Jovan Hristić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jovan Hristić
Biografske informacije
Rođenje(1933-08-26)26. 8. 1933.
Beograd, Kraljevina Jugoslavija
Smrt20. 6. 2002. (dob: 68)
Sremska Kamenica, SR Jugoslavija
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik, kritičar, prevodilac
Opus
Književne vrstepoezija, drama, esej

Jovan Hristić (Beograd, 26. avgust 1933Sremska Kamenica, 20. jun 2002) bio je srpski pesnik, dramski pisac, esejista, književni i pozorišni kritičar, prevodilac, urednik Književnosti, lista Danas i urednik u IRO Nolit.

Biografija[uredi | uredi kod]

Jovan Hristić je rođen 26. avgusta 1933. godine u Beogradu. Maturirao je u Drugoj muškoj gimnaziji, zajedno sa Slobodanom Selenićem. Studirao je arhitekturu i filozofiju. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je 1958. godine. Bio je redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i predavao dramaturgiju svim generacijama od 1967. godine.

Zastupnik je moderne srpske lirike; u dramama pokušava da kroz opštepoznate likove iz klasike progovori o večnim problemima koji muče i savremenog čoveka; u eseju ispituje moderne pojave i oblike u književnosti i umetnosti.

U avgustu 2001. godine dobio je međunarodnu nagradu „Stjepan Mitrov Ljubiša“

Umro je u Sremskoj Kamenici 20. juna 2002. godine.

Jovan Hristić bio je praunuk Filipa Hristića, po sinu Jovanu Hristiću.

Dela[uredi | uredi kod]

Knjige pesama[uredi | uredi kod]

  • Dnevnik o Ulisu (1954)
  • Pesme 1952-1959 (1959)
  • Aleksandrijska škola (1963)
  • Stare i nove pesme (1988)
  • Nove i najnovije pesme (1993)
  • Sabrane pesme (1996),
  • Sabrane pesme (2002)
  • U tavni čas – posthumno (2003)

Drame[uredi | uredi kod]

  • Čiste ruke (1960)
  • Orest (1961)
  • Savonarola i njegovi prijatelji (1965)
  • Sedmorica: danas (1968)
  • Terasa (1972)

Knjige kritika, studija i ogleda[uredi | uredi kod]

  • Poezija i kritika poezije (1957)
  • Poezija i filozofija (1964)
  • Oblici moderne književnosti (1968)
  • Pozorište, pozorište (1976)
  • Čehov, dramski pisac (1981)
  • Pozorište, pozorište II (1982)
  • Studije o drami (1986)
  • Pozorišni referati (1992)
  • Eseji (1994)
  • Pozorišni referati II (1996)
  • O tragediji (1998)
  • O traganju za pozorištem (2002)
  • Izabrani eseji – posthumno (2005)

Kritička proza[uredi | uredi kod]

  • Profesor matematike i drugi eseji (1988)
  • Profesor matematike i drugi drugi eseji (1997)
  • Terasa na dva mora - posthumno (2002)

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Marko Magarašević, Svetlosti književnosti, Beograd, Idea, 1991.
  • Jovan Ćirilov, Dramski pisci, moji savremenici: portreti, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1989.
  • Radomir Putnik, Čitajući iznova: ogledi iz dramaturgije i teatrologije, Novi Sad, Sterijino pozorje, 1990.
  • Slobodan Rakitić, Pesnik Jovan Hristić, Književne novine, godina 43, br. 790. pp. 14
  • Petar Milosavljević, Tradicija i avangardizam, Novi Sad, Matica srpska, 1968.
  • Mihajlo Pantić, Čovek nije sam ni u osećanjima, Književne novine, godina 42, br. 779. pp. 12–13
  • Gordan M. Maričić, Antički motivi u dramama Jovana Hristića i Velimira Lukića – doktorska disertacija, Beograd, 1999.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]