Jew Watch

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jew Watch
Jew Watch Logo.jpg
URL www.jewwatch.com
Tip stranice/sajta antisemitski web-sajt
Korišteni jezik/ci engleski
Vlasnik Frank Weltner
Pokretanje 1998.

Jew Watch je američki web-sajt antisemitskog karaktera[1] kojeg od 1998. godine vodi Amerikanac Frank Weltner.[2] Smatra se najvećom i najposjećenijom stranicom takve vrste u svijetu[3] čemu je osobito doprinjela "afera Google",[4] a sadrži nacističku i rasističku propagandu, teorije zavjere, negiranje Holokausta, historijski revizionizam, prozivke za terorizam i razne druge oblike govora mržnje.[5]

Sadržaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Web-sajt Jew Watch osnovan je 1998.[6] i smatra se jednom od prvih stranica takvog tipa na internetu, zajedno sa Stormfrontom (osn. 1995) i CODOH-om (osn. 1996).[6] Utemeljitelj i glavni urednik sajta je Frank Weltner iz Nacionalnog saveza (engl. National Alliance), američke rasističke organizacije koja zastupa superiornost bijele rase.[2] Ranije, Jew Watch je funkcionirao kao periodična publikacija izdavana od strane Hitlerovih poklonika iz Teksasa,[7] a nastala je kao svojevrsni pandan anti-KKK projektu Klanwatch M. Deesa,[7] antirasističkog aktivista i osnivača Južnjačkog pravnog centra za siromašne (SPLC). U štampanom formatu Jew Watch je objavljivao prijevode antisemitske propagande iz vremena nacizma,[7] zajedno s aktualnim vijestima u kojima su Jevrejima prišivali razne negativne pridjeve i fotomontirali nacifašističke žute značke na njihovu odjeću.[7]

Virtualni Jew Watch se samoreklamira kao "naučni" web-sajt,[3] te navodi da "pomno prati jevrejske zajednice, organizacije, privredne monopole, bankarstvo i kontrolu masovnih medija".[5] Jevreje se optužuje za sve negativne strane kapitalizma i komunizma,[8] te ih se predstavlja kao glavne odgovorne za veliku većinu terorističkih napada,[5] ratova, epidemija i drugih katastrofa u ljudskoj historiji.[8] Ekonomski i umjetnički utjecaj Jevreja u Hollywoodu opisuje se zavjerom s ciljem sistematskog urušavanja kršćanskog morala u Sjedinjenim Državama,[2] a koriste se i arhaične hladnoratovske floskule poput nazivanja Jevreja "sovjetskim antiameričkim špijunima".[5] Osim antisemitizma, web-sajt također obiluje i bijelim rasizmom pa se tako Afroamerikanci nazivaju "Noinim izrodima".[2]

Antidifamacijska liga (ADL) naziva sajt svojevrsnom enciklopedijom svih antisemitskih mitova, stereotipova i teorija zavjere, tretirajući pritom Jevreje kao izvor svakog mogućeg zla u ljudskoj historiji.[8] Uz negiranje Holokausta, Jew Watch također prezentira i listu navodnih "jevrejskih genocida prošlosti i današnjice" koje su organizirali "moćni jevrejski planeri", među kojima se javlja većina istaknutih historijskih ličnosti.[8] Sumirano, ADL opisuje sajt kao produkt paranoidnih umova koji svjetsku historiju promatraju kroz iskrivljenu perspektivu u kojoj je sve potvrda neljudske prirode Jevreja i judaizma.[8] Srodni stav dijeli i njemačko-grčki historičar H. Fleischer koji navodi da su poklonici stranice stvorili vlastiti fiktivni svemir mistične protu-stvarnosti, navodno pod smrtonosnom prijetnjom iz stvarnog svemira koji je postao žrtvom jevrejske zavjere, te da je konstruktivan dijalog s takvima naprosto nemoguć.[3] Američko-jevrejski politički analitičar A. M. Garfinkle naziva sajt polupismenom neonacističkom stranicom čiji materijal ne samo obiluje faktografskim greškama, već mu nedostaje i gramatičke sofisticiranosti.[2]

Stručnjaci kao socijalnu dilemu ističu da je web-sajt usprkos izrazitom govoru mržnje u potpunosti zaštićen prvim amandmanom Ustava Sjedinjenih Država, dok je u nekim drugim državama takav sadržaj ilegalan.[5] Zbog visokog kotiranja na internetskim tražilicama, Jew Watch uživa vrlo veliku popularnost i samo 2008. godine ostvario je 5,000.000 pregleda, odnosno deset puta više od web-sajta Američkog memorijalnog muzeja Holokausta (USHMM).[3] Virtualna raširenost i lažno predstavljanje "akademskom stranicom" zajedno su rezultirali porastom antisemitizma u Sjedinjenim Državama i diljem svijeta,[8] a problemi su stvoreni i na međunarodnoj univerzitetskoj razini s obzirom da naivni i neiskusni studenti citiraju revizionistički sadržaj Jew Watcha pri izradi eseja.[3]

Afera Google[uredi - уреди | uredi izvor]

Afera Google izbila je 2004. godine kada je Steleven Weinstock, investitor za nekretnine i bivši student Ješive, otkrio da Jew Watch iskače kao prvi rezultat pretrage pojma "Jevrej" (engl. Jew) u tražilici Google Search.[4] Šokiran ishodom, Weinstock je zajedno s jevrejskim aktivistima[1] ubrzo pokrenuo peticiju s ciljem prikupljanja 50.000 potpisa, očekivajući da će Google potvrdno odgovoriti na zahtjev i ukloniti sporni web-sajt s vrha pretrage.[4] Kod određenih jevrejskih udruga također se pojavila i bojazan da su rezultati umjetno montirani s namjerom promoviranja antisemitizma.[5] Međutim, za vrijeme peticije odnosno nakon 2800 prikupljenih potpisa, oglasio se Googleov glasnogovornik D. Krane s objašnjenjem da kompanija "ne može i neće" degradirati status Jew Watcha neovisno o broju potpisa.[4] Krane je dodatno naveo da je njegova kompanija također uznemirena virtualnim fenomenom ali da su Googleovi rezultati pretraživanja strogo određeni isključivo računalnim algoritmima koji pak odražavaju popularno mišljenje na webu, te da rezultati nisu plodom manualnih postavki i da ljudska intervencija nije uopće moguća.[4] Antidifamacijska liga (ADL) prihvatila je objašnjenje i negirala prozivke za antisemitizam,[5] a Google je u međuvremenu tehničke nedostatke nadomjestio kratkim automatskim upozorenjem o "uvredljivim rezultatima pretraživanja" (engl. offensive search results) s priloženim detaljnijim objašnjenjem na linku google.com/explanation.[4]

Službeni odgovor Googlea svejedno se našao na meti kritika više medijskih i političkih analitičara. Izraelski akademik R. Cohen-Almagor tako ističe paradoks da Jew Watch iskače upisivanjem riječi "Jevrej" (engl. Jew) ali ne i prilikom pretrage "mržnje prema Jevrejima" (engl. Jew hatred),[9] te da se isti fenomen javlja i s "Holokaustom" odnosno "negiranjem Holokausta".[9] Američka sociologinja J. Daniels negira tvrdnje o "nemogućnosti manualnih postavki" s obzirom da Google mjesečno prima oko 30 žalbi zbog povrede autorskih prava i registriranih žigova na koje uglavnom potvrdno odgovaraju odnosno udovoljavaju zahtjevima, neovisno o tome jesu li serveri stacionirani u Sjedinjenim Državama ili vani.[4] Također, Daniels navodi da je Google ubrzo nakon priopćenja o Jew Watchu poslao izaslanstvo u NR Kinu gdje je s ciljem dobivanja udjela na golemom tržištu udovoljio zahtjevima kineske vlade i otvoreno pristao na manipulaciju računalnim algoritmima tj. cenzurirao sve web-sajtove vezane za ljudska prava, demokraciju, Tibet, Tajvan i proteste na trgu Tiananmen.[4] Kontradiktorne reakcije Googlea na jevrejske i kineske zahtjeve tumače se neoliberalističkim načelima kompanije, odnosno da su spremni podilaziti i američkim rasistima i kineskim vlastima samo zbog visoke posjećenosti i stjecanja profita.[4] Naposljetku, kampanja za uklanjanje Jew Watcha pokazala se ne samo neuspješnom već i kontraproduktivnom – web-sajt je i dalje ostao pri vrhu Google Searcha (iako ga je vremenom s prvog mjesta izgurao članak "Jews" s engleske Wikipedije),[4] a medijskom aferom još mu je dodatno povećana relevantnost na računalnim algoritmima.[5] Slučaj je također motivirao druge neonacističke stranice, zavidne na popularnost svojih istomišljenika, da se posluže Google bombama i isplivaju na površinu Googleove pretrage.[5] S druge strane, tokom afere pokrenut je i kontra-sajt Remove Jew Watch koji je apelirao na uklanjanje Jew Watcha.[5]

Afera Katrina[uredi - уреди | uredi izvor]

Jew Watch i njegov lider Frank Weltner postali su predmetom kontroverzi i 2005. kada je utvrđeno da se dotični služio paravanom za prikupljanje donacija namijenjenih žrtvama uragana Katrine, koje je potom uložio u svoj web-sajt.[4]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 ((en)) Citron, Danielle Keats (2014). Hate Crimes in Cyberspace. Cambridge, Massachusetts; London: Harvard University Press. str. 71. i 241. ISBN 9780674368293. OCLC 875999920. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 ((en)) Garfinkle, Adam M. (2009). Jewcentricity: Why the Jews Are Praised, Blamed, and Used to Explain Just About Everything. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. str. 138. ISBN 9780470198568. OCLC 310400149. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 ((en)) Fleischer, Hagen (2012). "12. Les fleurs du mal, the need to confront Holocaust distortion". u: Wilt, Harmen van der. The Genocide Convention: The Legacy of 60 Years. Leiden: Martinus Nijhoff Publishers. str. 169. ISBN 9789004153288. OCLC 829644675. 
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 ((en)) Daniels, Jessie (2009). Cyber Racism: White Supremacy Online and the New Attack on Civil Rights. Perspectives on a multiracial America series. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. str. 169-171. ISBN 9780742561588. OCLC 276993862. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 5,8 5,9 ((en)) Turow, Joseph (2010). Playing Doctor: Television, Storytelling, and Medical Power. Ann Arbor: University of Michigan Press. str. 110-113. ISBN 9780472034277. OCLC 762181288. 
  6. 6,0 6,1 ((en)) Rosenfeld, Gavriel David (2015). Hi Hitler! How the Nazi Past is Being Normalized in Contemporary Culture. Cambridge, UK: Cambridge University Press. str. 301. i 305. ISBN 9781107073999. OCLC 899215336. 
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 ((en)) Kaplan, Jeffrey (1997). Radical Religion in America: Millenarian Movements from the Far Right to the Children of Noah. Religion and politics. Syracuse, New York: Syracuse University Press. str. 139. ISBN 9780815603962. OCLC 34926843. 
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 ((en)) Foxman, Abraham Henry; Wolf, Christopher (2013). Viral Hate: Containing Its Spread on the Internet. New York: Palgrave Macmillan. str. 98-103. i 107. ISBN 9780230342170. OCLC 823014075. 
  9. 9,0 9,1 ((en)) Cohen-Almagor, Raphael (2015). Confronting the Internet's Dark Side. New York; Washington, DC: Cambridge University Press; Woodrow Wilson Center Press. str. 221-223. ISBN 9781107105591. OCLC 910826910. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]