Koszalin
Koszalin | |
|---|---|
.jpg) | |
| Koordinate: 54°12′N 16°11′E / 54.200°N 16.183°E | |
| Država |  Poljska |
| Vojvodstvo | Zapadnopomeransko |
| Povjat | Koszalin |
| Gradska prava | 1266.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Piotr Jedliński |
| Površina | |
| - Ukupna | 98.34 km²[1] |
| Visina | 32[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 107,048[1] |
| - Gustoća | 1,089 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 75-004[1] |
| Pozivni broj | 94[1] |
| Karta | |
  Koszalin Pozicija Koszalina u Poljskoj | |
Koszalin (njemački: Köslin) je grad od 107,048 stanovnika[1] na sjeveru Poljske u Zapadnopomeranskom vojvodstvu. . [2]
Koszalin leži na rijeci Dzierżęcinki, udaljen desetak km južno od lagune Baltičkog mora Jamno, i 177 km istočno od Szczecina.
Koszalin je prvi put dokumentiran kao utvrda koju je 1107. zauzeo Boleslav III Krivousti.[2] Od 1248. je domena biskupije Kamień, a gradska prava je dobio 1266.[2] Od sredine 14. vijeka iz lučice Unieście u Laguni Jamno, počeli su se izvoziti poljoprivredni i šumski plodovi u skandinavske zemlje, Gdańsk i Lübeck. Koszalin je nakon pobjedonosne bitke sa Kołobrzegom 1446. stekao lidersku poziciju u trgovini Baltikom, pa je ubrzo nakon toga postao punopravni član moćnog Hanzeatskog saveza.[2]
Grad je prosperirao na prijelazu iz 16. u 17. vijek, kad su biskupi iz Dinastije Griffin u njemu sagradili dvorac. Prosperitet je prekinuo Tridesetogodišnji rat, nakon kojeg je Koszalin, zajedno sa čitavom Zapadnom Pomeranijom, postao dio Markgrofovije Brandenburg, a nakon tog Kraljevine Pruske. Oporavio se tokom 18. vijeka kad je proizvodio tkanine za uniforme pruske vojske.[2]
Tokom 19. vijeka Koszalin je postao administrativni i transportni centar tog dijela Pomeranije.[2] Nakon izgradnje 1859. željezničke pruge do Szczecina i 1870. do Gdańska[3], izrastao je i u snažni industrijski centar. U njemu su se još prije Prvog svjetskog rata proizvodili avioni, pored tog imao je tvornicu poljoprivrednih mašina, ribljih konzervi, papira, pivovaru i mljekaru.[2] Za Drugog svjetskog rata u Koszalinu i okolici djelovalo je pet koncentracijskih logora.[3]
Crvena armija oslobodila je grad nakon teških borbi u mart 1945. i odtad je poljski. Sve do februara 1946. bio je administrativni centar Zapadne Pomeranije. Od 1950. do 1998. bio je administrativni centar vlastitog vojvodstva.[3] Od 1972. Koszalin je i sjedište biskupije Koszalin-Kołobrzeg.[2]
Današnji Koszalin je i nadalje velik industrijski centar u kom se proizvode mašine, hrana, elektronika, dizalice, liftovi, polistiren, odjeća, namještaj, automobilski dijelovi i medicinska oprema.[3]
Grad je i velik transportni centar na ruti Gdańsk - Szczecin koji ima aerodrom (Zegrze Pomorskie) i velik garnizon poljske vojske.[3]
Koszalin je grad sa filharmonijom, teatrom, radio stanicom, tehničkim univerzitetom (od 1996.) i Visokom teološkom školom.[3]
Koszalin ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima; [4]
- 1 2 3 4 5 6 7 8 „Poland: Zachodniopomorskie” (engleski). City population. Pristupljeno 9.04. 2021.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 „Historia Koszalina” (poljski). Koszalin. Pristupljeno 10.04. 2021.
- 1 2 3 4 5 6 „Koszalin” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 10.04. 2021.
- ↑ „Miasta Partnerskie” (poljski). Koszalin. Pristupljeno 10.04. 2021.
