Prijeđi na sadržaj

1248.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1248)

< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1210-e | 1220-e | 1230-e | 1240-e | 1250-e | 1260-e | 1270-e | >
<< | < | 1244. | 1245. | 1246. | 1247. | 1248.. | 1249. | 1250. | 1251. | 1252. | > | >>

1248.. po kalendarima
Gregorijanski 1248.. (MCCXLVIII)
Ab urbe condita 2001.
Islamski 645–646.
Iranski 626–627.
Hebrejski 5008–5009.
Bizantski 6756–6757.
Koptski 964–965.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1303–1304.
Shaka Samvat 1170–1171.
Kali Yuga 4349–4350.
Kineski
Kontinualno 3884–3885.
60 godina Yang Zemlja Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11248.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

[uredi | uredi kod]
  • 4. 1. - Sancho II od Portugala je umro u progonstvu, u Toledu, tako da njegov brat Afonso III i zvanično postaje kralj (do 1279).
  • 15. 1. - Mihail Jaroslavič Horobrit, mlađi brat Aleksandra Nevskog, poginuo je u borbi sa Litvancima na reci Protvi (prethodno je zauzeo Vladimir i proterao ujaka Svjatoslava III Vsevolodoviča).
  • 2. 2. - Gvelfi i Gibelini: Gvelfi su proterani iz Firence, po nalogu podeste, i carskog vikara za Toskanu, Frederika Antiohijskog (do 1251).[1]
  • 18. 2. - Tokom carske opsade Parme, dolazi od izleta branitelja koji su razbili carski logor, drveni grad Vittoria, dok je car Friedrich II bio u lovu.
    • Dolazi do otpora protiv cara u više gradova, privremeno gubi delove Romanje, Marke i Spoleta.
  • 29. 3. - Papa Inocent IV u pismu senjskome biskupu Filipu dozvoljava uporabu glagoljice.
Sainte-Chapelle - gornja kapela
  • 20. 4. - Güyük Khan, mongolski veliki han, umro je u današnjem Xinjiangu u Kini, na putu da se sastane sa Batu-kanom, sa kojim je bio u napetim odnosima. Udovica Oghul Qaimish će biti regent do 1251.
  • 26. 4. - Posvećena je Sainte-Chapelle u Parizu, privatna kraljevska kapela, namenjena relikvijama povezanim sa Hristovom Pasijom.
  • jun? - Bitka kod Udžde: almohadski kalif Abu al-Hasan as-Said al-Mutadid je poginuo u sukobu sa tlemsenskim sultanom Yaghmurasen ibn Zyanom.
    • Marinidski vladar Abu Yahya ibn Abd al-Haqq ubrzo zatim zauzima Fes. Novi almohadski kalif je Abu Hafs Umar al-Murtada (do 1266), vlada područjem Marakeša, plaća danak Marinidima.
  • 19. 6. - Otto VIII. von Andechs, grof Burgundije i Meranije, umire bez naslednika. U Burgundskoj grofoviji ga nasleđuje sestra Adelaida, i njen muž Hugues de Chalon, a Vojvodstvo Meranija je ugašena (kada 1251. umre Ottov stric Berthold von Andechs-Meran, akvilejski patrijarh, ugasiće se i kuća Andechs-Meranski).
  • 12. 8. - Sedmi križarski rat: Louis IX od Francuske kreće iz Pariza, isplovljava iz Aigues-Mortes 25-og.
  • avgust, polovinom - Egipatski sultan je dobio vest da se Homs predao snagama alepskog emira An-Nasir Yusufa. Sultan će zatim doći u Damask (oboleo je od tuberkuloze, putuje u nosiljci) a njegova vojska će nastaviti prema Homsu.[2]
  • 15. 8. - Počela je gradnja nove Kölnske katedrale, nadbiskup je postavio temeljni kamen (istočni dio posvećen 1322, gradnja uglavnom prestala 1473, odn. u 16. st., završena 1842-80).
  • 18. 9. - Louis IX se sa pratnjom iskrcao na luzinjanskom Kipru, gde prispevaju i druge grupe i prikupljaju se pre operacija. Biće odlučeno da se napadne Egipat, čeka se proleće i mirnije more, kralj ne želi pregovore.
  • 23. 11. - Rekonkvista: poslije 16 mjeseci opsade, Sevilla se predala kastiljskim snagama usljed gladi.
  • 24/25. 11. - Klizište na Mont Granieru u zapadnim Alpima: ogromna masa se odvalila na severnoj strani i uništila nekoliko sela.
  • 4. 12. - Kastiljske snage princa Alfonsa zauzimaju tvrđavu, koja će biti nazvana Santa Barbara, u Alicanteu.
  • 20. 12. - Mongolski izaslanici David i Marko, koje je u ime velikog kana poslao Eldžigidej, komandant u Persiji, sastali su se na Kipru sa francuskim kraljem.
  • decembar? - Ahajski knez Vilim II. je osvojio vizantijsku Monemvasiju nakon opsade. Sledeće zime započinje gradnju zamka Mistra kod antičke Sparte.[3]
  • zima - Snage egipatskog ajubidskog sultana opsedaju Homs u Siriji.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Prvi put se spominju Ledenice kod Novog Vinodolskog.
  • Palatin Stjepan je imenovan za hrvatskog bana, tj. "bana čitave Slovinske zemlje" (do 1259). Kralj ga šalje u primorske krajeve da odjeljuje kraljevsku i plemensku imovinu, diže utvrde i utvrđena mjesta i naseljava puste krajeve. Ove godine je u Lici, istražuje šta pripada kraljevskim gradovima a šta plemenu Mogorovića.[4] Stjepan Gut-Keled je prvi ban koji je kovao novce (kovnica u Pakracu se prvi put pominje 1256).
  • Rat za nasljedstvo babenbergovske Austrije: ugarska vojska od ove godine provaljuje u Štajersku.[5]
  • Prvi, kratki, dolazak franjevaca u Bosnu: papa je poslao senjskog biskupa Filipa i franjevačkog provincijala iz Splita da ispitaju pravoverje bana Mateja Ninoslava, jer je kaločki nadbiskup Benedikt spremao rat protiv njega.
  • Giovanni de Plano Carpini je imenovan za barskog nadbiskupa (do smrti 1252). U toku je spor sa dubrovačkom nadbiskupijom, koja želi podrediti barsku sebi.
  • Aïbeg i Serkis, izaslanici mongolskog komandanta na Bliskom istoku Bajdžu Nojana, posetili su papu u Lionu, vratiće se s još jednim papinim pismom, Viam agnoscere veritatis.
  • Prije odlaska u križarski pohod, francuski kralj je poslao anketare (enquêteurs) po zemlji da sakupe pritužbe na nepravde, na osnovu čega će kasnije provoditi reforme.
  • Nakon što je Vilim Nizozemski izabran za njemačkog antikralja, daje proširiti očevu lovačku kolibu u Binnenhof ("Unutarnji dvor"), počevši od Ridderzaala, "Viteške dvorane". Oko Binnenhofa će nastati Hag.
  • U poljskoj Šleziji nastaje Kneževina Legnica (do 1675).
  • Švedski državnik Birger Jarl je dobio titulu jarla.
  • Aleksandar Nevski i njegov brat Andrej II Jaroslavič su postavljeni od Mongola za velikog kneza Vladimira odn. nominalnog gospodara Kijeva.
  • U kairskom zatočeništvu je umro Sulayman ibn Daoud, poslednji imam hafizi ismailizma i unuk poslednjeg fatimidskog sultana al-Adida (vl. 1160-71), čime je okončana ta loza.

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1248.
  1. The History of Florence in Italy: Origins to 1399. visit-florence-italy.com
  2. From Saladin to the Mongols The Ayyubids of Damascus, 1193-1260 By R. Stephen Humphreys · 1977, p. 295
  3. The Papacy and the Levant, 1204-1571: The thirteenth and fourteenth centuries By Kenneth Meyer Setton · 1976, p. 68
  4. Klaić, 238
  5. Klaić, 239