In the Heat of the Night (film)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
U vrelini noći

kino poster
Režija Norman Jewison
Producent Walter Mirisch
Uloge Sidney Poitier
Rod Steiger
Warren Oates
Lee Grant
Larry Gates
James Patterson
William Schallert
Muzika Quincy Jones
Montaža Hal Ashby
Studio Mirisch Corporation
Distribucija United Artists
Datum(i) premijere 2. VIII 1967.
Trajanje 109 minuta
Zemlja  SAD
Jezik engleski
Budžet 2.000.000$
U vrelini noći na Internet Movie Database

U vrelini noći (engleski In the heat of the Night) američki je kriminalistički dramski film iz 1967. koji je režirao Norman Jewison. Film se temelji na istoimenom romanu Johna Balla objavljenom 1965. To je priča o crnom policijskom detektivu iz Philadelphije koji je uključen u istragu o jednom ubistvu u rasistički nastrojenom malom gradu u Mississippiju. Film je osvojio 5 Oscara, uključujući i onaj za najbolji film. Glavne uloge tumače Sidney Poitier, Rod Steiger, i Warren Oates.

Nakon ovog filma uslijedila su dva nastavka, Zovu me gospodin Tibbs! 1970, i Organizacija 1971. Također, film je postao temelj za televizijske serije pod nazivom U vrelini noći, u kojoj glume Carroll O'Connor, Howard Rollins, Alan Autry, David Hart, Anne-Marie Johnson, i Hugh O'Connor. Iako je film bio postavljen u izmišljenom gradu u Mississippiju pod nazivom Sparta (što navodno nema veze s pravom Spartom u Mississippiju), dio filma je snimljen je u Sparti, država Illinois, gdje se mnoge znamenitosti iz filma još uvijek mogu vidjeti. Citat "Zovu me gospodin Tibbs!" bio je uvršten kao broj 16 u Američkom filmskom institutu od ukupnog popisa 100 najboljih filmskih citata.

Radnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Philip Colbert, bogataš iz Chicaga koji je bio planirao da izgradi fabriku u malom zabačenom gradiću Sparta, Mississippi, pronađen je mrtav. Šef policije Bill Gillespie (Rod Steiger) nalazi se pod pritiskom da brzo pronađe ubicu. Afrički amerikanac porijeklom sa sjevera Virgil Tibbs (Sidney Poitier), na proputovanju je, i biva uhapšen na željezničkoj stanici od strane rasistički nastrojenog policajca koji mu pronalazi zavidnu količinu novca u novčaniku. Gillespie, sa jakim predrasudama protiv crnaca, brzo dolazi do zaključka da bi on mogao biti osumnjičeni, ali je pokoleban kad je saznao da je Tibbs cijenjeni policijski detektiv iz Philadelphije koji je samo došao da posjeti svoju majku. Nakon rasističkog tretmana, Tibbs jedino što želi jeste da ode što prije, ali mu njegov načelnik preporučuje da ostane i pomogne istrazi. Udovica žrtve, već frustrirana sporošću lokalne policije, impresionirana je Tibbsovom sposobnošću kad on uspijeva da dokaže nevinost još jednog nevino optuženog kojeg je Gillespie uhapsio pod lažnim dokazima. Udovica prijeti da će zaustaviti izgradnju prijeko potrebne fabrike ukoliko Gillespie i dalje vodi istragu. Ne želeći da prihvati pomoć ali pod pritiskom gradonačelnika, Gillespie pristaje da uključi Tibbsa u istragu.

Uprkos njihovoj netrpeljivosti, dva policajca počinju da poštuju jedan drugog pošto su primorani da rade zajedno na rasvjetljavanju zločina. Tibbs ubrzo počinje sumnjati na bogatog posjednika plantaže Erica Endicotta, koji se otvoreno suprotstavljao novoj fabrici. Kad je pokušao da ispita Endicotta o Colbertu, ovaj ga udara u lice. Tibbs mu uzvraća udarac, što Endicott koristi da pošalje bandu huligana da slijede Tibbsa. Gillespie se miješa u obračun i spašava ga i naređuje mu da napusti grad zbog svoje sigurnosti. Tibbs međutim odbija da ode sve dok se slučaj ne razriješi. Tibbs traži od Sama Wooda, policajca koji je otkrio tijelo, da slijedi svoje stope u noći kada se desilo ubistvo. On i Gillespie idu zajedno sa Samom u patrolu, zaustavljajući se u grilu gdje konobar Ralph Henshaw, odbija da posluži Tibbsa zato što je crnac. Kad je Tibbs primijetio da je Sam na svoju ruku promijenio rutinu, Gillespie počinje da sumnja da bi upravo Sam mogao biti počinilac zločina. Kad je otkrio da je Sam stavio u depozit veliku svotu novca na svoj bankovni račun, samo dan nakon ubistva, (što Sam tvrdi da su dobici na kockama). Lloyd Purdy, lokalni huligan, optužuje Sama da je njegova 16-godišnja sestra, Delores, zatrudnila sa njim; Gillespie hapsi Sama zbog ubistva, na šta Tibbs protestuje. Tibbs uspijeva da dokaže Samovu nevinost tako što pronalazi pravo mjesto ubistva i pokazujući kako Sam ne bi bio u mogućnosti da odveze dva automobila u isto vrijeme da bi bacio tijelo i potom opet bio u patroli. Trag ga navodi na lokalnog tajnog ginekologa, koji otrkiva da je neko platio da Delores Purdy abortira. Nakon što je Delores stigla, Tibbs je ispitiva napolju, gdje se najzad sukobljava sa pravim ubicom a to je konobar Ralph Henshaw. Banda huligana, predvođena Purdyjem savladava Tibbsa. On ubjeđuje Purdyja da je njegova sestra Delores zatrudnila sa Ralphom a ne sa Samom. Purdy napada Ralpha, ali Ralph ga ubija u samoodbrani. Ralph je uhapšen i priznaje da je počinio ubistvo Colberta. On je pokušao da opljačka Colberta kako bi platio troškove abortusa za Delores, ali slučajno ga ubija. Pošto je uspješno riješio slučaj, Tibbs konačno uskače u voz koji odlazi iz grada. Ispraća ga Gillespie koji ga sada mnogo više cijeni. [1]

Uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]

Oskari[uredi - уреди | uredi izvor]

BAFTA[uredi - уреди | uredi izvor]

Zlatni globus[uredi - уреди | uredi izvor]

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Režiser Norman Jewison tražio je od Roda Steigera da žvaće žvakaću gumu kad je trebao snimati scene. On se tome isprva odupirao, ali mu se kasnije svidjela ta ideja, pa je potrošio oko 260 pakovanja tokom snimanja filma.
  • Zbog atentata na aktivistu za građanska prava Martina Luthera Kinga (4. april 1968), uručenje Oskara za najbolji film je bilo odgođeno 2 dana.
  • Poitier tvrdi da Tibbsov uzvratni šamar Endicottu nije bio u originalnom scenariju niti u romanu na kojem je film zasnovan. Poitier je insistirao da Tibbs uzvrati šamar Endicottu i tražio je garanciju da se scena pojavi u filmu. Stirling Silliphant, međutim, tvrdi da je šamar bio u originalnom scenariju, ali ne i u romanu.
  • Kada je trojka (Virgil, Sam, i šef policije Bill) ušla u restoran, može se vidjeti Virgilov dah iz usta. Iako je film trebao dočarati vrući i sparni Mississippi, sniman je u mnogo hladnijem Illinoisu.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Prethodnik: Oskar za najbolji film
1967.
Nasljednik:
Čovjek za sva vremena Oliver!