Prijeđi na sadržaj

Hrvatski ustavni referendum 2013.

Izvor: Wikipedija
Ustavni referendum o definiciji braka
Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Lokacija Hrvatska
Datum1. 12. 2013. (2013.-12-1.) (10 god.)
Rezultati
Da ili ne Glasovi Postotak
Da 944.563 &0000000000000066.24000066,24%
Ne 481.370 &0000000000000033.76000033,76%
Važeći glasovi 1.425.933 &0000000000000099.43000099,43%
Nevažeći ili prazni glasovi 8.187 &0000000000000000.5700000,57%
Ukupni glasovi 1.434.120 100.00%
Odaziv &0000000000000037.85000037,85%
Elektorat 3.788.978
Rezultati po općinama
  Da
  Ne
Izvor: Državni zavod za statistiku
Hrvatska

Članak je dio serije:
Politika i uprava
Hrvatske

Druge države
pogledaj • razgovor • uredi

Ustavni referendum o definiciji braka u Hrvatskoj održao se 1. 12. 2013. Građani su se izjasnili za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene.[1] [2] To je bio treći referendum u historiji Hrvatske, nakon referenduma o nezavisnosti i referenduma o pristupanju Evropskoj uniji.

Referendum je raspisan nakon što je organizacija U ime obitelji prikupila više od 740.000 potpisa građana koji podržavaju unošenje ove odredbe u Ustav Republike Hrvatske.[3] Glasači su na referendumu odgovarali na pitanje:

Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?[1]

Kampanja

[uredi | uredi kod]

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je za HRT da će vjerojatno glasati protiv prijedloga, dok je Tomislav Karamarko, predsjednik opozicijskog HDZ-a, rekao da će glasati za taj prijedlog.[1]

Hrvatska biskupska konferencija pozvala je katolike u Hrvatskoj da glasaju za promenu ustava.[4] Evangelistička (luteranska) crkva u Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb usprotivile su se predloženoj promjeni ustava.[5][6]

Jutarnji list i Novi list, koji su među najvećim dnevnim novinama u Hrvatskoj, objavili su da će otvoreno podržati kampanju protiv promene ustava.[7][8]

Istraživanja javnog mnijenja

[uredi | uredi kod]

Istraživanje iz juna 2013. otkrilo je da bi 55,3% građana Hrvatske podržalo predloženu promenu ustava, dok je njih 31,1% odgovorilo da se protive toj promjeni.[9]

Prema drugom istraživanju iz novembra, 54,3% ispitanika reklo je da će glasati za prijedlog, njih 33,6% bilo je protiv, dok 12,1% ispitanika nije bilo sigurno. Isto istraživanje otkrilo je i to da predloženu promenu ustava podržava 88,7% glasača HDZ-a i 39,5% glasača SDP-a.[10]

Telefonska anketa sprovedena za HRT pokazala je da na referendumu namerava glasati 72% ispitanika, a od toga 59% planira glasati za ustavni amandman, 31% namjerava glasati protiv njega, dok je 10% odbilo odgovoriti.[11]

Kontroverze

[uredi | uredi kod]
"Ne želimo dopustiti da na račun grupe ljudi koji promjenom Ustava ne dobivaju ništa, oni koji su drugačiji izgube svoja prava i mogućnosti da budu jednaki pred zakonom. Ne želimo živjeti u društvu koje smatra da je normalno da postoje građani prvog i drugog reda."

uredništvo Jutarnjeg lista, 9.11. 2013.[7]

Broj žiro-računa naveden na stranici inicijative U ime obitelji ne pripada istoimenoj inicijativi već ad-hoc osnovanoj udruzi pod imenom Građani odlučuju. Dopredsjednik te udruge je Krešimir Miletić, koji je i dopredsjednik političke stranke HRAST te je bio nositelj liste HRAST-a za grad Zagreb. Zbog toga su neki upozoravali da se zapravo radi o prikrivenoj političkoj kampanji. Glavna organizatorica inicijative U ime obitelji je Željka Markić koja je bila predsjednica HRAST-a, a od 2008. i potpredsjednica GROZD-a. [12]

Neki su kritizirali kampanju organizacije kao isključivu i da zapravo potiče na mržnju prema drugačijima[13] dok Petar Vidov navodi: "Pitanje koje vam ekipa iz "U ime obitelji" zapravo postavlja na referendumu glasi otprilike ovako: "Jeste li za to da homoseksualci u RH budu građani drugog reda?". Iza floskule o "promicanju obiteljskih vrijednosti" ne krije se ništa drugo nego zloćudan pokušaj getoizacije manjine kakvog se ne bi posramili ni arhitekti Hitlerovog Reicha".[14]

Analogijom s nacizmom poslužio se i književnik Predrag Raos, inače deklarirani homofob, koji je u talk showu Direkt plus ustvrdio da je "Adolf Hitler zabranio da se djeci do 18 godina starosti daje vjerski odgoj, dok upravo to pokušavaju homoseksualci" (aludirajući na četvrti modul predloženog zdravstvenog odgoja). Isti književnik obrušio se na presicu udruženja književnika (P.E.N.) istaknuvši da jedno strukovno udruženje "ne smije širiti nikakve vjerske ili ideološke poruke ni pedersku propagandu"[15].

Aktivisti udruge U ime obitelji prilikom skupljanja potpisa za referendum u nekoliko su navrata bili izvrgnuti nasilju i huligalizmu, a spomenuti Jutarnji list dao je otvorenu podršku takvim ispadima[16][17]. Tokom predreferendumske kampanje, fizičkom napadu bio je izvrgnut i štand kampanje protivnika, također u samom centru Zagreba[18].

Prilikom kampanje aktivisti obiju strana iskazali su nizak prag tolerancije prema neistomišljenicima, često ih poistovjećujući s komunistima, nacistima ili talibanima. U hrvatskom Saboru HNS-ovac Igor Kolman opisao je inicijativu "prljavim pokretom"[19], dok je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini nekoliko dana kasnije HDZ-ov zastupnik Mario Župan sve one koje će glasati protiv nazvao "nenormalnima"[20].

Rezultati

[uredi | uredi kod]
Rezultati referenduma po županijama
Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba
po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Da ili ne Glasovi Procenat
Uspešan Da 944.563 65.83%
Ne 481.370 33.55%
Važećih glasova 1.425.933 99.43%
Nevažećih glasova 8.187 0.57%
Ukupno 1.434.120 100,00%
Izlaznost 37.85%
Glasačko telo 3.788.978

Rezultati po županijama

[uredi | uredi kod]

Najveća izlaznost na referendumu bila je u Gradu Zagrebu, gdje je izašlo 49,17% od ukupnog broja upisanih glasača, dok je još u dvije županije zabilježena izlaznost od preko 40 posto. Najmanja je izlaznost bila u Ličko-senjskoj županiji, svega 25,20%.

U 18 županija i Gradu Zagrebu glasači su podržali ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene. Najviše glasova "za" bilo je u Vukovarsko-sremskoj županiji, i to 80,79%, dok je u još 6 županija bilo preko 75% glasova "za". Glasači u dvije županije glasali su protiv predložene ustavne definicije braka, i to u Istarskoj županiji, gdje je bilo 58,23% glasova "protiv", i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je bilo 53,30% glasova "protiv".

Na općinskoj razini, izvan općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, referendumska inicijativa je naišla na odbijanje isključivo unutar određenih općina gdje su Srbi u Hrvatskoj činili većinu. Te općine uključivale su Negoslavce, Borovo, Trpinju, Markušicu, Jagodnjak, Vrhovine, Ervenik i Civljane.[21][22][23] Unatoč niskom odazivu u tim područjima, na ishod u tim sredinama značajno utjecala takozvana inicijativa za referendum o upotrebi ćirilice, koja je imala za cilj ograničiti službenu upotrebu manjinskih jezika u Hrvatskoj.[24][25] Ta inicijativa kasnije je proglašena neustavnom.[26]

Županija Birača Ukupno
glasalo 		% Za % Protiv % Nevažeći %
Bjelovarsko-bilogorska 101.963 32.099 31,48% 22.539 70,21% 9.377 29,21% 183 0,57%
Brodsko-posavska 141.318 46.866 33.16% 37.409 79.80% 9.183 19,59% 274 0,58%
Dubrovačko-neretvanska 108.560 44.455 40,95% 34.286 77,11% 9.860 22,18% 309 0,70%
Istarska 188.845 59.463 31,49% 24.427 41,07% 34.634 58,23% 402 0,68%
Karlovačka 117.383 41.652 35,48% 28.633 68,73% 12.733 30,57% 286 0,69%
Koprivničko-križevačka 95.272 30.944 32,48% 21.232 68,61% 9.552 30,87% 160 0,52%
Krapinsko-zagorska 109.529 33.126 30,24% 23.754 71,70% 9.147 27,61% 225 0.68%
Ličko-senjska 47.645 12.005 25,20% 9.544 79,50% 2.379 19,82% 82 0,68%
Međimurska 95.996 29.651 30,89% 16.138 54,42% 13.329 44,94% 184 0,62%
Osječko-baranjska 263.073 89.955 34,19% 64.078 71,20% 25.437 28,27% 440 0,49%
Požeško-slavonska 68.364 23.879 34,93% 18.828 78,85% 4.886 20,46% 165 0,69%
Primorsko-goranska 268.981 95.708 35,58% 44.178 46,15% 51.028 53,30% 502 0,52%
Sisačko-moslavačka 155.929 46.741 29,98% 32.046 68,55% 14.413 30,83% 282 0,60%
Splitsko-dalmatinska 405.274 176.618 43,58% 137.266 77,69% 38.340 21,70% 1.012 0.57%
Šibensko-kninska 106.405 35.350 33,22% 26.216 74,14% 8.915 25,21% 219 0,62%
Varaždinska 146.011 50.207 34,39% 30.885 61,49% 18.985 37,80% 337 0.67%
Virovitičko-podravska 73.296 23.334 31,84% 17.380 74,47% 5.806 24,88% 148 0,63%
Vukovarsko-sremska 160.278 49.655 30,98% 40.128 80,79% 9.226 18,57% 301 0.61%
Zadarska 165.572 55.919 33,77% 42.342 75,72% 13.169 23,55% 408 0,73%
Zagrebačka 271.178 107.765 39,74% 75.274 69,82% 31.927 29,61% 564 0,52%
Grad Zagreb 686.646 337.277 49,12% 188.757 55,90% 146.859 43,50% 1.661 0,49%
Hrvatska dijaspora - 11.451 - 9.223 80,48% 2.185 19,07% 43 0,8%
UKUPNO 3.788.978 1.434.120 37,85% 944.563 65,83% 481.370 33,55% 8.187 0,57%
Izvor: Državna izborna komisija (DIP)

Veze

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Croatia to hold referendum on same-sex marriage ban BBC News, 8. 11. 2013
  2. ↑ „Privremeni neslužbeni rezultati državnog referenduma”. Arhivirano iz originala na datum 2014-01-20. Pristupljeno 2013-12-01. 
  3. ↑ „Sabor raspisao ustavotvorni referendum o braku”. Novi list. Pristupljeno 11. 11. 2013. 
  4. ↑ Podupiremo referendum za brak jer time želimo zaštiti najslabije u našem društvu 
  5. ↑ Luteranska crkva protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 20. 11. 2013 
  6. ↑ Židovska općina Zagreb protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 21. 11. 2013 
  7. ↑ 7,0 7,1 ODLUKA UREDNIŠTVA Jutarnji donira oglasni prostor građanima ugroženima referendumom Arhivirano 2013-11-11 na Wayback Machine-u Jutarnji list, 9. 11. 2013
  8. ↑ „Mi smo PROTIV”. Novi list. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-08. Pristupljeno 16. 11. 2013. 
  9. ↑ 55,3 posto Hrvata za brak žene i muškarca u Ustavu Vecernji list, 6. 6. 2013
  10. ↑ Većina za proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta Arhivirano 2019-09-11 na Wayback Machine-u HRT, 2. 11. 2013
  11. ↑ 59 posto ispitanika glasat će 'za', 31 'protiv', Večernji list, pristupljeno 30. 11. 2013 
  12. ↑ Ana Maria Kezerić (17. lipanj 2013). „U ime obitelji i naših džepova”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-21. Pristupljeno 2013-11-11. 
  13. ↑ Jelena Svilar (27. svibnja 2013). „U ime mržnje”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-09. Pristupljeno 2013-11-11. 
  14. ↑ Petar Vidov (9. 11. 2013). „Jeste li za to da gejevi budu građani drugog reda?”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-11. Pristupljeno 2013-11-11. 
  15. ↑ M. M. (29. 11. 2013). „Predrag Raos: Ja jesam homofob - želim zaštititi svoju djecu od perverznjaka (Video)”. Hrsvijet. 
  16. ↑ Ravlić, Josip (18. 5. 2013). „Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično”. Bitno.net. 
  17. ↑ LP (18. 5. 2013). „Dvije pankerice napale štand”. Lika Plus. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-12. Pristupljeno 2013-11-30. 
  18. ↑ Klančir, Irena (30. 11. 2013). „Na Cvjetnom trgu razbijen štand HNS-a tijekom akcije PROTIV”. Večernji list. 
  19. ↑ NovaTV (6. 11. 2013). „HNS-ovac inicijativu 'U ime obitelji' nazvao - 'prljavim pokretom'!”. Dnevnik.hr. 
  20. ↑ M.B. (28. 11. 2013). „Sve one koji će glasati 'protiv' nazvao nenormalnima!”. RTL. [mrtav link]
  21. ↑ Branimir Bradarić (3. decembar 2013). „Samo 4 općine glasale protiv”. Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024. 
  22. ↑ Borna Sor (15. septembar 2016). „Negoslavci, čudo od sela”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024. 
  23. ↑ n.a. (2. decembar 2013). „Za ustavno određenje braka 66 posto birača”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024. 
  24. ↑ n.a. (1. decembar 2013). „'Referendum o braku je topovska priprema za referendum o ćirilici'”. Danas.hr. Pristupljeno 11. januar 2024. [mrtav link]
  25. ↑ n.a. (3. novembar 2013). „Ministar uprave Bauk za Večernji list: Obiteljski zakon definira brak kao zajednicu muškarca i žene i to bilo kakav ishod vezan uz referendum neće promijeniti.”. Ministarstvo uprave & Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024. 
  26. ↑ n.a. (12. avgust 2014). „Neustavno referendumsko pitanje o ćirilici”. Dnevni avaz. Pristupljeno 11. januar 2024. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Portal LGBT
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_ustavni_referendum_2013.&oldid=42237095