Minimalizam – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Bregenz kunsthaus zumthor 2002 01.jpg|thumb|300px|primer minimalizma u arhitekturi Muzej umetnosti u [[Bregenz]]u,- [[Austrija]] -arh. [[Peter Cumthor]]]] |
[[Datoteka:Bregenz kunsthaus zumthor 2002 01.jpg|thumb|300px|primer minimalizma u arhitekturi Muzej umetnosti u [[Bregenz]]u,- [[Austrija]] -arh. [[Peter Cumthor]]]] |
||
[[Datoteka:Villa Panza BMK.jpg|thumb|desno|300px|Minimalizam u jednoj vili u [[Vareza |
[[Datoteka:Villa Panza BMK.jpg|thumb|desno|300px|Minimalizam u jednoj vili u [[Vareza|Verezi]], [[Italija]]]] |
||
'''Minimalizam''' ili '''minimalistička umetnost''' ([[1960]]-[[1975]]) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, |
'''Minimalizam''' ili '''minimalistička umetnost''' ([[1960]]-[[1975]]) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umetnika, narativne elemente ili aluzije na istoriju, politiku ili religiju. Bazira se na stvaranju predmeta, slika, skulptura i muzike čija je vrednost isključivo estetskog karaktera. Minimalisti su ograničili svoje delovanje na manipulaciju elementima kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio termin minimalizam bio je kritičar David Burljuk u izložbenom katalogu umetnika [[Džon Graham|Džona Grahama]] na izložbi slika koja je održana u galeriji Dadensajng u Njujorku, 1929. godine. Kasnije, šezdesetih godina dvadestog veka, to ime je dobio celi jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: '''ABC umetnost''' i '''reduktivizam'''. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] i prima uticaje od [[pop-art|pop umetnosti]], [[kubizam|kubizma]] i [[konceptualna umetnost|konceptualne umetnosti]], sa glavnom inspiracija u [[ruska avangarda|ruskoj avangardi]], konkretnije u [[suprematizam|suprematizmu]] [[Kazimir Maljevič|Kazimira Maljeviča]]. |
||
Pokret je nastao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik [[Frank Stella|Frank Stela]]. Njegova izložba „Crne slike“ (''Black Paintings''), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada [[New York|Njujorka]] ([[MOMA]]), je ubrzo postala inspiracija mnogim umetnicima, koji su počeli da napuštaju „ekspresiju“. Glavni istorijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u Njujorku, pod imenom „Osnovne strukture“ (''Primary Structures''). |
Pokret je nastao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik [[Frank Stella|Frank Stela]]. Njegova izložba „Crne slike“ (''Black Paintings''), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada [[New York|Njujorka]] ([[MOMA]]), je ubrzo postala inspiracija mnogim umetnicima, koji su počeli da napuštaju „ekspresiju“. Glavni istorijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u Njujorku, pod imenom „Osnovne strukture“ (''Primary Structures''). |
||
Red 12: | Red 12: | ||
Minimalizam ispituje prirodu umetnosti i njeno mesto u društvu. Iako su neki kritičari smatrali da je minimalizam umetnost koja će slabo uticati na dalji razvoj savremene umetnosti, ne mogu se negirati posledice i uticaji koje je ostavila na teoriju i praksu „postmoderne“. |
Minimalizam ispituje prirodu umetnosti i njeno mesto u društvu. Iako su neki kritičari smatrali da je minimalizam umetnost koja će slabo uticati na dalji razvoj savremene umetnosti, ne mogu se negirati posledice i uticaji koje je ostavila na teoriju i praksu „postmoderne“. |
||
==Umetnici minimalisti== |
== Umetnici minimalisti == |
||
*[[Carl Andre|Karl Andre]] ''Carl Andre'' |
* [[Carl Andre|Karl Andre]] ''Carl Andre'' |
||
*[[Donald Judd|Donald Džud]] ''Donald Judd'' |
* [[Donald Judd|Donald Džud]] ''Donald Judd'' |
||
*[[Keli Elsvort]] |
* [[Keli Elsvort]] ''Kelly Ellsworth'' |
||
*[[Robert Moris]] ''Robert Morris'' |
* [[Robert Moris]] ''Robert Morris'' |
||
*[[Ad Reinhardt|Ad Reinhart]] ''Ad Reinhardt'' |
* [[Ad Reinhardt|Ad Reinhart]] ''Ad Reinhardt'' |
||
*[[Robert Smithson|Robert Smitson]] ''Robert Smithson'' |
* [[Robert Smithson|Robert Smitson]] ''Robert Smithson'' |
||
*[[Frank Stella|Frank Stela]] ''Frank Stella'' |
* [[Frank Stella|Frank Stela]] ''Frank Stella'' |
||
*[[Sol LeWitt|Sol Levit]] ''Sol Lewitt'' |
* [[Sol LeWitt|Sol Levit]] ''Sol Lewitt'' |
||
*[[Valter de Marija]] ''Walter De Maria'' |
* [[Valter de Marija]] ''Walter De Maria'' |
||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
#H,W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd 1962. |
# H,W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd 1962. |
||
#Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd 1972. |
# Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd 1972. |
||
#Markus Steigman/ René Zey- Lexikon der Modernen Kunst Tehniken und Stile Hamburg |
# Markus Steigman/ René Zey- Lexikon der Modernen Kunst Tehniken und Stile Hamburg 2002. |
||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
Verzija na datum 24 juni 2014 u 06:26
Minimalizam ili minimalistička umetnost (1960-1975) je umetnički pokret koji odbacuje komentarisanje društva, lični izraz umetnika, narativne elemente ili aluzije na istoriju, politiku ili religiju. Bazira se na stvaranju predmeta, slika, skulptura i muzike čija je vrednost isključivo estetskog karaktera. Minimalisti su ograničili svoje delovanje na manipulaciju elementima kao što su boja, tonovi, oblici, linije i tekstura. Prvi koji je koristio termin minimalizam bio je kritičar David Burljuk u izložbenom katalogu umetnika Džona Grahama na izložbi slika koja je održana u galeriji Dadensajng u Njujorku, 1929. godine. Kasnije, šezdesetih godina dvadestog veka, to ime je dobio celi jedan pokret. Još neki nazivi za minimalizam su: ABC umetnost i reduktivizam. Ovaj pokret je rezultat reakcije na pretencioznost apstraktnog ekspresionizma i prima uticaje od pop umetnosti, kubizma i konceptualne umetnosti, sa glavnom inspiracija u ruskoj avangardi, konkretnije u suprematizmu Kazimira Maljeviča.
Pokret je nastao u SAD-a, a među glavnim pokretačima ističe se umetnik Frank Stela. Njegova izložba „Crne slike“ (Black Paintings), priređena 1959. godine u Muzeju moderne umetnosti grada Njujorka (MOMA), je ubrzo postala inspiracija mnogim umetnicima, koji su počeli da napuštaju „ekspresiju“. Glavni istorijski događaj pokreta bila je izložba, održana 1966. godine u Njujorku, pod imenom „Osnovne strukture“ (Primary Structures).
Preciznost ujedno sa geometrijom i ponavljajućim dekorativnim šemama, ravnim i jednolično obojenim površinama sa čistim i nemešanim bojama, glavne su odlike minimalizma. Baza su geometrijske, racionalne šeme, a industijski materijali se koriste za eliminisanje tragova „ručnog rada“ umetnika. Spoljašnji izgled predmeta je glavni estetski kvalitet minimalizma.
Minimalizam želi da posmatrač uživa umetničko delo bez distrakcija kompozicije, tema i ostalih elemenata iz tradicionalne umetnosti. Materijali i način na koji je delo predstavnjeno su ujedno i sama njegova stvarnost ili tematika, ali takođe i razlog samog „postojanja“. Minimalizam ne pretenduje nikakvu drugu simboliku osim onoga što se može videti u samom delu. Boja se ne koristi za izražavanje osećanja nego za ograničavanje prostora. Apstraktni odnosi između različitih elemenata treba da navedu posmatrača na razmišljanje i ujedno su i sama srž tematike. Odbacuje se ideja iz tradicionalne umetnosti, po kojoj umetnost treba da bude lični izraz umetnika. Iako postoji dosta toga emotivnog i podsvesnog u minimalizmu, umetnik minimalista odbacuje osećanja kao princip stvaralaštva umetničkog dela i smatra da je reakcija na delo od strane posmatrača od primarne i suštinske važnosti.
Minimalizam ispituje prirodu umetnosti i njeno mesto u društvu. Iako su neki kritičari smatrali da je minimalizam umetnost koja će slabo uticati na dalji razvoj savremene umetnosti, ne mogu se negirati posledice i uticaji koje je ostavila na teoriju i praksu „postmoderne“.
Umetnici minimalisti
- Karl Andre Carl Andre
- Donald Džud Donald Judd
- Keli Elsvort Kelly Ellsworth
- Robert Moris Robert Morris
- Ad Reinhart Ad Reinhardt
- Robert Smitson Robert Smithson
- Frank Stela Frank Stella
- Sol Levit Sol Lewitt
- Valter de Marija Walter De Maria
Literatura
- H,W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd 1962.
- Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd 1972.
- Markus Steigman/ René Zey- Lexikon der Modernen Kunst Tehniken und Stile Hamburg 2002.