Simbolizam


Simbolizam je umjetnički pokret 19. stoljeća. Po svojim glavnim osobinama blizak je romantizmu. Želio se odvojiti od naturalizma i realizma, unošenjem nesvjesnog i duhovnog.
Bio je to međunarodni pokret koji se proširio Europom, a umjetnici tog razdoblja željeli su oživjeti sadržaje proistekle iz pjesništva, mitologije i psiholoških istraživanja. Vodeću ulogu odigrali su francuski umjetnici u polemici o estetici. Simbolizam ideje crpi iz klasičnih i biblijskih mitova, srednjovjekovnih legendi i La Fontaineovih basni; taj stil bavi se egzotičnim temama i istražuje teme smrti. Slike sadrže mnoštvo pojedinosti i bogate su bojama.
Simbolizam u likovnoj umjetnosti[uredi | uredi kod]

Simbolizam u književnosti je u biti drugačiji od simbolizma u likovnoj umjetnosti, iako se oni preklapaju u više točaka. U slikarstvu, simbolizam je zapravo nastavak istih mističnih težnji u romantičarskoj tradiciji, koja podrazumijeva umjetnike kao što su: Caspar David Friedrich, Fernand Khnopff i John Henry Fuseli, te je još više povezan sa samosvjesno tamnom i intimno dekadentnom stranom ovog pokreta.
Postojale su odvojene skupine simbolističkih slikara i kipara kao što su: Gustave Moreau, Gustav Klimt, Ferdinand Hodler, Mikalojus Konstantinas Čiurlionis, Odilon Redon, Pierre Puvis de Chavannes, Henri Fantin-Latour, Edvard Munch, Félicien Rops, i Jan Toorop. Zapravo, simbolizam u slikarstvu je imao dalekosežniji utjecaj nego u književnosti, te je imao sljedbenike u Rusiji (Mikhail Vrubel, Nicholas Roerich, Victor Borisov-Musatov, Martiros Saryan, Mikhail Nesterov, Leon Bakst), Meksiku (Frida Kahlo), te u SAD-u (Elihu Vedder, Remedios Varo, Morris Graves i David Chetlahe Paladin). U kiparstvu se često Auguste Rodin smatra najistaknutijim predstavnikom premda je njegov simbolizam suptilan.
Simbolistički slikari su koristili mitološke scene i prizore iz snova kao likovni jezik duše, u potrazi za evokativnim slikama koje bi istaknule statički svijet tišine. Simboli koje su koristili ne pripadaju općoj ikonografiji, već su izrazito osobni, privatni, tajnoviti i nedokučivi. Više kao filozofija, nego umjetnički pravac, simbolizam je utjecao na aktualne pravce poput art nouveaua i Les Nabis. Istražujući snovite prizore, simbolisti su prelazili granice između vremena i drugih kultura, poput mnogih modernih i suvremenih umjetnika.
Simbolisti[uredi | uredi kod]
(prema godini rođenja)
- Auguste Villiers de l'Isle-Adam (1838.-89.)
- Stéphane Mallarmé (1842.-98.)
- Paul Verlaine (1844.-96.)
- Arthur Rimbaud (1854.-91.)
- Georges Rodenbach (1855.-98.)
- Innokenty Annensky (1855.-1909.)
- Emile Verhaeren (1855.-1916.)
- Jean Moréas (1856.-1910.)
- Albert Samain (1858.-1900.)
- Rémy de Gourmont (1858.-1915.)
- Gustave Kahn (1859.-1936.)
- Albert Giraud (1860.-1929.)
- Jules Laforgue (1860.-87.)
- Rachilde (1860.-1953.)
- João da Cruz e Sousa (1861.-1898.)
- Antoni Lange (1861.-1929.)
- Paul Adam (1862.-1920.)
- Maurice Maeterlinck (1862.-1949.)
- Stuart Merrill (1863.-1915.)
- Fyodor Sologub (1863.-1927.)
- Francis Viélé-Griffin (1863.-1937.)
- Henri de Régnier (1864.-1936.)
- Albert Aurier (1865.-1892.)
- Dmitry Merezhkovsky (1865.-1941.)
- Albert Mockel (1866.-1945.)
- Vyacheslav Ivanov (1866.-1949.)
- Konstantin Bal'mont (1867.—1942.)
- Otokar Březina (1868.-1929.)
- Zinaida Gippius (1869.-1945.)
- Paul Valéry (1871.-1945.)
- Paul Fort (1872.-1960.)
- Alfred Jarry (1873.-1907.)
- Tadeusz Miciński (1873.-1918.)
- Valery Bryusov (1873.–1924.)
- Jurgis Baltrušaitis (1873.-1944.)
- Mikalojus Konstantinas Čiurlionis (1875.-1911.)
- Stanisław Korab-Brzozowski (1876.-1901.)
- Maximilian Voloshin (1877.-1932.)
- Renée Vivien (1877.-1909.)
- Josip Murn Aleksandrov (1879.-1901.)
- Émile Nelligan (1879.-1941.)
- Alexander Blok (1880.–1921.)
- Andrei Bely (1880.-1934.)
- George Bacovia (1881.-1957.)
- Mateiu Caragiale (1885.-1936.)
- Dimcho Debelyanov (1887.-1916.)
Simbolisti u likovnoj umjetnosti[uredi | uredi kod]
- George Frederic Watts (1817.-1904.)
- Pierre Puvis de Chavannes (1824.-1898.)
- Gustave Moreau (1826.-1898.)
- Arnold Böcklin (1827.-1901.)
- Henri Fantin-Latour (1836.-1904.)
- Odilon Redon (1840.-1916.)
- John William Waterhouse (1849.-1917.)
- Jacek Malczewski (1854.-1929.)
- Félicien Rops (1855.-1898.)
- Mikhail Vrubel (1856.-1910.)
- Fernand Khnopff (1858.-1921.)
- Franz Stuck (1863.-1928.)
- Leon Spilliaert (1882.-1946.)
- Ferdinand Hodler (1853.-1918.)
- Jan Toorop (1858.-1928.)
- Gustav Klimt (1862.-1918.)
- Edvard Munch (1863.-1944.)
- Lucien Lévy-Dhurmer (1865.-1953.)
- Jean Delville (1867.-1953.)
- Konstantin Bogaevsky (1872.-1943.)
- Hugo Simberg (1873.-1917.)
- Mikalojus Čiurlionis (1875.-1911.)
- Emile Bernard (1868.-1941.)
- Paul Gauguin (1848.-1903.)
- Ze'ev Raban (1890.-1970.)
Književnost[uredi | uredi kod]
U literaturi su se koristili mitovi, bajke i priče. Simbol je trebalo da pomogne čitaocu da pogodi tajnu koja se nalazi unutar stvari. Simbolizam je razvio pesništvo i stavio je veliki naglasak na muzilaknost. Ovi elementi su često vodili u nerazumljivost i neshvatljivost njihovih naznaka. Značajan element u poeziji je bio slobodni stih koji je verovatno upotrebljavan kao prvi.
Književnici predstavnici simbolizma[uredi | uredi kod]
Muzika[uredi | uredi kod]
U muzici je simbolizam imao isti uticaj. Mnogi simbolistički književnici su bili obožavaoci Riharda Vagnera a simbolistička estetika je imala veliki uticaj na stvaralaštvo Kloda Debisija.
Film[uredi | uredi kod]
Mnogo starih filmova je bilo pod uticajem simbolizma od koga su njegovi tvorci preuzeli vizuelne metafore. Nemački ekspresionistički filmovi su bili pod velikim uticajem simbolizma.
U Američkoj kinematografiji je pod uticajem simbolizma nemi film Davida Grifilda a u danskom hororu se takođe ogleda uticaj simbolizma kod režisera Karla Drajera.
Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]
- ArtMagick simbolistička galerija Arhivirano 2002-08-02 na Wayback Machine-u (en)
- Le Manifeste du Symbolisme by Jean Moréas (fr)
- Les Poètes maudits by Paul Verlaine (fr)
- Ten Dreams Galleries
- Symbolism Arhivirano 2012-05-19 na Wayback Machine-u Gustave Moreau, Puvis de Chavannes, Odilon Redon
- [1] Art of the Soul, by Devon (GB) artist Joanne Sargisson