Drenova (Rijeka)

Mjesni odbor Grada Rijeke Drenova
Osnovni podaci
Površina	7 ha
Stanovništvo (2001.)	7.624

Drenova je naselje - kvart grada Rijeke, smješten na uzvisini iznad grada. Povijesno se sastoji od dvije cjeline Gornje Drenove koja je od 1924. bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije i Dolnje Drenove u sastavu Slobodne Države Rijeka (1920-1924) te Kraljevine Italije, danas sjedinjene u jednu gradsku četvrt. Postojeće zelenilo osigurava Drenovi epitet najmirnijeg naselja. Iz toga i proizlazi moto mjesne zajednice (odbora) - "Drenova - zelena pluća grada".

Geografija

Drenova je smještena sjeverozapadno, iznad centra Rijeke i obuhvaća visoravan Drenovu i prostor omeđen sa sjevera Rječinom te mjesnim odborima Brašćine-Pulac i Pašac na istoku, Škurinje na zapadu, Škurinjska Draga na jugu te općinama Viškovo na sjeverozapadu, Jelenje na sjeveru i Čavle na istoku.

Stanovništvo

Drenova prema popisu iz 2011. godine ima 7624 stanovnika.

Povijest

Crkva sv. Jurja na Gornjoj Drenovi iz 1938.

Naselje Drenova nastalo je pred oko 300 do 400 godina kad su se formirali zaseoci Podbreg, Macani, Klanjci, Kablari, Brdina i još pokoje, a stanovnici tih malih, raštrkanih naseobina nazivani su Drenovčani. Ime je dobilo po drenu, šumskoj voćki, koja raste u drenovskim šumama.

Mjesto se protezalo od današnje tzv. Streljane do Benčani i obuhvaćalo područje Lopače i dolinom Rječine do Grohova.

Značajna godina u povijesti Drenove, pogotovo za opismenjavanje stanovnika, svakako je 1838. g. kada mjesni pop podučava djecu pismenosti, a 1844. započinje gradnja škole koja je 1852. završena i započela radom.

Novim gradskim statutom 1872. g. Drenova postaje općina, a Drenovčani izjednačeni po pravima i dužnostima s građanima Rijeke.

Značajne osobe koje su pohađale drenovsku školu su: knjževnik i novinar Ivo Grohovac-Rečanin i prof. Fran Franković, otac učiteljstva Istre, profesor i ravnatelj Učiteljske škole u Kastvu, profesor na Učiteljskoj školi u Kopru, autor "Hrvatske početnice" izdane u Beču 1911. g., utemeljitelj Hrvatske pučke čitaonice na Drenovi 1908. god.

Širenjem aktivnosti čitaonice nameće se potreba za izgradnjom Narodnog doma. Formirana je radna grupa i 1912. g. odobrena je lokacija na lokalitetu Dorčići. Početak I. svjetskog rata onemogućio je realizaciju ove ideje. Utihnula je aktivnost čitaonice, Drenovljan upućeni su na ratišta Soče, Piave, Galicije, Srbije i Bosne i mnogi se nisu vratili.

Drenova je Rapalskim ugovorom od 1920. do 1924. u sastavu Slobodne Države Rijeke da bi Rimskim ugovorom iz 1924. Drenova bila granicom podijeljena. Tom podjelom stvoreni su lokaliteti Donja i Gornja Drenova kojih su se nazivi zadržali do danas. Dolnja Drenova pripala je Italiji, a Gornja tadašnjoj Jugoslaviji.

Takvim odvajanjem Gornja Drenova je ostala bez škole, crkve, groblja i mnogi, zaposleni u Rijeci, bez posla i kruha. Drenovčani žele – ako su već odvojeni od svog grada Rijeke – da se pripoje Sušaku koji je također razdiobom pripojen Jugoslaviji. Tako je 14. V. 1924. gradsko poglavarstvo Sušaka posjetilo Drenovu i vodilo razgovore o realizaciji želja Drenovčana. Više sile su odredile i pripojile Gornju Drenovu gradu Kastvu. Rad osnovne škole na Gornjoj Drenovi započinje 1924. godine u privatnoj kući Frana Frankovića (Tonići), a 1930. sagrađena je nova škola na Tuniću u kojoj je radio istaknuti učitelj Ivan Ribarić – Istranin. Škola radi sve do početka 2. svjetskog rata, da bi je okupatori spalili 1943. godine. Godinu prije, 1929., realizirana je stara ideja i želja Drenovčana i izgrađen je Narodni dom na Lokvi koji postaje središte kulturnog i nacionalnog života Drenove.

Početak Drugog svjetskog rata odvija se u posebnim okolnostima. Mještani se organiziraju i uključuju u Narodnooslobodilački pokret. Organizatori i vođe tih aktivnosti su mladi ljudi – omladinci. Samo mjesto je prošlo teška i bremenita vremena. Za ovako malu sredinu velika je žrtva četrdeset i pet poginulih mještana.

Intenzivnom društvenom stanogradnjom koncem 70-tih godina, Drenova postaje urbana riječka gradska četvrt.

Privreda

Na Drenovi nema značajnijih privrednih subjekata, naselje je primarno rezidencijalnog tipa.

Od komunalnih subjekata je najznačajnije Centralno gradsko groblje Drenova kojim upravljaju KD Kozala i Grad Rijeka.

Na području MO Drenova 2001. god. izgrađena je vodosprema Streljana kojom upravlja KD Vodovod i kanalizacija. Svojim obujmom od 20.000 m³ vodosprema Streljana ne samo da je najveća vodosprema, od ukupno njih 68 u riječkom vodoopskrbnom sustavu, nego je ujedno i jedna od većih vodosprema na području jugoistočne Europe.

Od važnijih organizacija koje djeluju na Drenovi je DVD Drenova koje je nosilac brojnih aktivnosti u lokalnoj zajednici.