Negotino

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Negotino
Неготино

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Negotino
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 13 284
Geografija
Koordinate 41°29′N 22°06′E / 41.48°N 22.1°E / 41.48; 22.1
Nadmorska visina 150 m
Negotino na mapi Severne Makedonije
Negotino
Negotino
Negotino (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1440
Pozivni broj 043
Registarska oznaka VE


Koordinate: 41° 28′ 48" SGŠ, 22° 06′ 00" IGD

Negotino (mkd. Неготино), takođe arhaično srp. Negotin na Vardaru, je grad od 13 284 stanovnika [1]u središtu Republike Makedonije u Povardarju.

Sjedište je istoimene opštine Negotino, koja ima 38 741 stanovnika (po popisu iz 2002.)[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Negotino je slavenizirano ime antičkog grada Antigonia ili Antigonea, kojeg je osnovao u 3. st. pne., makedonski vladar Antigon Gonat, i po kome se naselje kasnije zvalo Anti - gonea. Ovo naselje živjelo je do 11. st. kad ga je zadesio katastrofalan potres, od tog doba naselje je raseljeno i napušteno.

Današnje Negotino osnovano je u kasnom srednjem vijeku za Otomanskog carstva kao begovski (vlastelinski posjed) čifluk. Iz poznih otomanskih vremena je Saat kula (Саат кула) točnije iz 1821 godine, tada je izgrađene i džamija i bezistan (zatvorena tržnica sa 15 dućana). Sve te gradnje inicirao je i platio bogati turski beg Hadži Tair. Negotino se prvi put spominje kao grad 1837 godine kad je izgrađena crkva i škola u gradu.

Dolazak željeznice u Vardarsku dolinu 1873 godine barona Hirscha, pruga Solun - Skopje, puno je značio za Negotino, ubrzao se razvoj mjesta.

Dan grada je 8. novembar, toga dana oslobođeno je Negotino od Nijemaca 1944 godine. Od druge polovice 20. st. počinje ubrzani razvoj Negotina.

Privreda[uredi | uredi kod]

Zemljoradnja je glavna privredna djelatnost u Negotinskom kraju, u novija vremena osobito vinogradarstvo. Proizvede se oko 20-25 milijuna kila grožđa na godinu. U Negotinu djeluje druga po veličini vinarska kuća u Makedoniji - Povardarje. Uz nju u gradu rade i druge manje vinarije; Bovin, Fonko i Dudin.

Od ostalih poljoprivrednih kultura gaje se duhan i suncokret i žitarice. Negotino ima i industriju, a najpoznatija je Tvornica kablova Negotino osnovana 1968 godine. U neposrednoj blizini grada smještena je Termoelektrana Negotino.

Značajnije manifestacije koje se održavaju u opštini Negotino su Festivalot na vinoto (Festival vina) (14. februara) koj se održava na Svetog Trifuna, Manastirska večer i Negotinski panađur (20-23 Septembra) koji se održava na Malu Bogorodicu.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem popisu stanovništa Negotino je imalo 13 284 stanovnika[1], sastav stanovništva bio je slijedeći:

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 12 994 (97,82%)
Srbi 117
Romi 74
Turci 46
Vlasi 11
Albanci 1
ostali 40

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Gradovi Republike Makedonije
Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica