Prijeđi na sadržaj

George Martin

Izvor: Wikipedija
George Martin
Lični podaci
Ime po rođenjuGeorge Henry Martin
Datum rođenja3. 1. 1926
Mjesto rođenjaLondon, Engleska
Datum smrti8. 3. 2016. (dob: 90)
Zanimanjeproducent, kompozitor, muzičar
Muzički rad
Period aktivnosti1950. -—danas
Žanrpop
rock
Instrumentiklavir, Oboa
Diskografska kućaEMI, Parlophone, AIR
Povezani izvođačiThe Beatles

Sir - George (Henry) Martin (London, 3. januar, 1926. - 8. mart 2016 ) je bio britanski muzički producent, aranžer i kompozitor. Ponekad ga navode kao petog Beatlesa, jer je bio producent (ili koproducent) čitavog izvornog opusa Beatlesa[1], a na nekim snimkama je on taj koji svira klavir.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Već zarana, u ranom djetinstvu - oduševila ga je čarolija muzike, ali se zbog ratnih prilika (Drugi svjetski rat) nije školovao u tom smjeru, već za pilota u britanskoj Royal Navy(od 1943)., kako je bio premlad, dočekao je kraj rata a da nije sudjelovao u ratnim operacijama. 1947. napustio je vojsku, i iskoristio priliku da se kao ratni veteran upiše na studij muzike - Guildhall School of Music and Drama, koju je završio 1950. Predmet njegova studija bili su; oboa i klavir.

Rad u tonskim studijima Parlophone

[uredi | uredi kod]

Nakon diplome zaposlio se u BBC - na odjelu za klasičnu muziku. Nakon toga prelazi u EMI (1950.), kao pomoćnik direktora Oscara Preussa u pogon za proizvodnju vinilnih ploča -Parlophona. Nakon Preussovog umirovljenja 1955., George Martin preuzima vođenje odjela, ispočetka producira klasičnu muziku, naročito baroknu, kao i regionalnu muziku britanskih otoka. Zatim producira serije naslova sa popularnim komičarima, poput Petera Sellersa, kao i dramskim tekstovima, snima i pop muziku (gitaristička grupa; Vipers Skiffle Group). Od 1969. radi u vlastitom tonskom studiju, Associated Independent Recording (AIR) Studios. Danas je službeno u mirovini, ali je još uvijek predsjednik Uprave AIR-a.[2]

Karijera uz Beatlese

[uredi | uredi kod]

Na nagovor Briana Epsteina, managera Beatlesa, potpisao je ugovor o budućem radu s grupom, a da uopće nije vidio, ni čuo grupu u živo. U to doba Martin, nije imao neki veći dodir sa - električarskim grupama, ali su mu se dopale demo snimke sa pjesmama Lennona i McCartneya, kao i njihovi vokali. Prva pjesma koju je Martin snimio sa Beatlesima u studiju EMI -ja (London, Abbey Road) , 4. septembra 1962., bila je How Do You Do It?, za koju je Martin tvrdio da će postati hit, a Lennonu i McCartneyu se gadila. 11. septembra ponovili su snimanje, druge pjesme za buduću ploču Love Me Do, zato jer je na prvoj snimci, bubnjar Ringo Starr loše odsvirao svoju dionicu, pa su ga zamijenili sa studijskim bubnjarem Andyom Whiteom. Pjesma Love Me Do se uskoro popela na #17 na britanskim listama, a 26. decembra, 1962. Martin je snimio Please Please Me, nakon upornog nagovaranja Lennona i McCartneya da uzme neku drugu stvar iz njihova repertoara. Nakon snimanja, Martin je navodno rekao, - "Čestitam gospodo, upravo ste snimili svoj prvi hit".[3]

Rad na muzičkim aranžmanima

[uredi | uredi kod]

Martinovo klasično muzičko obrazovanje, dobro je došlo da se premosti jaz između sirovog talenta Beatlesa, i muzičkog učinka koji su oni htjeli dobiti. Većinu aranžmana koji su uključivali; orkestar, ili dionice sa klavirom (ili drugim instrumentima na tipke), bili su napisani i izvedeni od Georga Martina, u suradnji sa grupom. Njegova ideja je bila da pratnja pjesmi - Yesterday (McCartneya) bude violinski kvartet u stilu i duhu Bacha da se istakne vokal McCartneya. Njegov aranžerski utjecaj, vidljiv je i u drugim pjesmama Beatlesa poput; Penny Lane, Eleanor Rigby i mnogih drugih.

Postprodukcija materijala Beatlesa

[uredi | uredi kod]

1995. George Martin se prihvatio post-produkcije albuma The Beatles Anthology (koji se orginalno trebao zvati, "The Long and Winding Road") zajedno sa svojim starim suradnikom Geoff Emerickom. 2006, Martin je sa svojim sinom Gilesom Martinom, remiksao 80 minuta glazbe Beatlesa za mjuzikl - Love za pozornicu u Las Vegasu. Zajednički poslovni pothvat; Cirque du Soleil i preostalih Beatlesa (to jest njihove kompanije; Apple Corps Ltd)

Rad sa drugim muzičarima

[uredi | uredi kod]

Martin je bio muzički producent i mnogim drugim muzičkim zvijezdama onoga vremena, poput pjevača; Matt Monroa, Cille Black, Kenny Rogersa i Yoshiki Hayashia, grupama; Gerry and the Pacemakers, America, Edwards Handu, Ultravoxu, Mahavishnu Orchestra, gitaristu Jeff Becku i mnogim drugima.

Muzika za filmove o James Bondu

[uredi | uredi kod]

George Martin je bio producent dvije najpoznatije kompozicije iz serije filmova o Jamesu Bondu; prva je bila "Goldfinger" u izvedbi pjevačice Shirley Bassey, (1964). 1972. je komponirao, aranžirao i producirao muziku za cijeli film Live And Let Die, u izvedbi McCartneya.

George Martin kao pisac

[uredi | uredi kod]

Martin je 1979. napisao vlastite memoare, pod naslovom - All You Need is Ears (sa suradnikom Jeremy Hornsbyem), u kojima je iznio svoje uspomene na rad sa zvijezdama; The Beatles, Peter Sellers, Sophia Loren, Shirley Bassey, Flanders and Swann, Matt Monro, Dudley Moore), i popularno objasnio umjeće rada na snimanju zvuka. Nakon tog je 1993. izdao još jednu memoarsku knjigu With a Little Help from My Friends: The Making of Sgt Pepper (sa suradnikom Williamom Pearsonom), u kojoj opisuje detalje rada na albumu - "Sgt Pepper.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kod]
  • Nagrada američke filmske akademije 1964. - nominacija za produkciju muzike u filmu - A Hard Day's Night
  • Nagrada Grammy 1967. - Za najbolji suvremeni album, za produkciju albuma Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band
  • Nagrada Grammy 1967. - Za album godine, za produkciju albuma Sgt. Pepper's Lonely Hearts Club Band
  • Nagrada Grammy 1973. - Za najbolji aranžman, muzika za film Live and Let Die
  • Nagrada BRIT 1977. - Za najboljeg britanskog muzičkog producenta u posljednjih 25 godina
  • Nagrada BRIT 1984.- Za izvaredne doprinose muzici
  • Nagrada Grammy 1993. - Za album godine, za produkciju muzike u filmu - Tommy, The Who)
  • Plemićka titula (Sir,- Knight Bachelor), 1996. za doprinos muzici i popularnoj kulturi.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Martin did not produce The Beatles' album "Let It Be".
  2. Sir George Martin's AIR Studios sold by Chrysalis Group and pioneer to Strongroom Recording Studios owner Richard Boote airstudios.com. Pristupljeno 3. maja 2008
  3. "Congratulations, gentlemen, you've just made your first number one." bbc.co.uk. Pristupljeno 21. septembra 2007.

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]