1742

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1742.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1710-e  1720-e  1730-e  – 1740-e –  1750-e  1760-e  1770-e
Godine: 1739 1740 174117421743 1744 1745
Potpis Handela na originalnom rukopisu Mesije.
1742. po kalendarima
Gregorijanski 1742. (MDCCXLII)
Ab urbe condita 2495.
Islamski 1154–1155.
Iranski 1120–1121.
Hebrejski 5502–5503.
Bizantski 7250–7251.
Koptski 1458–1459.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1797–1798.
Shaka Samvat 1664–1665.
Kali Yuga 4843–4844.
Kineski
Kontinualno 4378–4379.
60 godina Yang Voda Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11742.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1742 (MDCCXLII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 15. 3. - Danska sklapa ugovor o prijateljstvu sa Francuskom, dan nakon isteka sporazuma sa Engleskom.
  • 30. 3. - Saksonci se povlače u Češku iz pokušaja prema Brnu, a Prusi čine isto 5. aprila.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 13. 4. - U Dublinu prvi put izveden znameniti Handelov oratorij Mesija.
  • 21. 4. - Ali-paša Hećimoglu je po drugi put veliki vezir (do 1743).
  • 29. 4. - Francuska braća Vérendrye krenula u ekspediciju po severu Velikih prerija.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 7. 7. - Rat Jenkinsovog uha, Bitka Krvavog marša: Britanci su porazili špansku invaziju kolonije Džordžija u Americi.
  • 11. 7. - Kineske misije: papa izdao bulu Ex Quo Singulari kojom je odbacio jezuitsko prihvatanje kineske običaje poštovanja predaka i zabranio dalju diskusiju - udarac za misionarske napore, stav je promenjen tek 1939.
  • jul - Saksonci se povukli iz rata sa Austrijom.
Šleska (cijan)
  • 28. 7. - Berlinskim ugovorom je formalizovan ugovor iz Breslaua, kojim je Pruskoj potvrđena velika većina Šlezije - dobitak 35.000 kv. km i oko milion podanika.
  • 19. 8. - Britanska flota uplovljava u Napulj, kralju Karlu je uručen ultimatum da povuče napuljske snage iz koalicije sa Špancima u Italiji.
  • 24. 8. - Rusko-švedski rat: Ruske snage zauzimaju Helsinki poslije četiri dana blokade, čime započinje period okupacije Finske poznat kao Mali gnjev (do 1743). Rusi nastavljaju do Ålanda i odsijecaju Finsku od Švedske.
  • 5. 9. - Preživeli iz ruske Velike severne ekspedicije se vratili na Kamčatku. Krzno morskih vidri koje su doneli ocenjeno je najboljim na svetu, što potiče naseljavanje ruskih trgovaca na Aljasci.
  • septembar - Crnogorski glavari odlučili da pošalju vladiku Savu za pomoć u Rusiju - ide preko Zadra, Rijeke, Ljubljane i Beča, u Rusiju stiže sredinom aprila 1743.[2]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 30. 10. - Preživjeli bosanski zarobljenici iz rata sa Rusijom tek sada pušteni na slobodu, tri godine nakon sklopljenog mira, sedam godina nakon početka rata.[3]
  • 16. 12. - Rat za austrijsko nasljedstvo: Francuski garnizon se probija iz opkoljenog Praga koga ponovno zauzimaju austrijske snage.

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Karlo Batthyány je imenovan hrvatskim banom (do 1756).
  • Matej Karaman imenovan osorskim biskupom i apostolskim pohoditeljem hrvatskih zavoda u Assisiju, Fermu i Loretu. U Urbanianumu je na Karamanov prijedlog uveden kao poseban predmet hrvatski književni jezik (lingua illirica litteralis); uputio je Kongregaciji izvješće De clero Illirico u kojem je opširno izvijestio o glagoljašima, za koje navodi da su bili jedini svećenici u čitavoj Dalmaciji izvan gradova te da ih na području Zadarske nadbiskupije djeluje više od 300, a u Ninskoj biskupiji drže sve župe, osim franjevačkih. Kongregaciji za širenje vjere je uputio poslednje od tri izvješća o crkvenim prilikama u Rusiji, Relazione circa il mio sentimento tocante la religione de’ Moscoviti e li mezzi, che potrebbero confluire alla loro conversione.
  • Andrija Jambrešić: Lexicon Latinum.
  • Trgovina stokom iz Hrvatske i Slavonije, volova i svinja, od ove godine uglavnom ide u Beč umjesto u Veneciju.[4]
  • Jačanje položaja katoličke crkve u Dubrovniku: vlada sakupila židovske knjige i spalila ih na trgu.[5]
  • Crnogorski vladika Sava otišao u Rusiju da moli za nastavljanje pomoći Crnoj Gori[6], u skladu sa odlukom Opšteg crnogorskog zbora - pomoć nije isplaćivana 20 godina, ruskog diplomatu u Stambolu moli da se zauzme za Crnu Goru, npr. u vezi otimačine imanja Cetinjskog manastira (vraća se 1744).[7]
  • Dubrovčani o Katunjanima: "kupe se za izit pod oružjem da oštete kako je njihov običaj od svađer".[8]
  • Beogradski hrišćani podneli molbu da im se obnovi crkva - Porta to dozvoljava, ali za turskih vremena nije sagrađena.[9]
  • 1742-43 - Nemiri u Posavskoj granici; istovremeno se bune komorski podanici u Maloj Vlaškoj (centralnoj Slavoniji)[10][11]
  • Ruđer Bošković je jedan od trojice matematičara upitanih za mišljenje o pukotinama kupole bazilike sv. Petra.[12]
  • Portugalski kralj odobrio Azorcima da se nasele na jugu Brazila, iz čega nastaje Porto Alegre.
  • Anders Celsius predlaže temperaturnu skalu, sa vrednošču 100 za tačku mržnjenja i 0 za ključanje vode, što je kasnije obrnuto.
  • Goldbachova hipoteza, iz prepiske Goldbacha sa Eulerom: svaki parni broj, veći od dva, zbir je dva prosta.

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1742.

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. John R. Oreskovich, The History of Lika, Croatia: Land of War and Warriors, p. 66
  2. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  3. Historija n. J. II, 1325
  4. Historija n. J. II, 1085
  5. Historija n. J. II, 1219
  6. Historija n. J. II, 1264
  7. Istorija s. n. IV-1, 500
  8. Dr Goran Z. Komar: Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije. rastko.rs
  9. Istorija s. n. IV-1, 320-1
  10. Istorija s. n. IV-1, 196
  11. Istorija s. n. IV-1, 202-3
  12. Science as the last resource to save Saint Peter’s dome. mininglibrarytreasures.wordpress.com
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]