Bogdanci
| Bogdanci Богданци |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Opština | Bogdanci |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2002) | 6 011 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoevropska: -{UTC}-+1 |
| Nadmorska visina | 85 m |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 1484 |
| Pozivni broj | 039 |
| Registarska oznaka | -{VE}- |
Koordinate: 41° 10′ 48" SGŠ, 22° 20′ 24" IGD
Bogdanci (makedonski: Богданци) je gradić od 6011 [1]stanovnika na jugu Republike Makedonije, na putu između Gevgelije i Dojrana.
Sjedište je istoimene Opštine Bogdanci, koja ima oko 8 707 (popis iz 2002.) stanovnika.[1]
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike[uredi - уреди]
Gradić Bogdanci leži u istočnom dijelu Gevgelijsko - valandovske kotline, na putu od Gevgelije prema Dojranu, u prostranoj dolini koja se zove Bojmija i koja se proteže i preko granice u Grčku. Bojmija zbog blizine Egejskog mora ima sredozemnu klimu, te se u njoj uzgajaju tipično mediteranske kulture; maslina, smokve i šipak.
Bogdanci su udaljeni od Gevgelije oko 10 km, od Dojrana 20 km i od makedonsko - grčke granice oko 7 km.
Historija[uredi - уреди]
Bogdanci su novi grad nastao tek 1955 godine, kada je tadašnje selo proglašeno općinskim središtem. Od tada počinje preobrazba tog sela u današnji gradić.
Bogdanci i okolica imali su značajnu ulogu za Makedonskog nacionalnog preporoda pri kraju 19. vijeka, jer je tu bio jak VMRO. Tako je 31. augusta 1905 kod sela Đavato, patrola turskih askera, - opkolila, na dojavu izdajica, legendarnog gevgelijskog komitu Leonidu Jankova sa dva suborca. Uvidjevši da mu nema izlaza Leonid Jankov se ubio.
Stanovništvo[uredi - уреди]
U Bogdancima je 2002 živjelo 6 011 stanovnika[1].
| Broj stanovnika | Postotak % | |
| UKUPNO | 6,011 | 100 |
| Makedonci | 5,761 | 95.84 |
| Srbi | 176 | 2.92 |
| ostali | 74 | 1.23 |
Sport[uredi - уреди]
Najpoznatiji klub iz gradića je rukometni klub Mladost Bogdanci, koji igra i u evropskim natjecanjima.
Privreda[uredi - уреди]
Bogdanci i njegova okolica Bojmija, poznati su po proizvodnji ranog povrća, oko 17.000 tona, koje se većinom izveze. U posljednjim desetljećima prošlog stoljeća razvila se i industrija.
Najpoznatije bogdanovačko poduzeće je autoprijevoznička firma AD Mlaz Bogdanci, koja danas i proizvodi prikolice za poljoprivredne strojeve. U gradu i okolici djeluju slijedeća poduzeća; Bioment (papirna konfekcija), Inter Agro i Stočarstvo (poljoprivreda) te Noel plus (tekstil) u obližnjem selu Stojakovo.
Ličnosti[uredi - уреди]
- Atanas Vangelov (r. 1946) - makedonski pisac
- Ѓorѓi Kolozov (1948 - 2003) - makedonski glumac
- Deljo Kalčev (1877 - 1917) - makedonski revolucionar
- Kiril Petrušev (1885 - 1980) - makedonski i jugoslovenski političar
- Kosta Bojadžievski (1930 - 2006) - jedan od osnivača izdavačke delatnosti u Makedoniji.
- Mihail Sionidis (1870 - 1935) - andartski kapetan u Grčkoj
- Petar Karkalašev (1874 - 1905) - makedonski revolucionar
- Stojan Bogdancalijata - makedonski revolucionar
- Petar Musev – Fidin (15 mart 1910 - 28 avgust 1944) - borac u NOB-u
- Ratko Janev - naučnik so svetskog ugleda u atomskoj fizici, član na MANU i profesot na vise univerziteta u svetu
- Mitko Karadelev - makedonski univerzitetski profesor, publicist i pretsedatel na Makedonskoto mikološko društvo
- Vlado Paunkov (r. 1953) - makedonski političar
- Sofija Semenpeeva (r. 1982) - makedonska slikarka
- Jova Radevska - makedonska i britanska pevačica
Izvori[uredi - уреди]
Vanjske veze[uredi - уреди]
| Gradovi Republike Makedonije | ||
|---|---|---|
| Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica | ||