Slobodan Selenić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Slobodan Selenić (Pakrac, Jugoslavija 7. jun 1933. — Beograd 27. oktobra 1995.) bio je srpski pisac i kritičar, pisao je romane, drame i pozorišnu kritiku. Dopisni je član SANU. Dobitnik je mnogih nagrada, između ostalih NIN-ove nagrade 1980. godine za roman Prijatelji.

Studirao je dramu na Beogradskom univerzitetu, a postdiplomske studije u Bristolu 1950.

Po njegovom istoimenom romanu i scenariju, 1995. je snimljen film Ubistvo s predumišljajem. U nekoliko svojih romana (Timor mortis, Pismo glava, Očevi i oci, Ubistvo s predumišljajem ), prati tokove samospoznaje i opstanka jedne imanentno tragične kulture.

Izrazito realističan, uglavnom je pisao o sukobu evropske kulture i balkanske zaostalosti na području bivše Jugoslavije. Glavna preokupacija njegovih dela bio je dolazak na vlast Komunističke partije 1945. i postepeno uništavanje privrednog i kulturnog života započetog između dva svetska rata.

Bio je član DEPOS-a (Demokratske opozicije Srbije) 1992., ali razočaran korumpiranošću opozicionih političkih lidera, napustio je dalji politički angažman.

Umro je u Beogradu od raka 1995.

Najpoznatija dela[uredi | uredi kod]

  • romani
    • Memoari Pere Bogalja (1968.)
    • Pismo glava (1972.)
    • Prijatelji (1980.) (od 1983.) Prijatelji sa Kosančićevog venca 7
    • Očevi i oci (1985.)
    • Timor mortis (1989.)
    • Ubistvo s predumišljajem (1993.)
  • drame:
    • Ruženje naroda
    • Knez Pavle

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]