Jihlava

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jihlava
Jihlava
Glavni gradski trg
Glavni gradski trg
Glavni gradski trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 49°24′N 15°35′E / 49.400°N 15.583°E / 49.400; 15.583
Država  Češka
Pokrajina Visočina kraj
Osnivanje 1233.
Vlast
 - Gradonačelnik Karolína Koubová (2018-)
Površina
 - Ukupna 78,85 km²
Visina 665
Stanovništvo (2015.)
 - Grad 50 521
 - Gustoća 647 / km2
Poštanski broj 586 01
Službene stranice
www.jihlava.org
Karta
Jihlava na mapi Češke
Jihlava
Jihlava

Jihlava (češ. Jihlava, nem. Iglau) je značajan grad u Češkoj Republici. Jihlava je sedište upravne jedinice Visočina kraj, gde čini zaseban okrug Jihlava.

Sa položajem na preko 520 metara nadmorske visine Jihlava je najviši veliki grad u Češkoj Republici. To je i najstariji rudarski grad u državi.

Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]

Stari deo grada

Jihlava se nalazi u središnjem delu Češke republike i udaljena je od glavnog grada Praga 132 km jugoistočno. Grad leži na granici između istorijskih pokrajina Moravske i Bohemije.

Reljef: Jihlava se nalazi u središnjem i najvišem delu Češko-Moravske visoravni. Grad i okolina su na pokrenutom terenu, na oko 520 metara nadmorske visine.

Klima: Klima oblasti Jihlave je umereno kontinentalna.

Vode: Grad Jihlava se upravo obrazovao na istoimenoj rečici Jihlavi, koja teče ka Moravskoj.

Istorija[uredi | uredi kod]

Staro slovensko naselje se u srednjem veku spojilo sa rudarskim gradom na mestu sadašnje Jihlave. Kasnije, naselje je bilo naseljeno nemačkim došljacima iz Bavarske i Saksonije.

U doba Husitskih ratova, Jihlava je bila katoličko uporište koje je odolelo svim napadima. Kod Jihlave je 5-og jula 1436. godine, potpisan ugovor sa Husitima, kojim je car Sigismund priznat za kralja Češke. To mesto je obeleženo granitnim obeliskom.

Za vreme Tridesetogodišnjeg rata grad su dva puta zauzimali Šveđani. Jihlava je 1742. godine pala u ruke Pruske.

Godine 1860. godine ovaj grad je postao dom u kome je austrijski kompozitor Gustav Maler proveo detinjstvo.

Pre 1945. godine. Jihlava je bila druga najveća nemačka enklava u Čehoslovačkoj. Nekoliko nedelja posle završetka Drugog svetskog rata nemačko stanovništvo Jihlave je proterano. Procenjuje se da su stotine ljudi umrle na maršu za Austriju.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Jihlava danas ima malo više od 50.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu raste. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Gradske znamenitosti[uredi | uredi kod]

Među najznačajnijim spomenicima Jihlave su crkve Svetog Jakova, Sv. Ignjacija Lojole, Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Pavla, zatim gradska većnica, i katakombe. Značajno je i jevrejsko groblje, na kome su grobovi roditelja Gustava Malera.

Slike gradskih građevina[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]