Na tjemenu trsatskog brda nalazila se japodska gradina koju u V. st. pr.n.e. osvajaju Kelti. Ime Tarsatica je keltskog porijekla, tar - litica, hrid. Gradina je napuštena u rimsko doba kada se gradi naselje s istim imenom na desnoj obali Rječinae. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva stanovnici antičkog grada uz more se sklanjaju u Istru ili u staru gradinu na Trsatu pa otud toponim Tarsatica s promjenama, Tersatica, Tersato, Tersat, Trsat ostaje vezan uz naselje na brdu. Tersato se spominje 799. godine, kada je tu za vrijeme sukoba sa Slavenima poginuo furlanski markgrof Erik. Poslije toga spominje se u Vinodolskom zakonu kao posjed krčkih feudalaca Frankapana. U njihovu posjedu Trsat se nalazio do 1529. godine. Početkom XIX. st. Laval Nugent kupuje kaštel i obavlja njegovu restauraciju te osniva prvi muzej u Hrvatskoj, ali su mnogobrojni i vrijedni izlošci krajem XIX. st. završili u Zagrebu (Arheološki muzej) bez ikakve namjere vraćanja zbirke (86 sanduka) u Rijeku.
Park heroja sa spomen kosturnicom najljepši park u današnjoj Rijeci. 4. VIII.1957. Savez boraca NOB-a podigao je spomen - kosturnicu u Parku heroja koja je bila projekt arhitekata Zdenka Kolacija i Zdenka Sile. Kusturnica je bila posvećena palim borcima iz Drugog svjetskog rata. Na spomeniku je zapis posvećen žrtvama, stihovi Ivana Gorana Kovačića iz pjesme "Naša Sloboda", napisane 1943. godine:
Trsat pod snijegom
Trsat zameten snijegom. 19. prosinca 2009.
