Coordinates: 52°24′N 13°06′E / 52.400°N 13.100°E / 52.400; 13.100

Babelsberg

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

52°24′N 13°06′E / 52.400°N 13.100°E / 52.400; 13.100

Palače i parkovi Potsdama i Berlina
Svjetska baštinaUNESCO
 Njemačka
Registriran:1990. (14. zasjedanje)
prošireno 1992. i 1999.
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iv,
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Babelsberg je najveći dio grada Potsdama u pokrajini Brandenburg u Njemačkoj, a dobio je ime po malenom brdu na obali rijeke Havel. Najpoznatiji je po slavnoj palači i parku Babelsberg koji su dio zaštićene UNESCOve svjetske baštine Palače i parkovi Potsdama i Berlina, ali i po studiju Babelsberg koji je povijesno središte njemačke flmske industrije, najstarijeg velikog filmskog studija u Europi.

Godine 1833. princ Wilim I. Hohenzollern je dobio od svog oca Fridrika Vilima III., pruskog kralja dozvolu za gradnju ljetnje rezidencije za sebe i svoju ženu, Augustu Saxe-Weimar-Eisenach, i to n obronku brda Babelsberg koji gleda na rijeku Havel. Prve planove u neogotičkom stilu uradio je Karl Friedrich Schinkel, no oni nisu zadovoljili prinčeve ambiciozne želje, koji je u međuvremenu postao prijestolonasljednikom jer njegov stariji brat, pruski kralj Fridrik Vilim IV., nije imao djece. Proširene planove završio je Friedrich Ludwig Persius i izveo ih do 1849. godine, a njegov park izveli su Peter Joseph Lenné i Hermann von Pückler-Muskau.

Babelsberg je postao njegov rezidencijom kada je Vilim proglašen pruskim, ali i njemačkim kraljem. Ovdje je 23. rujna 1862. godine, nakon privatnog razgovora s njemačkim premijerom, Bismarckom, odustao od abdikacije.

Studio Babelsberg je nadaleko poznat kao medijski centar i nastariji veliki filmski studio na svijetu. U Balbesbergu se nalazi i državni emiter RBB (Rundfunk Berlin-Brandenburg), sjedište Njemačkog medijskog arhiva, astrofizički institut Potsdam, dok se u obližnjem Neubabelsbergu nalazi Hasso Plattner institut za računalni programski inženjering.

Godine 1990. palača sa svojim parkom upisana je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zajedno s drugim palačama i parkovima u Potsdamu.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  • Paul Sigel, Silke Dähmlow, Frank Seehausen und Lucas Elmenhorst, Architekturführer Potsdam - Architectural Guide, Dietrich Reimer Verlag, Berlin 2006, ISBN 3-496-01325-7.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]