen, a najviša u Poznanu u Polskoj preko + 39,4 stepeni. Prosečna januarska temperatura je - 4 stepena, a julska + 20 stepeni.

Vegetacija

Teritorija Centralne Evrope zbog svog smeštaja u centru Evrope ima ovavopločennije klimatske uslove i relef, a ima naročito jednolike vegetacione pojaseve. Najzastupljenije su listopadne belogorične šume, i to uglavnom rastive i bugove šume. U Polskoj su očuvani oblici listopadne šume kakva je nekad pokrivala Centralnu Evropu, u Nacionalnom parku Pušta Bialowizca (Belovaška džungla) jedna od veoma retkih džungli na teritotiju Evrope. S rastom nadmorske visine u gorjima, listopadne šume polako zamjenjuju vazdazelene šume, a u predjelima iznad 2 hiljade metara razvija se planinska vegetacija. u Panonskoj niziji ponegdje listopadne šume prelaze u visoke stepe. Šume su danas uglavnom iskrčene, i kao stepe pretvorene u plodnu zemlju.

Privreda i resursi

Datoteka:Centralna Evropa - privredni centri.jpg
Centralna Evropa - veći privredni centri

Centralna Evropa je bogata brojnim resursima. Evropsko centralno gorje je veoma bogato ugljem, gvožđem, boksitom, olovom, zlatom, azotom, bakrom, megnezijumom, manganom, živom, sumporom, fasfatima, piritom, srebrom, uranijom i cinkom. Pored ovih ruda ima i dosta nalazišta jantara, grafita, treseta, kaolina i sedre. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizovanje celog regiona, tako da se razvila crna i obojena metalurđija, hemijska industrija, mašinogradnja i mašinska industrija opšteno, električka industrija, tačna i optička industrija, elektronska industrija, automobilska industrija za proizvodnju kola, brodogradnja i avionska industrija. Od lake industrije razvijene su skoro sve grane privrede. U zemljama sa komunističkim režimom beše izgrađeni mnoge industrijske fabrike, koje su procesom privatizovanja i tranzitovanja uglavnom restrukturisani i prilagođeni uslovima tržišne ekonomije. U Evropi najrazvijenija je nemačka ekonomija, treća u svijetu posle Sedinjene Američke Države i Kine.

Na poljoprivredi radi veoma malo stanovnika, što je uzrokovano dobrom mehanizacijom i velikim poloprivrednim imanjima. U zapadnom delu razvejana je poljoprivreda i to najtačnije ratarska proizvodnja, baštarstvo s baštarskim povrčnim proizvodima takođe veoma je razvijeno, voćarstvo na brdima, točarstvo i peradarstvo, u planinskim predelima stočarstvo, dok se u primosrkim mestima razvea ribarstvo. Značajna je i proizvodnja industrijskog bilja šećerne repe, duvana, suncokreta i krminog bilja.