Prijeđi na sadržaj

Višijevska Francuska

Izvor: Wikipedija
Višijevska Francuska
État français
  
1940. – 1944.   
 
  
 
  
Zastava Grb
Zastava Službeni simbol
GesloTravail, Famille, Patrie
(sh. Rad, obitelj, domovina)
Himna: "La Marseillaise"
Lokacija Francuske Države
Lokacija Francuske Države
Glavni grad Vichy (de facto)
Pariza (de iure)
Glavni grad u egzilu Sigmaringen
(1944–1945)
Jezik/ci francuski jezik
Religija katolicizam
Vlada Autoritarna država
Državni poglavar
 • 1940. – 1944. Philippe Pétain
Premijer
 • 1940. – 1942. Philippe Pétain
 • 1942. – 1944. Pierre Laval
Legislatura Narodna skupština
Historija Drugi svjetski rat
 • Drugi Compiègne 22. lipnja 1940.
 • Pétain dobio pune ovlasti 10. srpnja 1940.
 • Operacija Torch 8. studenog 1942.
 • Operacija Anton 11. studenog 1942.
 • Oslobođenje Francuske ljeto 1944.
 • Ukinuta 1944.
 • Pad Sigmaringena 22. travnja 1945.
Valuta francuski franak
a Pariz je formalno ostao središte Francuske Države, mada Višijevska vlada nikada nije upravljala iz njega.

Višijevska Francuska ili Višijski režim je bila vlada Francuske od srpnja 1940. godine do kolovoza 1944. godine. Nasljedila je Treću Republiku. "Francuska država" (L'État Français), kako je nazvana u kontrast s "Francuskom republikom", je proklamirana od strane maršala Pétaina nakon vojnog poraza Francuske od Trećeg Reicha tijekom Drugog svjetskog rata. Glasovanjem Nacionalne skupštine od 10. srpnja 1940. godine, Pétain je dobio skoro sve izvršne moći, te je proglašen "Predsjednikom skupštine", a ne predsjednikom Francuske. Pétain je vodio reakcionarni program zvan Révolution nationale, čiji je cilj bio "regeneracija Nacije".

Višijska Francuska je imala legalni autoritet i nad sjevernim djelom države, koji je okupirao Wehrmacht, i nad južnim "slobodnim dijelom" države, gdje se nalazio Vichy, središte države. Južna zona je pod Vichyevskom upravom bila sve do 1942. godine.

Pétain i Višijski režim su dobrovoljno kolaborirali s Nijemcima. Francuska policija je organizirala uhićenja i deportaciju Židova i ostalih koje je Treći Reich smatrao nepoželjnim.

Predsjednička zastava

Legitimnost Pétaina i Višijske Francuske izazvao je general Charles de Gaulle, koji je vodio Slobodnu Francusku. Nakon Savezničke Operacije Overlord, de Gaulle je u lipnju 1944. godine proglasio Provizornu vladu Francuske Republike. Nakon potpunog oslobođenja, Provizorna vlada je za svoje središte uzela Pariz. Saveznici su 23. listopada 1944. godine priznali Provizornu vladu kao legitimnu vladu Francuske.

Nakon pada Višijske Francuske, pobornici režima su uspostavili vladu u egzilu koju je do travnja 1945. godine vodio Pétain.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]