Völklingen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Felklingen
Völklingen

Altes Rathaus Voelklingen.jpg
Gradska većnica u Felklingenu

Grb
Osnovni podaci
Država Flag of Njemačka Njemačka
Gradonačelnik Klaus Lorig (CDU)
Savezna država Sarland
Stanovništvo
Stanovništvo 40.086[1]
Gustina stanovništva 598 st./km²
Geografija
Koordinate 49°15′00″N 6°50′00″E / 49.25°N 6.83333°E / 49.25; 6.83333
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 182–328 m
Površina 67,1 km²
Felklingen is located in Njemačke
Felklingen
Felklingen
Felklingen (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 66333
Pozivni broj 06898,06802
Registarska oznaka VK
Veb-strana www.voelklingen.de


Völklingen je grad u njemačkoj pokrajini Saarland, oblast Saarbrücken, na samoj granici s Francuskom, na rijeci Saar, oko 10 km zapadno od Saarbrückena.

Grad je najpoznatiji po svojoj industrijskoj prošlosti i željezari (Völklinger Hütte).

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradska vijećnica u Völklingenu.

Grad se prvi put spominje u jednom memorandumu iz 822. god. kao Fulcolingas. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata gradu je izgubio oko 84% svojih stanovnika. Od 1679. do 1697. god. okupirao ga je francuski kralj Luj XIV. i pripojio županiji Saarbrücken. Nakon toga, ponovo dominira grof Saarbrückena. Nakon mira u Campoformidu (1797.), poput ostalih njemačkih područja zapadno od Rajne, pripada Francuskoj. Nakon Napoleonova poraza kod Waterlooa u 1815. god. Völklingen postaje dio Pruske.

U blizini postojećih ležišta željeza i ugljika, u 19. st. dolazi do rane industrijalizacije. Godine 1918., grad su ponovno okupirale francuske trupe. Na referendumu, 13. siječnja 1935., 89,8% stanovnika je glasalo za pripajanje njemačkoj pokrajini Saarland. Tijekom Drugog svjetskog rata okupirali su ga Saveznici 1945. god. što je ponovno dovelo do francuske uprave. God. 1955., stanovnici ponovno glasaju za pripojenje Njemačkoj. U rudarskoj nesreći 1962. god. poginulo je 299 radnika. U srpnju 1986. god. zatvorena je Željezara Völklingen, koja je 1995. god. upisana kao UNESCO-ova svjetska baština.

U novije vrijeme, postoje zajedljivi komentari kako grad još uvijek ima Adolfa Hitlera i ratnog zločinca Hermanna Röchlinga kao počasne građane. To je zbog toga što ekstremno desna stranka NPD redovito ima veliki izborni uspjeh u gradu.

Željezara u Völklingeru[uredi - уреди | uredi izvor]

Željezara u Völklingeru je središnje mjesto europskog industrijske baštine i kao takvo je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1994. god.

Njena povijest seže u 1873. god. kada je Julius Buch započeo graditi kompleks za proizvodnju čelika u blizini Vöklingena, na obali rijeke Saar. Kako ovi planovi nisu dovršeni, 1881. god., Carl Röchling započinje novi kompleks i dvije godine kasnije započela je raditi prva talionica. God. 1986., željezara je zatvorena.

Željezara je dans muzej, a Ferrodrome je interaktivni znanstveni centar koji je posvećen proizvodnji željeza. Posjetiteljima je dozvoljen obilazak postrojenja, a u velikim tvorničkim dvoranama postavljaju se i privremene izložbe s raznom tematikom, pa čak i glazbeni koncerti.

Željezara u Völklingeru (Völklinger Hütte)

Međunarodna saradnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Nemačka Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Nemačku.