Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1995

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora su održani 29.10. 1995.

Mandat postojećeg saziva je trebao isteći godinu dana kasnije, odnosno godine 1996. Međutim, vlada predsjednika Franje Tuđmana i njegove Hrvatske demokratske zajednice su nastojali maksimalno iskoristiti nacionalnu euforiju nakon Operacije Oluje i hrvatske vojne uspjehe u susjednoj Bosni i Hercegovini. Zastupnički dom je raspušten, ali ne prije nego što je donio novi izborni zakon koji je izmijenio izborni sistem kako bi dodatno poboljšao rezultate vladajuće stranke.

Po novom zakonu, 28 zastupnika se biralo po većinskom sistemu u izbornim jedinicama, dok se 80 zastupnika biralo proporcionalno s državnih lista, s time da je izborni cenzus povećan s prethodnih 2 % na 5%.

Novina u zakonu je bila povećanje izbornog cenzusa za zajedničke liste više stranaka - 8% za koaliciju dvije i 11% za koaliciju tri ili više stranaka. Ta su pravila bila donesena kako bi odvratile male opozicijske stranke da se udruže, odnosno da ih natjeraju da nastupaju pojedinačno, pri čemu bi mnoge od njih završile ispod cenzusa, te tako propalim glasovima donijeli dodatne mandate najjačoj stranci.

Dok je 12 mjesta zadržano za hrvatsku dijasporu, broj mjesta rezerviranih za etničke manjine se smanjio. To je bio poseban slučaj kod Srba, koji su spali s 14 na 3 mjesta.

Pod takvim uvjetima, hrvatske opozicijske stranke su više bile zainteresirane za puko preživljavanje nego pokušaj rušenja HDZ-ove liste. Naučivši na greškama načinjenih prilikom izbora 1992. godine, stvorili su ad hoc koalicije, a izborni cenzus zaobišli ističući kandidati partnerskih stranaka pod imenom jedne od stranaka u koaliciji.

Na kraju je HDZ osvojio otprilike isti broj glasova i isti udio mandata kao i prije tri godine. Najvažnije promjene su zabilježen unutar same hrvatske opozicije. Socijaldemokratska partija Hrvatske je ponovno postala značajan politički faktor s 8,93 % glasova, uglavnom dobijenih naušrtb Hrvatske socijalno liberalne stranke čiji se udio glasova skoro prepolovio. Obje stranke, međutim, nisu bile uspješne kao velika centristička koalicija u kojoj su bili Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska narodna stranka, Istarski demokratski sabor i Hrvatska kršćanska demokratska unija.

Najdramatičniji trenutak izbora se dogodio prilikom prebrojavanja. Na početku se činilo da Hrvatska stranka prava neće probiti cenzus od 5 %, da bi joj to uspjelo nikad razjašnjenim porastom glasova.

Izbori su održani zajedno s izborima za novoustanovljenu skupštinu Grada Zagreba koji su rezultirali Zagrebačkom krizom.

Summary of votes and seats[uredi - уреди | uredi izvor]

[discuss] – [edit]
Sažetak izbornih rezultata
Državne liste Pojedinačne izborne jedinice Hrvatska dijaspora Ukupno (uključujući mjesta za etničke manjine Promjena
Stranke i koalicije Glasova % Mjesta % Mjesta % Mjesta % Mjesta % %
Hrvatska demokratska zajednica 45,2 42 52,50 21 75,00 12 100,00 75 59,06 Red Arrow Down.svg -2.53
Coalition: Hrvatska seljačka stranka 18,3 16 20,00 2 7,14 0 0,00 18 14,17
Istarski demokratski sabor
Hrvatska narodna stranka
Hrvatska kršćanska demokratska unija
Slavonsko-baranjska hrvatska stranka
Hrvatska socijalno liberalna stranka 11,5 10 12,50 2 7,14 0 0,00 12 9,45 Red Arrow Down.svg -0.69
Socijaldemokratska partija Hrvatske 8,9 8 10 2 7,14 0 0.00 10 7,87 Red Arrow Down.svg -0.10
Hrvatska stranka prava 5,0 4 5,00 0 0,00 0 0,00 4 3,15 Red Arrow Down.svg -0.47
ostali 11,1 0 0,00 1 3,57 0 0,00 8 6,30
Total 80 100,00 28 100,00 12 100,00 127 100,00
nevažećih listića
glasova
registriranih birača
Izvor: IDS-DDI web site.