Jevreji u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedia
Sinagoga u Doboju

Jevreji su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).

Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u znatno manjem broju (negdje oko 1.000 bosanskih Jevreja danas živi u Bosni i Hercegovini). Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Doboj, Zenica itd.) se utopio u lokalno stanovništvo islamiziranjem, a značajan dio je nestao u pogromima tokom Drugog svjetskog rata (danas u Tuzli stoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima). Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini je od 14 000 Židova do kraja rata pobijeno njih 12 000.[1] Jedan dio Jevreja je nakon rata kao svoj novi dom odabrao Izrael. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče i stara i nova sinagoga u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Doboju; kao i Jevrejska groblja u Sarajevu i Tuzli, koji su danas više historijski spomenici nego funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u Banjoj Luci, kao i četiri sinagoge.

Od današnjih bh. političara jevrejskog porijekla, najpoznatiji je Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj, iz Stranke za BiH, kojem su politički predstavnici Bošnjaka ustupili mjesto u Vijeću ministara. Prema postojećim ustavnim rješenjima, osporenim presudama Evropskog suda pravde, samo tzv. konstitutivni narodi, tj. Bošnjaci, Srbi i Hrvati, obavezno imaju etničke predstavnike u Vijeću ministara na bazi pariteta, dok ostalim građanima zemlje to pravo je uskraćeno.

Poznati bosanskohercegovački Jevreji[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. Zdenko Levntal, ur., Zločini fašističkih okupatora, str. 15, 61-70.

Također pogledajte[uredi - уреди]


Thunderbird on Totem Pole.jpg Nedovršeni članak Jevreji u Bosni i Hercegovini koji govori o etnologiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.