Palača Drottningholm

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kraljevski posjed Drottningholm
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Drottningholms slott.jpg

 Švedska

Drottningholm is located in Švedska
Drottningholm
Drottningholm
Lokacija Drottningholma u Švedskoj
Registriran: 1991. (15. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Palača Drottningholm (švedski: Drottningholms slott što znači "Kraljičin otočić") je privatna rezidencija švedske kraljevske obitelji koja se nalazi u Drottningholmu na otoku Lovön u općini Ekerö (Grofovija Stockholm, Švedska).

Izvorno je izgrađena krjem 16. vijeka kao rezidencija švedskog kraljevskog dvora, što je i bio tokom 17. i većinom 18. vijeka. Danas je velika turistička atrakcija, a njeno šire područje sa teatrom (1776.), kineskim paviljonom i parkom, je upisano na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi 1991. kao jedan od najljepših primjera palače iz 18. vijeka koja je inspirirana Versajskom palačom u Francuskoj.

Karta kraljevskog posjeda Drottningholm

Sadržaj/Садржај

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Drottningholmska palača oko 1700. god.
Prilaz palači
Barokni park ispred palače

Drottningholmsku palaču su obilježile švedske kraljice. Izvorno je renesansnu palaču izgradio flamanski arhitekt Willem Boy za kraljicu Katarinu Jagelović, suprugu kralja Johana III 1580. godine, na mjestu kraljevske kuće Torvesund ("Zvuk ribolova")[1].

Dvorac je 1661. godine kupila kraljica Hedvig Eleonora od Holstein-Gottorpa, ali je dvorac potpuno izgorio iste godine. Stoga je kraljica uposlila švedskog arhitekta Nicodemusa Tessina starijeg koji je obnavljao dvorac sve do svoje smrti 1681. godine kada je radove na unutrašnjosti nastavio i dovršio njegov sin Nicodemus Tessin mlađi. Kraljičin sin, kralj Karl XI, je rado boravio u dvorcu gdje je často lovio, a supruga njegova sina Karla XII, kraljica Ulrika Eleonora Danska, je koristila dvorac kao kraljevsku rezidenciju tokom odsutnosti kralja za vrijeme Velikog sjevernog rata (1700.-1721.).

Kraljica Ulrika Eleonora Švedska je dvorac načinila rezidencijom za svog supruga Fredericka I od 1715. do 1744. godine kada je kao svadbeni dar darovan kraljici Lujzi Ulriki Pruskoj kada se udala za Adolfa Fredericka koji je postao kraljem 1751. godine. Kraljica je dala dvorac obnoviti u raskošnu rokoko palaču, a izgradila je i kraljevski teatar nakon što je skromna građevina izgorila 1762. godine. Kraljica je sa svojim mužem živjela u dvorcu sve do 1771. godine kada je kralj preminuo, a kraljica prodala dvorac švedskoj državi 1777. godine. Njezin sin, kralj Gustav III, je nastavio koristiti palaču kao kraljevsku rezidenciju koja je doživjela svoje zlatno doba za njegove vladavine. Njegovi nasljednici, njegov sin kralj Gustav IV (vlado od 1792.-1809.) i brat, kralj Karl XIII (vladao od 1809.-18.), su sporadično koristili palaču. Gustav IV je 11 dana bio zatvoren u Kineskom paviljonu Drottningholmskog parka prilikom njegove abdikacije 1809. godine.

Tokom vladavine Karla XIV (vladao 1818.-44.) palača je napuštena jer ju je kralj smatrao za simbol stare dinastije. Palača je propadala, a njezin inventar je odnešen i naposlijetku rasprodan.

Prvu obnovu palače poduzeo je kralj Oskar I 1846. godine, te je palača poslužila za prijem prvih pan-skandinavskih studenata 1856. godine, a tu je i rođen budući kralj Gustav V 1858. godine. Kralj Oskar II od Švedske je nastavio njezinu obnovu 1880-ih, ali je kritiziran jer ju je modernizirao bez obraćanja pažnje na njezin orginalni izgled. Tek je Gustav V. 1907. godine započeo njezinu obnovu u izvornom izgledu iz 18. vijeka, a palača je postala ljetnom rezidencijom švedske kraljevske porodice.

Nakon što je kraljevska porodica učinila Drottningholm svojom primarnom rezidencijom 1981. godine, nju čuva švedska vojska, kao i Stockholmsku palaču.

Odlike[uredi - уреди | uredi izvor]

Dvorac je tokom historije doživio više obnova i modernizacija, a posljednja je bila od 1997.-2002. godine kada su obnovljeni i očišćeni vanjski zidovi.

Crkvu palače iz 1746. godine koriste stanovnici župe Lovön svake zadnje nedjelje u mjesecu. Drottningholmski kraljevski teatar je mjesto održavanja opernog festivala svakog ljeta, a izeđu njih ponekad tu djeluje i Kraljevska švedska opera.

Parkovi drottningholma su nastajali i širili se pri svakoj obnovi palače, te su tako različitih stilova. Najstariji je onaj barokni francuski park ispred ulaza u palaču kraljice Hedvig Eleonore iz 17. vijeka. Engleski park je nastao tokom vladavine Gustava III a čine ga dva jezera, kanali, mostovi i veliki travnjaci, te drvoredi oko avenija i perivoja.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Švedski etimološki ruječnik (Svenskt ortnamnslexikon), 2003., Insitut Språk- och folkminnesinstitutet, Uppsala, str. 61.
  • Jan Mårtenson & Gunnar Brusewitz: Drottningholm. Slottet vid vattnet (Drottningholm, palača pored vode), 1985. ((sv))

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]