Koszalin

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Koszalin
Panorama novog dijela grada
Panorama novog dijela grada
Koordinate: 54°12′N 16°11′E / 54.200°N 16.183°E / 54.200; 16.183
Država  Poljska
Vojvodstvo Zapadnopomeransko
Povjat Koszalin
Gradska prava 1266.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Piotr Jedliński
Površina
 - Ukupna 98.34 km²[1]
Visina 32[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 107,048[1]
 - Gustoća 1,089 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 75-004[1]
Pozivni broj 94[1]
Karta
Koszalin na karti Poljske
Koszalin
Koszalin
Pozicija Koszalina u Poljskoj

Koszalin (njemački: Köslin) je grad od 107,048 stanovnika[1] na sjeveru Poljske u Zapadnopomeranskom vojvodstvu. . [2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kôd]

Koszalin leži na rijeci Dzierżęcinki, udaljen desetak km južno od lagune Baltičkog mora Jamno, i 177 km istočno od Szczecina.

Historija[uredi | uredi kôd]

Koszalin je prvi put dokumentiran kao utvrda koju je 1107. zauzeo Boleslav III Krivousti.[2] Od 1248. je domena biskupije Kamień, a gradska prava je dobio 1266.[2] Od sredine 14. vijeka iz lučice Unieście u Laguni Jamno, počeli su se izvoziti poljoprivredni i šumski plodovi u skandinavske zemlje, Gdańsk i Lübeck. Koszalin je nakon pobjedonosne bitke sa Kołobrzegom 1446. stekao lidersku poziciju u trgovini Baltikom, pa je ubrzo nakon toga postao punopravni član moćnog Hanzeatskog saveza.[2]

Grad je prosperirao na prijelazu iz 16. u 17. vijek, kad su biskupi iz Dinastije Griffin u njemu sagradili dvorac. Prosperitet je prekinuo Tridesetogodišnji rat, nakon kojeg je Koszalin, zajedno sa čitavom Zapadnom Pomeranijom, postao dio Markgrofovije Brandenburg, a nakon tog Kraljevine Pruske. Oporavio se tokom 18. vijeka kad je proizvodio tkanine za uniforme pruske vojske.[2]

Tokom 19. vijeka Koszalin je postao administrativni i transportni centar tog dijela Pomeranije.[2] Nakon izgradnje 1859. željezničke pruge do Szczecina i 1870. do Gdańska[3], izrastao je i u snažni industrijski centar. U njemu su se još prije Prvog svjetskog rata proizvodili avioni, pored tog imao je tvornicu poljoprivrednih mašina, ribljih konzervi, papira, pivovaru i mljekaru.[2] Za Drugog svjetskog rata u Koszalinu i okolici djelovalo je pet koncentracijskih logora.[3]

Crvena armija oslobodila je grad nakon teških borbi u mart 1945. i odtad je poljski. Sve do februara 1946. bio je administrativni centar Zapadne Pomeranije. Od 1950. do 1998. bio je administrativni centar vlastitog vojvodstva.[3] Od 1972. Koszalin je i sjedište biskupije Koszalin-Kołobrzeg.[2]

Privreda[uredi | uredi kôd]

Današnji Koszalin je i nadalje velik industrijski centar u kom se proizvode mašine, hrana, elektronika, dizalice, liftovi, polistiren, odjeća, namještaj, automobilski dijelovi i medicinska oprema.[3]

Grad je i velik transportni centar na ruti Gdańsk - Szczecin koji ima aerodrom (Zegrze Pomorskie) i velik garnizon poljske vojske.[3]

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Koszalin je grad sa filharmonijom, teatrom, radio stanicom, tehničkim univerzitetom (od 1996.) i Visokom teološkom školom.[3]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kôd]

Koszalin ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima; [4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Poland: Zachodniopomorskie (engleski). City population. Pristupljeno 9.04. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 „Historia Koszalina” (poljski). Koszalin. Pristupljeno 10.04. 2021. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Koszalin” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 10.04. 2021. 
  4. „Miasta Partnerskie” (poljski). Koszalin. Pristupljeno 10.04. 2021. 

Vanjske veze[uredi | uredi kôd]