Kalmi Baruh

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kalmi Baruh
RođenjeKalmi Baruch
(1896-12-25)25. 12. 1896.
Sarajevo, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt31. 5. 1945. (dob: 48)
Koncentracijski logor Bergen-Belzen
PrebivališteSarajevo, Kraljevina Jugoslavija
NacionalnostJugoslaven
EtnicitetJevrej[1]
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Zanimanjelingvist

Kalmi Baruh (rođen: Kalmi Baruch) (Sarajevo, 25. 12. 1896 - Koncentracijski logor Bergen-Belzen, 1945), pionir jugoslovenske hispanistike i sefardistike, te međunarodno priznati naučnik iz oblasti jevrejsko-španskog jezika.

Biografija[uredi | uredi kod]

Kalmi Baruh se rodio u 25. 12. 1896 u Sarajevu, kao potomak jedne od najstarijih sefardskih porodica u Bosni i Hercegovini (BiH) za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Osnovnu školu je pohađao u Višegradu, a gimnaziju u Sarajevu. Doktorirao je u Beču 1923 godine na temi "Razvojno stanje glasova jevrejsko-španskog jezika u Bosni" (nem. Der Lautstand des Judenspanischen in Bosnien). Posle je živio u Berlinu, Parizu, Madridu i Zagrebu, te se kasnije vratio u Sarajevo gde je službovao kao profesor u I sarajevskoj gimnaziji. 1930-ih godina bio je eminentan i aktivan intelektualac, napredne orijentacije, Sarajeva i čitave Kraljevine Jugoslavije. Posebno se zalagao za socijalno ugrožene učenike, kulturno uzdizanje radnika, međukonfesionalnu toleranciju i borbu protiv antisemitizma, te berezervnu podršku republikancima Građanskog rata u Španiji. Govorio je desetak jezika, dok je radove objavljivao uglavnom na srpskohrvatskom, zatim i na jevrejsko-španskom, španskom, francuskom i nemačkom. Stradao je u nemačkom nacističkom koncentracionom logoru Bergen-Belzen.

Baruh Kalmi je bio jedini sefardski stipendista balkanskog poluostrva od strane španske Vlade za post-doktorat u madridskom Centru za istorijske studije (1928/29). Bio je dugogodišnji saradnik više jugoslovenskih i evropskih časopisa iz oblasti filologije i književnosti kao na primer: "Srpski književni glasnik" i "Misao", oba iz Beograda, te "Revista de filología española" iz Madrida. Delovao je sa beogradskim Balkanskim institutom i Univerzitetom, te sa Španskom kraljevskom akademijom. Prevodio je sa španskog na srpskohrvatski Enrikea Laretu: "Slava don Ramira" (jedan život u doba Filipa II) i Hosea Eustasia Riveru: "Vrtlog", "Minerva". Priređivao je prikaze i književnu kritiku savremene španske književnosti. Objavljivao je radove o jezičkoj komparatistici, udžbenicima i naučnim radovima iz oblasti filologije, sa naglaskom na romanistiku.

Prikupljao je, po mestima širom BiH, Prištini i Skoplju, te dokumentovao i naučno istraživao jezičke forme i romanse jevrejsko-španskog jezika. Bio je jedan od stubova sarajevskog progresivnog "Pregleda". Bio je autoritativni oslonac lokalnim kongregacijskim časopisima "Jevrejski život" i "Jevrejski glas", kao i kulturno-prosvetnoj ustanovi "La Benevolencija". Sarađivao je sa prof. Himenes Kabaljerom, Ivom Andrićem, Isidorom Sekulić, Žakom Konfinom, Stanislavom Vinaverom, Jovanom Kršićem, Moric Levi i Laurom Papo Bohoretom.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Kompetentna međunarodna štiva iz oblasti ladino kulture i jevrejsko-španskog jezika obuhvataju Baruhovu bibliografiju. 1971 Pensilvanijski univerzitet iz Filadelfije je objavio njegov "Spanish Ballads of the Bosnian Jews" uz propratne tekstove prof. Armisteada i prof. Silvermana. U Srbiji, o Kalmiju Baruhu su posebno pisali: Ivo Andrić, Krinka Vidaković Petrov, Predrag Palavestra, Muhamed Nezirović, Hana Has Levi, Ivan Ninić i Aleksandar Nikolić.

Dela[uredi | uredi kod]

Posebna izdanja sabranih Baruhovih radova:[uredi | uredi kod]

  • Kalmi Baruh - Eseji i članci iz španske književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1956;
  • Kalmi Baruh - Izabrana djela, Svjetlost, Sarajevo, 1972;
  • Kalmi Baruh - Selected Works on Sephardic and Other Jewish Topics, Shefer Publishers}'; Moshe David Gaon Center for Ladino Culture, Jerusalim, Izrael, 2005. i 2007, ISBN 965-90790-0-1; 978-965-90790-1-8.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Jevrejska zbirka. Muzej Sarajeva. Preuzeto 29. 10. 2015

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]