Heksanska kiselina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Heksanska kiselina
Skeletal formula
Ball-and-stick model
IUPAC ime
Drugi nazivi Kapronska kiselina; n-Kapronska kiselina; C6:0 (Lipidni brojevi)
Identifikacija
CAS registarski broj 142-62-1 DaY
PubChem[1][2] 8892
ChemSpider[3] 8552 DaY
UNII 1F8SN134MX DaY
KEGG[4] C01585
ChEBI 30776
ChEMBL[5] CHEMBL14184 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C6H12O2
Molarna masa 116.16 g mol−1
Agregatno stanje Uljasta tečnost[6]
Gustina 0,93 g/cm3[7]
Tačka topljenja

−3.4 °C, 270 K, 26 °F ([6])

Tačka ključanja

205 °C, 478 K, 401 °F ([6])

Rastvorljivost u vodi 1,082 g/100 g[6]
pKa 4,88
Opasnost
Tačka paljenja 103 °C[7]

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Heksanska kiselina (kapronska kiselina) je karboksilna kiselina izvedena iz heksana sa opštom formulom C5H11COOH. Ona je bezbojna uljasta tečnost sa mirisom koji je mastan, sličan kozjem siru.[6]. Ona je masna kiselina koja je zastupljena u prirodi u mnoštvu životinjskih masti i ulja. Ona je hemikalija koja daje kori ginko semena karakteristični neprijatni zadah.[8] Primarna upotreba heksanske kiseline je u proizvodnji njenih estara za veštačke ukuse, i u proizvodnji heksil derivat, kao što su heksilfenoli.[6]

Soli i estri ove kiseline su poznati kao heksanoati ili kaproati.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (11th izd.). Merck Publishing. 1989. ISBN 0-911910-28-X. 
  7. 7,0 7,1 Record in the GESTIS Substance Database from the IFA
  8. The Ginkgo Tree

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]