Treviso

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Treviso. Za druga značenja, pogledajte Treviso (razvrstavanje).
Treviso
Comune di Treviso
Piazza dei Signori
Piazza dei Signori
Koordinate: 45°40′N 12°15′E / 45.667, 12.25
Država  Italija
regija Veneto
provincija Treviso (TV)
frazioni Monigo, San Paolo, Santa Bona, San Pelajo, Santa Maria del Rovere, Selvana, Fiera, Sant'Antonino, San Lazzaro, Sant'Angelo, San Giuseppe, Canizzano
Vlast
 - gradonačelnik Giovanni Manildo
Površina
 - Ukupna 55 km²
Visina 15
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 81 014 [1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 31100
Pozivni broj 0422
Službena stranica www.comune.treviso
Karta
Treviso na karti Italija
Treviso
Treviso
Treviso na karti Italije

Treviso (venecijanski: Trevixo, francuski: Trévise, latinski: Tarvisium), je glavni grad istoimene talijanske provincije Treviso u regiji Veneto od 81 014 stanovnika. [1]

Treviso je sjedište poznatih kompanija; Benetton (moda), DeLonghi (klima uređaji) i RudyProject (sportske naočale).

Historija[uredi - уреди]

Treviso za antike[uredi - уреди]

Tarvisium, tada naselje italskog plemena Veneta, postao je Municipijum 89. pne. nakon što je Rim uključio Cisalpinsku Galiju (Gallia Cisalpina) svom carstvu. Grad je ležio u blizini rimske ceste Via Postumia, koja je povezivala dva najvažnija grada antičkog razdoblja iz toga kraja, Opitergium sa Akvilejom.

Za vrijeme Rimske vlasti, kršćanstvo se proširilo do Trevisa. Po predanju Grk Sv. Prosdocimus, kojeg je zaredio sam Sveti Petar, donio je vjeru uTreviso i okolicu. Kršćanska općina toliko je ojačala da je već u IV st. Treviso postao biskupsko sjedište.

Treviso za ranog srednjeg vijeka[uredi - уреди]

Treviso je imao veliku nesreću jer je ležao na putu barbarskih invazija u Italiju, zbog toga je doživio veliki pad stanovnika i privrede. Ali nije pretrpio neka veća oštećenja, tako da je već u VI st. postao značajno sjedište.

Po predanju Treviso je bio rodno mjesto Ostrogotskog vođe Totila za Gotskih ratova (535-552) Odmah nakon Gotskih ratova, Treviso je potpao pod vlast Bizanta Ravenski egzarhat sve do 568 godine kad su grad zauzeli Longobardi, koji su ga učinili jednim od svoja 36 vojvodska sjedišta. Treviso je bio osobito značajan za vladavine posljednjeg Longobardskog kralja Desideriusa, čak je nastavio kovati vlastiti novac kada je poput sve ostale sjeverne Italije podpao pod Franačku vlast.

Karlo Veliki napravio je od Trevisa glavni pogranični grad svoga carstva Marca Trevigiana, koji je kao takav egzistirao nekoliko stoljeća.

Srednji vijek[uredi - уреди]

Prizor iz središta grada

Treviso je ušao u Lombardski savez, i stekao nezavisnost nakon Mira iz Konstanza kojem je kumovao Fridrik I. Barbarossa (1183). Ova nezavisnost trajala je sve dok vlastelini (seignories) nisu stali preuzimati vlast po sjevernotalijanskim gradovima. U Trevisu, su se tako smjenjivali mnogi obiteljski klanovi na vlasti; obitelj Da Romano, vladala je od 1237 do 1260 Politička trvenja i borbe između Guelfa i Ghibelina zahvatile su i Treviso, a sve je to dovelo do uvođenja prvog trijumvirata 1283 godine kojem je na čelu bio Gherardo III da Camino. Obitelj Camino bila je gotovo cijelo vijek vladarska u Trevisu, a to je omogućilo gospodarski razvoj. Nakon pada posljednjeg vladara iz obitelji Camino, Rizzarda IV, grad Treviso i čitav pogranični teritorij Marca postali su mjesto stalnih borbi i razaranja (1329-1388) godine.

  • Tadašnji trevizanski notar i fizičar Oliviero Forzetta, među prvim skupljačima starina, izdao je katalog svoje zbirke 1369 godine, to je jedan od najranijih takvih kataloga na svijetu.[2]

Treviso za Mletačke vlasti[uredi - уреди]

Nakon vlasti obitelji Scaligeri (1329-1339), grad se odlučio dobrovoljno predati Republici Veneciji na upravu, tako je Treviso postao prva veća akvizicija Serenissime na kopnu. Od 1318 godine, Treviso je postao za jedno kratko vrijeme sjedište univerziteta. Od 1381 do1384 godine, grad je pao u ruke austrijskim vojvodama, a potom pod obitelj Carraresi sve do 1388 godine. Tad je ponovno došao pod Mletačku vlast, u tom razdoblju grad je utvrđen (zidovi postoje još i danas). Tad su izgrađeni i brojni riječni kanali za pokretanje mlinova i manufaktura, kao i za plovidbu, tad se do Trevisa se moglo doći brodovima iz Venecije.

Gradske zidine iz XIV st.

Treviso za Francuske i Austrijske uprave[uredi - уреди]

Treviso su zauzele francuske jedinice generala Mortiera 1797, koji je poslije toga postao vojvoda od Trevisa (1808). Francuzi su vladali gradom sve do sloma Napoleona, nakon toga grad su zauzele austrijske jedinice. Građani Trevisa u srcu su ostali vjerni nestaloj Venecijanskoj Republici , zato su se revolucionarne 1948 pobunili protiv austrijske vlasti te oslobodili grad i izbacili austrijski garnizon iz grada. No poslije žestokog bombardiranja grada, pobunjenici su se predali u junu iste godine. austrijanci su nastavili vladati sve do aneksije Trevisa i ostalog Veneta od strane Kraljevine Italija 1866 godine.

Treviso u XX st.[uredi - уреди]

U vrijeme Prvog svjetskog rata, Treviso je bio strateški važan grad zbog blizine prve crte fronte sa austro-ugarskom vojskom kod Vittoria Veneta i odsudne bitke koja se tu vodiila.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Trevisu je bio veliki koncentracijski logor sa logorašima koji su bili pripadnici pokreta otpora (partizani) ili obični građani, većina ih je bila iz područja koja su pripadala ondašnjoj Jugoslaviji. Grad je pretrpio snažna saveznička bombardiranja 7. aprila 1944, tad je porušen dobar dio srednjevjekovnog grada ( dobar dio Palazzo dei Trecento, kasnije je obnovljen) preko 7 000 ljudi je poginulo.

U najnovije vrijeme dva bombaška napada, nazvana od stranih novinara Talijanski Unabomber uzbudila su građane i policiju.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Treviso se nalazi na ušću alpskih rijeka Bottenige i Sile, 30 kilometara sjeverno od Venecije, a 50 km istočno od Vicenze. Grad je smješten oko 15 km jugozapadno od desne obale rijeke Piave, na ravnici između Venecijanskog zaljeva i Alpi.

Most preko rijeke Sile u Trevisu

Znamenitosti[uredi - уреди]

  • Kasnoromanička -ranogotička crkva San Francesco, izgrađena od franjevačkih redovnika 1231-1270. Za napoleonskih ratova služila je kao vojarna francuskim vojnicima, ponovno je otvorena 1928. To je jednobrodna građevina sa pet kapela.. Na lijevom zidu nalazi se romaničko-bizantska freska sa likom Svetog Kristofora (kasno XIII st.). U Velikoj kapeli nalazi se oltarna slika Četiri evangelista, rad učenika Tommasa da Modena, koji je naslikao sliku Bogorodica s djetetom i sedam svetaca (1350) u slijedećoj kapeli. Kuriozum je da se u crkvi nalazi grobovi - Pietra Alighierija, Danteovog sina, i Francesce Petrarca, kćeri pjesnika Petrarce.
  • Loggia dei Cavalieri, izvrstan je primjer trevizanske Romanike sa velikim uplivombizantinskih oblika. Podignuta je za vladavine podeste Andrea da Perugia (1276) i postala je mjesto susreta, razgovora i igre (ali samo za imućne).
  • Piazza dei Signori (Gospodski trg), sa zgradom Palazzo di Podestà (kasno XV. st.).
  • Crkva San Nicolò, jedna XIII. st. venecijansko - romanička građevina sa elementima francuske gotike. To je trobrodna građevina sa pet apsida. U crkvi se nalaze vrijedne freske Tommasa da Modena.
  • Katedrala Duomo posvećena je Svetom Petru, izvorno je to bila mala crkva izgrađena još za kasnog Rima. Kasnije joj je dograđena kripta i kapele Santissimo i Malchiostro (1520). Nakon brojnih restauracija, jedino je ulazni portal ostao iz izvornih rimskih vremena.
  • Piazza Rinaldi Na tom trgu nalaze se tri palače obitelji Rinaldi, od kojih je prva podignuta u XII. st., druga je iz XV. st., a treća je izgrađena u XVIII. st..
  • Ponte di Pria (kameni most), na ušću Canal Grande i kanala Buranelli.
  • Monte di pietà i Cappella dei Rettori. Financijsku kuću Monte di Pietà osnovali su židovski zajmodavci, na drugom katu nalazi se Cappella dei Rettori, sa dvoranom za sastanke, te freskama slikara Pozzoserrata.

Parkovi i vrtovi[uredi - уреди]

Kanal u Trevisu

Treviso je bio za bogate venecijance ladanjsko mjesto još od XV st., tu su provodili vruće ljetne mjesece, zato se tu razvilaosebujna parkovna arhitektura na tom komadu terraferme [1] venete.

  • Giardino Fenologico Alessandro Marcello
  • Orto Botanico Conservativo Carlo Spegazzini, Botanički vrt
  • Orto Botanico Conservativo Francesco Busnello, još jedan Botanički vrt

Sport[uredi - уреди]

Treviso je dom nekoliko vrlo poznatih talijanskih klubova, najviše zahvaljujući firmi i obitelji Benetton koji su vlasnici ili sponzori slijedećih klubova:

  • Sisley Treviso (odbojkaški klub), pobjednik 9 nacionalnih prvenstava (scudetta) i jedan od najboljih talijanskih odbojkaških klubova uopće.
  • Benetton Rugby Treviso (ragbijaški klub), pobjednik 11 nacionalnih prvenstava
  • Benetton Basket (košarkaški klub), pobjednik 5 nacionalnih prvenstava.

Mjesna nogometna momčad -Treviso F.B.C. 1993, ušla je u prvu talijansku ligu (Serie A) 2005. godine. Momčad igra na stadionu Omobono Tenni.

Treviso je odredište profesionalnih biciklističkih vozača ciklokros utrka, od 2008 u njemu se voze utrke za svjetsko prvenstvo u ciklokrosu (UCI).

Promet[uredi - уреди]

Grad je dobro prometno povezan sa cijelom Italijom i Evropom, autoputevima i željeznicom. Aerodrom Treviso, na zapadu grada, specijalizirala se je za niskotarifne kompanije poput Ryanair-a.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "ITALY: Veneto" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Italy-Veneto.html. pristupljeno 8. 04. 2013. 
  2. Taylor, F. H. (1948). The taste of angels, a history of art collecting from Rameses to Napoleon. Boston: Little, Brown, str.43. (preuzeto 14. 12. 2010.)

Vanjske veze[uredi - уреди]