Hrvatski ustavni referendum 2013.
Ustavni referendum o definiciji braka | ||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca? | ||||||||||||||||||||||||||||
Lokacija | Hrvatska | |||||||||||||||||||||||||||
Datum | 1. 12. 2013. | |||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||
Izvor: Državni zavod za statistiku |
Hrvatska |
Članak je dio serije: |
|
Druge države |
Ustavni referendum o definiciji braka u Hrvatskoj održao se 1. 12. 2013. Građani su se izjasnili za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žene.[1] [2] To je bio treći referendum u historiji Hrvatske, nakon referenduma o nezavisnosti i referenduma o pristupanju Evropskoj uniji.
Referendum je raspisan nakon što je organizacija U ime obitelji prikupila više od 740.000 potpisa građana koji podržavaju unošenje ove odredbe u Ustav Republike Hrvatske.[3] Glasači su na referendumu odgovarali na pitanje:
- Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?[1]
Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je za HRT da će vjerojatno glasati protiv prijedloga, dok je Tomislav Karamarko, predsjednik opozicijskog HDZ-a, rekao da će glasati za taj prijedlog.[1]
Hrvatska biskupska konferencija pozvala je katolike u Hrvatskoj da glasaju za promenu ustava.[4] Evangelistička (luteranska) crkva u Hrvatskoj i Židovska općina Zagreb usprotivile su se predloženoj promjeni ustava.[5][6]
Jutarnji list i Novi list, koji su među najvećim dnevnim novinama u Hrvatskoj, objavili su da će otvoreno podržati kampanju protiv promene ustava.[7][8]
Istraživanje iz juna 2013. otkrilo je da bi 55,3% građana Hrvatske podržalo predloženu promenu ustava, dok je njih 31,1% odgovorilo da se protive toj promjeni.[9]
Prema drugom istraživanju iz novembra, 54,3% ispitanika reklo je da će glasati za prijedlog, njih 33,6% bilo je protiv, dok 12,1% ispitanika nije bilo sigurno. Isto istraživanje otkrilo je i to da predloženu promenu ustava podržava 88,7% glasača HDZ-a i 39,5% glasača SDP-a.[10]
Telefonska anketa sprovedena za HRT pokazala je da na referendumu namerava glasati 72% ispitanika, a od toga 59% planira glasati za ustavni amandman, 31% namjerava glasati protiv njega, dok je 10% odbilo odgovoriti.[11]
uredništvo Jutarnjeg lista, 9.11. 2013.[7]
Broj žiro-računa naveden na stranici inicijative U ime obitelji ne pripada istoimenoj inicijativi već ad-hoc osnovanoj udruzi pod imenom Građani odlučuju. Dopredsjednik te udruge je Krešimir Miletić, koji je i dopredsjednik političke stranke HRAST te je bio nositelj liste HRAST-a za grad Zagreb. Zbog toga su neki upozoravali da se zapravo radi o prikrivenoj političkoj kampanji. Glavna organizatorica inicijative U ime obitelji je Željka Markić koja je bila predsjednica HRAST-a, a od 2008. i potpredsjednica GROZD-a. [12]
Neki su kritizirali kampanju organizacije kao isključivu i da zapravo potiče na mržnju prema drugačijima[13] dok Petar Vidov navodi: "Pitanje koje vam ekipa iz "U ime obitelji" zapravo postavlja na referendumu glasi otprilike ovako: "Jeste li za to da homoseksualci u RH budu građani drugog reda?". Iza floskule o "promicanju obiteljskih vrijednosti" ne krije se ništa drugo nego zloćudan pokušaj getoizacije manjine kakvog se ne bi posramili ni arhitekti Hitlerovog Reicha".[14]
Analogijom s nacizmom poslužio se i književnik Predrag Raos, inače deklarirani homofob, koji je u talk showu Direkt plus ustvrdio da je "Adolf Hitler zabranio da se djeci do 18 godina starosti daje vjerski odgoj, dok upravo to pokušavaju homoseksualci" (aludirajući na četvrti modul predloženog zdravstvenog odgoja). Isti književnik obrušio se na presicu udruženja književnika (P.E.N.) istaknuvši da jedno strukovno udruženje "ne smije širiti nikakve vjerske ili ideološke poruke ni pedersku propagandu"[15].
Aktivisti udruge U ime obitelji prilikom skupljanja potpisa za referendum u nekoliko su navrata bili izvrgnuti nasilju i huligalizmu, a spomenuti Jutarnji list dao je otvorenu podršku takvim ispadima[16][17]. Tokom predreferendumske kampanje, fizičkom napadu bio je izvrgnut i štand kampanje protivnika, također u samom centru Zagreba[18].
Prilikom kampanje aktivisti obiju strana iskazali su nizak prag tolerancije prema neistomišljenicima, često ih poistovjećujući s komunistima, nacistima ili talibanima. U hrvatskom Saboru HNS-ovac Igor Kolman opisao je inicijativu "prljavim pokretom"[19], dok je u zagrebačkoj Gradskoj skupštini nekoliko dana kasnije HDZ-ov zastupnik Mario Župan sve one koje će glasati protiv nazvao "nenormalnima"[20].
Najveća izlaznost na referendumu bila je u Gradu Zagrebu, gdje je izašlo 49,17% od ukupnog broja upisanih glasača, dok je još u dvije županije zabilježena izlaznost od preko 40 posto. Najmanja je izlaznost bila u Ličko-senjskoj županiji, svega 25,20%.
U 18 županija i Gradu Zagrebu glasači su podržali ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene. Najviše glasova "za" bilo je u Vukovarsko-sremskoj županiji, i to 80,79%, dok je u još 6 županija bilo preko 75% glasova "za". Glasači u dvije županije glasali su protiv predložene ustavne definicije braka, i to u Istarskoj županiji, gdje je bilo 58,23% glasova "protiv", i u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je bilo 53,30% glasova "protiv".
Na općinskoj razini, izvan općina u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, referendumska inicijativa je naišla na odbijanje isključivo unutar određenih općina gdje su Srbi u Hrvatskoj činili većinu. Te općine uključivale su Negoslavce, Borovo, Trpinju, Markušicu, Jagodnjak, Vrhovine, Ervenik i Civljane.[21][22][23] Unatoč niskom odazivu u tim područjima, na ishod u tim sredinama značajno utjecala takozvana inicijativa za referendum o upotrebi ćirilice, koja je imala za cilj ograničiti službenu upotrebu manjinskih jezika u Hrvatskoj.[24][25] Ta inicijativa kasnije je proglašena neustavnom.[26]
Županija | Birača | Ukupno glasalo |
% | Za | % | Protiv | % | Nevažeći | % |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Bjelovarsko-bilogorska | 101.963 | 32.099 | 31,48% | 22.539 | 70,21% | 9.377 | 29,21% | 183 | 0,57% |
Brodsko-posavska | 141.318 | 46.866 | 33.16% | 37.409 | 79.80% | 9.183 | 19,59% | 274 | 0,58% |
Dubrovačko-neretvanska | 108.560 | 44.455 | 40,95% | 34.286 | 77,11% | 9.860 | 22,18% | 309 | 0,70% |
Istarska | 188.845 | 59.463 | 31,49% | 24.427 | 41,07% | 34.634 | 58,23% | 402 | 0,68% |
Karlovačka | 117.383 | 41.652 | 35,48% | 28.633 | 68,73% | 12.733 | 30,57% | 286 | 0,69% |
Koprivničko-križevačka | 95.272 | 30.944 | 32,48% | 21.232 | 68,61% | 9.552 | 30,87% | 160 | 0,52% |
Krapinsko-zagorska | 109.529 | 33.126 | 30,24% | 23.754 | 71,70% | 9.147 | 27,61% | 225 | 0.68% |
Ličko-senjska | 47.645 | 12.005 | 25,20% | 9.544 | 79,50% | 2.379 | 19,82% | 82 | 0,68% |
Međimurska | 95.996 | 29.651 | 30,89% | 16.138 | 54,42% | 13.329 | 44,94% | 184 | 0,62% |
Osječko-baranjska | 263.073 | 89.955 | 34,19% | 64.078 | 71,20% | 25.437 | 28,27% | 440 | 0,49% |
Požeško-slavonska | 68.364 | 23.879 | 34,93% | 18.828 | 78,85% | 4.886 | 20,46% | 165 | 0,69% |
Primorsko-goranska | 268.981 | 95.708 | 35,58% | 44.178 | 46,15% | 51.028 | 53,30% | 502 | 0,52% |
Sisačko-moslavačka | 155.929 | 46.741 | 29,98% | 32.046 | 68,55% | 14.413 | 30,83% | 282 | 0,60% |
Splitsko-dalmatinska | 405.274 | 176.618 | 43,58% | 137.266 | 77,69% | 38.340 | 21,70% | 1.012 | 0.57% |
Šibensko-kninska | 106.405 | 35.350 | 33,22% | 26.216 | 74,14% | 8.915 | 25,21% | 219 | 0,62% |
Varaždinska | 146.011 | 50.207 | 34,39% | 30.885 | 61,49% | 18.985 | 37,80% | 337 | 0.67% |
Virovitičko-podravska | 73.296 | 23.334 | 31,84% | 17.380 | 74,47% | 5.806 | 24,88% | 148 | 0,63% |
Vukovarsko-sremska | 160.278 | 49.655 | 30,98% | 40.128 | 80,79% | 9.226 | 18,57% | 301 | 0.61% |
Zadarska | 165.572 | 55.919 | 33,77% | 42.342 | 75,72% | 13.169 | 23,55% | 408 | 0,73% |
Zagrebačka | 271.178 | 107.765 | 39,74% | 75.274 | 69,82% | 31.927 | 29,61% | 564 | 0,52% |
Grad Zagreb | 686.646 | 337.277 | 49,12% | 188.757 | 55,90% | 146.859 | 43,50% | 1.661 | 0,49% |
Hrvatska dijaspora | - | 11.451 | - | 9.223 | 80,48% | 2.185 | 19,07% | 43 | 0,8% |
UKUPNO | 3.788.978 | 1.434.120 | 37,85% | 944.563 | 65,83% | 481.370 | 33,55% | 8.187 | 0,57% |
Izvor: Državna izborna komisija (DIP) |
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Croatia to hold referendum on same-sex marriage ban BBC News, 8. 11. 2013
- ↑ „Privremeni neslužbeni rezultati državnog referenduma”. Arhivirano iz originala na datum 2014-01-20. Pristupljeno 2013-12-01.
- ↑ „Sabor raspisao ustavotvorni referendum o braku”. Novi list. Pristupljeno 11. 11. 2013.
- ↑ Podupiremo referendum za brak jer time želimo zaštiti najslabije u našem društvu
- ↑ Luteranska crkva protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 20. 11. 2013
- ↑ Židovska općina Zagreb protiv referenduma o braku, tportal.hr, pristupljeno 21. 11. 2013
- ↑ 7,0 7,1 ODLUKA UREDNIŠTVA Jutarnji donira oglasni prostor građanima ugroženima referendumom Arhivirano 2013-11-11 na Wayback Machine-u Jutarnji list, 9. 11. 2013
- ↑ „Mi smo PROTIV”. Novi list. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-08. Pristupljeno 16. 11. 2013.
- ↑ 55,3 posto Hrvata za brak žene i muškarca u Ustavu Vecernji list, 6. 6. 2013
- ↑ Većina za proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta Arhivirano 2019-09-11 na Wayback Machine-u HRT, 2. 11. 2013
- ↑ 59 posto ispitanika glasat će 'za', 31 'protiv', Večernji list, pristupljeno 30. 11. 2013
- ↑ Ana Maria Kezerić (17. lipanj 2013). „U ime obitelji i naših džepova”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-21. Pristupljeno 2013-11-11.
- ↑ Jelena Svilar (27. svibnja 2013). „U ime mržnje”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-09. Pristupljeno 2013-11-11.
- ↑ Petar Vidov (9. 11. 2013). „Jeste li za to da gejevi budu građani drugog reda?”. E-novine. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-11. Pristupljeno 2013-11-11.
- ↑ M. M. (29. 11. 2013). „Predrag Raos: Ja jesam homofob - želim zaštititi svoju djecu od perverznjaka (Video)”. Hrsvijet.
- ↑ Ravlić, Josip (18. 5. 2013). „Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično”. Bitno.net.
- ↑ LP (18. 5. 2013). „Dvije pankerice napale štand”. Lika Plus. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-12. Pristupljeno 2013-11-30.
- ↑ Klančir, Irena (30. 11. 2013). „Na Cvjetnom trgu razbijen štand HNS-a tijekom akcije PROTIV”. Večernji list.
- ↑ NovaTV (6. 11. 2013). „HNS-ovac inicijativu 'U ime obitelji' nazvao - 'prljavim pokretom'!”. Dnevnik.hr.
- ↑ M.B. (28. 11. 2013). „Sve one koji će glasati 'protiv' nazvao nenormalnima!”. RTL.[mrtav link]
- ↑ Branimir Bradarić (3. decembar 2013). „Samo 4 općine glasale protiv”. Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024.
- ↑ Borna Sor (15. septembar 2016). „Negoslavci, čudo od sela”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024.
- ↑ n.a. (2. decembar 2013). „Za ustavno određenje braka 66 posto birača”. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 11. januar 2024.
- ↑ n.a. (1. decembar 2013). „'Referendum o braku je topovska priprema za referendum o ćirilici'”. Danas.hr. Pristupljeno 11. januar 2024.
- ↑ n.a. (3. novembar 2013). „Ministar uprave Bauk za Večernji list: Obiteljski zakon definira brak kao zajednicu muškarca i žene i to bilo kakav ishod vezan uz referendum neće promijeniti.”. Ministarstvo uprave & Večernji list. Pristupljeno 11. januar 2024.
- ↑ n.a. (12. avgust 2014). „Neustavno referendumsko pitanje o ćirilici”. Dnevni avaz. Pristupljeno 11. januar 2024.
- U ime obitelji, zvanična stranica pristalica inicijative
- Komentar Srećka Horvata na Guardianu