Prijeđi na sadržaj

Adolf Polegubić

Izvor: Wikipedija

Adolf Polegubić (Šibenik, 25. lipnja 1962.), hrvatski pastoralni teolog, novinar i pjesnik.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Počeci

[uredi | uredi kod]

Dr. Adolf Polegubić živio je do 15-e godine u južnohrvatskom mjestu Banjevci s roditeljima (ocem Antom i majkom Ružom r. Orlović). Osnovnu školu završio je u Banjevcima i Stankovcima, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofiju i teologiju na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilista u Zagrebu.

Disertaciju naslovljenu "Laien in der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900 - Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils" ("Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. - Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora") obranio je 1997. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču i postigao akademski stupanj doktora teologije. Više je godina radio kao novinar u Glasu Koncila. Od 2002. glavni je urednik mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj "Živa zajednica", kojeg od rujna 1978. objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured u Frankfurtu na Majni.

Adolf Polegubić član je Društva hrvatskih književnika. Pjesme je počeo objavljivati sa 16 godina. Objavljivao je u dvadesetak listova i časopisa te je nastupio na nizu tribina poezije. Za poeziju je bio i nagrađivan. Dobitnik je plakete Hrvatske matice iseljenika - podružnice Rijeka za poeziju 2010. na natječaju „ Silvije Strahimir Kranjčević" te Kaduljina vijenca za književnost 2013. u Banjevcima. Pjesme su mu čitane na Hrvatskom radiju i televiziji. Uvršten je u antologiju poezije o ratnom Vukovaru „Balada o vukovarskoj ruži", (priredio Petar Vulić), Matica hrvatska Ogranak Imotski, Imotski, 2001., antologijuHrvatska uskrsna lirika od Kranjčevića do danas”, (priredio Božidar Petrač), Zagreb, 2001., u antologiju duhovne poezijeKrist u hrvatskom pjesništvu - od Jurja Šižgorića do naših dana”, (izabrao i priredio Vladimir Lončarević), Zagreb, 2007., u zbornik hrvatske duhovne poezije „Kruh i vino", (priredio Josip Sanko Rabar), Hum naklada, Zagreb, 2009. te u antologiji „Hvaljen budi, Gospodine moj: sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu", (priredili Vladimir Lončarević, Božidar Petrač, Nevenka Videk), Alfa i Vijeće Franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2009.

Karijera

[uredi | uredi kod]

Suvremeni je hrvatski pjesnik. Pjesme su mu domoljubnog, refleksivnog i transcedentalnog usmjerenja. Dosad je objavio pet knjiga pjesama na hrvatskom jeziku i jednu na njemačkom jeziku. Također je objavio više knjiga iz područja pastoralne teologije, duhovnosti i novinarstva.

Autor u svojim pjesmama govori iz svoga životnog iskustva, a zatim iz iskonske ljudske čežnje i žudnje za transcedencijom. Njegove pjesme su suptilni lirski svijet kao i raspoznatljiv znak duhovnosti čije temelje treba tražiti u prihvaćanju egzistencije kao dara i darovane milosti. Kako je u svojoj recenziji napisao hrvatski književnik i književni kritičar Joja Ricov, prozor je Polegubićevo oko u svijet. Stihovi, činjenice vida nižu se kao paragrafske naznake krajoličnog ispusa pojavnoga.

Anđelko Novaković u osvrtu o poeziji Adolfa Polegubića, emitiranom 20. prosinca 1990. na Trećem programu Hrvatskoga radija u emisiji »Poezija naglas«, piše:

„Adolf Polegubić ne podilazi stihovanoj zbilji. On ne prilazi i ne pristupa pjesmi i pjesništvu kao mogućem, a dobrodošlom azilu, kao izazovnu polju utješne i krasotne zamjene za neostvarene nade i pretenciozne tlapnje. Pjesma njemu nije ni smiraj ni utočište za nabujale i heterogene silnice i privjeske nevesela, ali elevirana svijeta i on se svemu tome baš opire snažno, izvorno i uspješno, dapače iznimno kvalitetno i estetski kreativno, nadahnuto. Naravno, a upravo i stoga Polegubićev poetski rukopis i njegov književni habitus umah su prepoznati kao osustavljeno lirsko pregnuće, o čemu ponajbolje svjedoči i njegova zbirka »Pripadati« koju je i recentna kritička recepcija nepodjeljivo prihvatila ukazujući i na jednostavnost, jasnoću i čistoću od njegova, ali začudno konotativna jezika i složenost, dubinu promišljanja u Polegubićevim nezalutalim pjesničkim zapisima o pripadanju i trajanju, o iskonu čežnje i opipljivoj boli, o zavičaju i horizontu, o neumitnim susretima i zalazima, o neprekidnom traženju nove pjesme u dubini duše koja pripada samotnim, svečanim, opasnim i svetim prostorima zatravljena hoda."

– Anđelko Novaković

Adolf se bavi i fotografijom, a motive snima u Hrvatskoj, Njemačkoj i u drugim zemalja.

Godine 2008. zajedno s Kristinom Kovačević pokrenuo je projekt "Njemačko-hrvatske večeri poezije". Radi se od 36 njegovih pjesama na njemačkom i hrvatskom jeziku koje se čitaju jedna za drugom, najprije na hrvatskom, a potom na njemačkom jeziku. Pjesme je na njemački prevela Kristina Kovačević. Svaku pjesmu prati projekcija po jedne njegove fotografije. Dosad je takve večeri poezije održao 2008. u Hattersheimu na Majni, u Berlinu i Rüsselsheimu, 2009. u Mannheimu i Novalji, 2010. u Hofheim am Taunus te 2013. u Mannheimu i Hattersheimu na Majni.

Bibliografija

[uredi | uredi kod]

Objavljene knjige

[uredi | uredi kod]
  1. "Pripadati", pjesme, Društveni dom Pešćenica, Zagreb, 1988.;
  2. "Korablja", pjesme, HKD sv. Ćirila i Metoda (danas sv. Jeronima), Zagreb, 1991.;
  3. "Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. - Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora" , 6. dio doktorske disertacije, Biblioteka Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 1999.;
  4. "Tragovi", pjesme, Biblioteka Ravnokotarski Cvit, Lepuri, 2002.;
  5. "Boja plavetnila - frankfurtski fragmenti", pjesme, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2006.;
  6. "Povratak, integracija ili asimilacija - razgovori o hrvatskoj dijaspori", intervjui, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.
  7. "Stoljeće katoličkog laikata u Hrvatskoj - duhovnost laika, njihova crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora", Glas Koncila, Hrvatski dušobrižnički ured, Zagreb, Frankfurt na Majni, 2007.;
  8. "Čežnja za uzvišenim - Trenuci za razmišljanje", meditacije, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2010.
  9. "Hrvatski iseljenički križni put", duhovnost, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2012.
  10. "Katholische Laien in Kroatien - Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen" (Katolički laici u Hrvatskoj – Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije), pastoralna teologija, Fromm Verlag, Saarbrücken, 2012.
  11. "Kolijevka od kamena", pjesme, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2013.
  12. "Herbstspuren" (Tragovi jeseni), pjesme na njemačkom jeziku, (prevela Kristina Kovačević), BoD (Books on Demand), Norderstedt, 2013.
  13. "Ljekaruša od smijeha", humor, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2014.

Disertacija

[uredi | uredi kod]

"Laien i der Kirche und Gesellschaft Kroatiens seit 1900. Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen auf dem Prüfstand des Zweiten Vatikanischen Konzils" ("Laici u Crkvi i drustvu u Hrvatskoj od 1900. Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora"), disertacija, manuskript, Beč, 1996.

Radovi

[uredi | uredi kod]
  1. Hrvatski katolički pokret od 1918. do šestosiječanjske diktature (1929.), u: Hrvatski katolički pokret, zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Krku od 29. do 31. ožujka 2001., (uredio Zlatko Matijević), Zagreb, 2002., str. 487-497.;
  2. Krštenik - vjernik: moje poslanje u Crkvi, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXIX(2001/2), str. 101-106.;
  3. Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXVIII(2000/1), str. 21-25.;
  4. Laičke ustanove u Hrvatskoj u svjetlu ekleziologije Drugoga vatikanskog sabora, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXVI(1998/4), str. 250-253.;
  5. Međunarodni simpozij o Hrvatskom katoličkom pokretu, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, CXXIX(2001/4), str. 296-298.;
  6. Vjernici u Hrvatskoj pred izazovom dijaloga i opraštanja, u: Dijalogom do mira, Zbornik radova u čast Željku Mardešiću, Franjevački institut za kulturu mira, Split, 2005., str. 254-265.;
  7. Pastoralni referent - novo crkveno zvanje, u: Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj / Simpozij hrvatskih vjernika laika, Osijek, 5.-6. listopada 2001., Vijeće za laike Hrvatske biskupske konferencije, (uredio Đuro Hranić), Zagreb, 2002., str. 221-224.;
  8. Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2003., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2002., str. 285-293.;
  9. Pastoralno djelovanje tiskom, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2004., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2003.;
  10. Nezaobilazna uloga "Žive zajednice", u: Živa zajednica, Frankfurt na Majni, br. 9/2003., str. 8-12.
  11. Hrvatski misionari u Europi, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2006., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2005., str. 165-170.;
  12. Iz života hrvatskih katolika izvan Hrvatske. U potrazi za novim putovima, u: Glas Koncila, 37/2005., 11. rujna 2005.;
  13. Uloga Crkve u integracijskim procesima, Hrvatski iseljenički zbornik 2008., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2007., str. 361-375.
  14. Velika važnost Žive zajednice, u: Živa zajednica, Frankfurt na Majni, br. 9/2008., str. 6-7.
  15. Postkoncilsko buđenje laika u domovinskoj Crkvi, u: Novi karizmatski pokreti, zbornik, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2008., str. 65-102.
  16. Trideset godina Žive zajednice, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2009., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2008., str. 355-360.
  17. Sveci i blaženici, (priredio Adolf Polegubić), u: Hrvatski iseljenički zbornik 2010., (uredila Vesna Kukavica), Zagreb, 2009., str. 345-354.
  18. Samci u svjetovnim institutima i laičkim udrugama, u: Teološko promišljenje o pastoralu samaca, zbornik, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2010., str. 33-50.
  19. Mediji, Crkva i globalizacija, u: Hrvatski iseljenički zbornik 2012., (uredila Vesna Kukavica), Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2011., str. 320-327.
  20. Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?, u: Mediji i nova evangelizacija, zbornik, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2012., str. 105-130.
  21. Svećenik u službi riječi, u: Čedomil Čekada, Katolički univerzalizam i narodni interesi, Glas Koncila - Biblioteka Hrvatska katolička baština 20. stoljeća, knj. 23., Zagreb, 2013., str. 7-65.
  22. Hrvati u Njemačkoj - domovinska Crkva i domovina: stanje i perspektive, u: Hrvatsko iseljeništvo i domovina - razvojne perspektive, (uredili: C. Hornstein Tomić i dr.), Biblioteka Zbornici - knj. 44, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014., str. 55-65.