Gornja Vežica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zapadni dio Vežlce, ist. Trsat i Vojak

Vežica je kvart smješten na istoimenom brdu u sjeveroistočnom dijelu Sušaka, mjesna je zajednica (tzv. odbor) grada Rijeke.

Mjesni odbor Grada Rijeke
Gornja Vežica
Osnovni podaci
Površina ? ha
Stanovništvo (2001.) ?
Naselja Vežica
Vijeće Mjesnog odbora
Broj članova 7
Sjedište Dom A. Marača
Pogled na Vežicu i Podvežica

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Kvart Vežica se nalazi na istoimenom bržuljku u sjeveroistočnom dijelu Sušaka, sjeverno se nalazi dolina Sušačke Drage, ist. je Trsat, jugozap. Vojak a južno Podvežica.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Sušačko naselje Vežica izgrađeno je na goleti brda Vežica u prosperitetno vrijeme socijalizma. 2004. godine pri Mjesnom odboru dat je projekt Poučne staze Vežica koja je zamišljena kao dio već postojećeg projekta parka na Vežici iznad naselja Vežica.

Zbog planiranog uništenja parka u samom naselju izgradnjom crkve došlo je do velike pobune Vežičana te do potpisivanja peticije za očuanje parka.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Izgradnja crkve sv. Ante

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Astronomski centar na brdu Vežica

Astronomski je centar u Rijeci smješten na brdu Vežica. Dana 18. V. 2001. godine članovi Akademskog astronomskog društva Rijeka, astronomi amateri i građani, dobili su Riječku zvjezdarnicu.

  • Poučna staza Sveti Križ

Staza je zamišljena kao dio već postojećeg projekta parka na brdcu Vežica iznad naselja 'Gornja Vežica'. Posebnost staze je u tome što se nalazi nadomak gradskog naselja, ali, zbog osobitog prirodnog položaja vrha Vežice, čini zaokruženu prirodnu cjelinu čije su veliko bogatstvo široki vidici na cijeli kvarnerski kraj i na dolinu Sušačke Drage (nadmorska visina najviše točke je 219 metara). Važnost ovom prostoru daje i smještaj keltsko-ilirske (japodske) gradine čije je postojanje potvrđeno, ali ne i arheološki istraženo. Uz gradinu, na visini od 207 m nalazi se i kapelica sv. Križa, a podatci o njezinom postojanju navodno datiraju u XV. st., ali nema nikakvih dokaza.

Pogled na 'poučnu' golet Vežice iznad lazareta Martinšćice
  • "Vežički odlomak"

Pločica od pečene gline pronađena je na Vežica 1. XII. 2004. kada je skupina učenika pod vodstvom nastavnice bila na terenskom obilasku lokaliteta gradine na Vežici. Grupu su sačinjavali učenici OŠ Gornja Vežica koji pohađaju izvannastavne aktivnosti povijesti (arheologije) i astronomije, a u vezi prikupljanja podataka u sklopu projekta Poučna staza Vežica. Ovaj vrijedni artefakt pronašao je učenik V. razreda. Posljednjih se godina učestalije istražuje glagoljaška baština na Sušaku i širem području. Pronađeno je nekoliko glagoljskih napisa, među kojima, iako najkraći, nalaz glagoljice na Vežici spada među najvrjednije. Paleografsku analizu i znanstvenu obradbu natpisa dao je D. Deković. Na krhotini su očuvana i danas čitka svega četiri slova "jat", "s", "a" i "e", iz kojih nije moguće utvrditi cjelovit sadržaj teksta kojem su pripadali. Prema starosti oblika nekih slova može se s ogradom opreza ustvrditi da natpis potječe s kraja 13. stoljeća što bi ga svrstavalo u najstarije dosad pronađene glagoljske natpise na kopnenom području između Plomina i Senja. Posebnost nalaza je u tome da se po prvi put glagoljica javlja na keramičkoj pločici. Glinena podloga na koju su u još svježu glinu upisana glagoljična slova, bila je prije pečenja posebno obrađena: na grubi unutarnji sloj bio je nanesen finiji sloj gline druge boje, na koji je upisan glagoljični natpis.[1]

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Osnovna škola Gornja Vežica

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Boćarski klub Vežica
  • Ženski odbojkaški klub "Gornja Vežica"
  • Muški odbojkaški klub "Gornja Vežica"

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke ili Moja Rijeka. Vidi Dopusnicu Grada Rijeke.

  1. http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=3049&sec=1419 (pristupljeno 21. kolovoza 2012.)


Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]