Škurinjska Draga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Valscurigne (Strugarova, Osječka), raskršće (desno) prema Mihačevoj Dragi, Centocellu i Rastočinama

Škurinjska Draga - Valscurigne (ital.) je kvart Rijeke u sjeverozapadnom dijelu grada a obuhvaća dolinu od Cirkula (na jugoistoku) do sela Škurinje (na sjeverozapadu), a istomena MZ (odbor) obuhvaća južni dio Škurinjske Drage (od zaobilaznice prema jugoistoku) te kvartove Mihačeva draga, Centocelle i Rastočine.

Mjesni odbor Grada Rijeke
Škurinjska Draga
Osnovni podatci
Površina 89,82 ha
Stanovništvo (2001.) 5453
Naselja Škurinjska Draga (jug), Centocelle, Rastočine i Mihačeva draga
Vijeće Mjesnog odbora
Sjedište Porečka 94, Rijeka (Fiume)


Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Kišni pogled prema južnom dijelu Škurinjske vale

Toponim Škurinjska draga-Valscurigne obuhvaća dolinu od sela Škurinje do Cirkula-Zircolo (raskršće za Belveder), a MZ obuhvaća i odvojene cjeline, Mihačevu dragu, Centocelle i Rastočine. Prema zapadu graniči sa Montellom, Banderovom i Kranjskom Vasi (MZ Banderovo),

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Vijeće mjesnog odbora[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Kvart je izgrađen uglavnom početkom XX. stoljeća, Cirkulo i Centocelle, te između dva rata (najveći dio), a Rastočine u vrijeme socijalizma.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Agrarni kafići

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Centocelle - jedinstveno radničko naselje s početka XX. st. koje se pravilno stepenasto uzdiže, a kako državni Konzervatorski zavod, iz neznanja i nerada, nije našao za shodno da zaštiti tu cjelinu, pod kapitalističkom Hrvatskom dolazi do urbanističkog divljanja, izgradnjom etaže se potpuno poremetio arhitektonski sklad.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

  • O.Š. Rudolf Tomšič (koju su podobni analfabete, ruralni doseljenici preimenovali u 'Škurenje', naselje 3 km udaljeno od ove škole)

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke ili Moja Rijeka. Vidi Dopusnicu Grada Rijeke.


Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]