Drenova (Rijeka)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mjesni odbor Grada Rijeke
Drenova
Pogled na dio Drenove sa sjeveroistoka, Velog vrha
Osnovni podaci
Površina 7 ha
Stanovništvo (2001.) 7.624


Drenova je naselje - kvart grada Rijeke, smješten na uzvisini iznad grada. Povijesno se sastoji od dvije cjeline Gornje Drenove koja je od 1924. bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije i Dolnje Drenove u sastavu Slobodne Države Rijeka (1920-1924) te Kraljevine Italije, danas sjedinjene u jednu gradsku četvrt. Postojeće zelenilo osigurava Drenovi epitet najmirnijeg naselja. Iz toga i proizlazi moto mjesne zajednice (odbora) - "Drenova - zelena pluća grada".

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Drenova je smještena sjeverozapadno, iznad centra Rijeke i obuhvaća visoravan Drenovu i prostor omeđen sa sjevera Rječinom te mjesnim odborima Brašćine-Pulac i Pašac na istoku, Škurinje na zapadu, Škurinjska Draga na jugu te općinama Viškovo na sjeverozapadu, Jelenje na sjeveru i Čavle na istoku.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Drenova prema popisu iz 2011. godine ima 7624 stanovnika[1].

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Crkva sv. Jurja na Gornjoj Drenovi iz 1938.

Naselje Drenova nastalo je pred oko 300 do 400 godina kad su se formirali zaseoci Podbreg, Macani, Klanjci, Kablari, Brdina i još pokoje, a stanovnici tih malih, raštrkanih naseobina nazivani su Drenovčani. Ime je dobilo po drenu, šumskoj voćki, koja raste u drenovskim šumama.

Mjesto se protezalo od današnje tzv. Streljane do Benčani i obuhvaćalo područje Lopače i dolinom Rječine do Grohova.

Značajna godina u povijesti Drenove, pogotovo za opismenjavanje stanovnika, svakako je 1838. g. kada mjesni pop podučava djecu pismenosti, a 1844. započinje gradnja škole koja je 1852. završena i započela radom.

Novim gradskim statutom 1872. g. Drenova postaje općina, a Drenovčani izjednačeni po pravima i dužnostima s građanima Rijeke.

Značajne osobe koje su pohađale drenovsku školu su: knjževnik i novinar Ivo Grohovac-Rečanin i prof. Fran Franković, otac učiteljstva Istre, profesor i ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu, profesor na Učiteljskoj školi u Kopru, autor "Hrvatske početnice" izdane u Beču 1911. g., utemeljitelj Hrvatske pučke čitaonice na Drenovi 1908. god.

Širenjem aktivnosti čitaonice nameće se potreba za izgradnjom Narodnog doma. Formirana je radna grupa i 1912. g. odobrena je lokacija na lokalitetu Dorčići. Početak I. svjetskog rata onemogućio je realizaciju ove ideje. Utihnula je aktivnost čitaonice, Drenovljan upućeni su na ratišta Soče, Piave, Galicije, Srbije i Bosne i mnogi se nisu vratili.

Drenova je Rapalskim ugovorom od 1920. do 1924. u sastavu Slobodne Države Rijeke da bi Rimskim ugovorom iz 1924. Drenova bila granicom podijeljena. Tom podjelom stvoreni su lokaliteti Donja i Gornja Drenova kojih su se nazivi zadržali do danas. Dolnja Drenova pripala je Italiji, a Gornja tadašnjoj Jugoslaviji.

Takvim odvajanjem Gornja Drenova je ostala bez škole, crkve, groblja i mnogi, zaposleni u Rijeci, bez posla i kruha. Drenovčani žele – ako su već odvojeni od svog grada Rijeke – da se pripoje Sušaku koji je također razdiobom pripojen Jugoslaviji. Tako je 14. V. 1924. gradsko poglavarstvo Sušaka posjetilo Drenovu i vodilo razgovore o realizaciji želja Drenovčana. Više sile su odredile i pripojile Gornju Drenovu gradu Kastvu. Rad osnovne škole na Gornjoj Drenovi započinje 1924. godine u privatnoj kući Frana Frankovića (Tonići), a 1930. sagrađena je nova škola na Tuniću u kojoj je radio istaknuti učitelj Ivan Ribarić – Istranin. Škola radi sve do početka 2. svjetskog rata, da bi je okupatori spalili 1943. godine. Godinu prije, 1929., realizirana je stara ideja i želja Drenovčana i izgrađen je Narodni dom na Lokvi koji postaje središte kulturnog i nacionalnog života Drenove.

Početak Drugog svjetskog rata odvija se u posebnim okolnostima. Mještani se organiziraju i uključuju u Narodnooslobodilački pokret. Organizatori i vođe tih aktivnosti su mladi ljudi – omladinci. Samo mjesto je prošlo teška i bremenita vremena. Za ovako malu sredinu velika je žrtva četrdeset i pet poginulih mještana.

Intenzivnom društvenom stanogradnjom koncem 70-tih godina, Drenova postaje urbana riječka gradska četvrt.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Na Drenovi nema značajnijih privrednih subjekata, naselje je primarno rezidencijalnog tipa.

Od komunalnih subjekata je najznačajnije Centralno gradsko groblje Drenova kojim upravljaju KD Kozala i Grad Rijeka.

Na području MO Drenova 2001. god. izgrađena je vodosprema Streljana kojom upravlja KD Vodovod i kanalizacija. Svojim obujmom od 20.000 m3 vodosprema Streljana ne samo da je najveća vodosprema, od ukupno njih 68 u riječkom vodoopskrbnom sustavu, nego je ujedno i jedna od većih vodosprema na području jugoistočne Europe.

Od važnijih organizacija koje djeluju na Drenovi je DVD Drenova koje je nosilac brojnih aktivnosti u lokalnoj zajednici.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]